U Crnoj Gori se antidiskriminatorni okvir ne poštuje u dovoljnoj mjeri, o čemu svjedoči povećanje broja pritužbi Instituciji Ombudsmana u toj oblasti.
Iz Institucije Ombudsmana Agenciji MINA su kazali da se broj predmeta, kada je posrijedi diskriminacija, u Crnoj Gori utrostručio od 2013.
“To može da ukazuje da diskriminacija kao pojava dobija veći obim, ili, što je vjerovatno tačnije, da su žrtve diskriminacije osnažene i da se sve češće odlučuju da prijave nadležnima, uključujući i Ombudsmana”, rekli su iz kancelarije Omdudsmana.
Na pitanje da li u crnogorskom društvu postoji dovoljno jaka nediskriminatorna svijest i senzibilitet prema ranjivima, oni su kazali da ne postoji u dovoljnoj mjeri.
“Sva društvena istraživanja rađena u posljednje vrijeme govore o velikoj percepciji diskriminacije. Kada govorimo o pravnom pojmu diskriminacije i pravnom putu za njeno suzbijanje, onda je situacija drugačija”, naveli su iz kancelarije Ombudsmana.
Kako su dodali, građani svaku nejednakost doživljavaju kao diskriminaciju i zbog toga dolazi do razlike kada su u pitanju percepcija i stvarna diskriminacija.
Iz Institucije zaštitnika kazali su da u savremenim evropskim društvima i državama velike demokratske tradicije jenjava osjećaj humanosti i tolerancije prema ranjivim grupama.
Desničarske snage, kako su ocijenili, sve više jačaju, a to može da utiče na mijenjanje svijesti građana o toleranciji.
U kancelariji Ombudsmana smatraju da je očigledno da je Crna Gora i dalje podijeljeno društvo, posebno u nekim segmentima, prije svega na političkom planu.
“Istraživanje pokazuje i dalje visok stepen etničke i vjerske distance, ali te pojave se manje više registruju u svim društvima”, naveli su iz te institucije.
Na pitanje da li je Crna Gora na pravom putu da postane u potpunosti tolerantno i inkluzivno društvo, iz kancelarije Ombudsmana su kazali da odgovor treba tražiti i u istoriji i u sadašnjosti.
“Crna Gora u osnovi jeste jedna posebna priča za koju se vezuje solidarnost, ali i neke druge pojave. Očigledno je da ima napretka i da se društvena svijest mijenja”, rekli su iz te institucije.
Kako se navodi, stvoreni su zakonodavni uslovi i druge pretpostavke da te vrijednosti i vladavina prava zažive u praksi.
“Teško da bilo gdje postoji ideal potpuno tolerantnog i inkluzivnog društva, ali svakako treba težiti stvaranju takvih uslova gdje će nepoštovanja tih vrijednosti biti izuzeci koje sistem efikasno rješava”, ocijenili su iz institucije Ombudsmana.
Iz ugla te institucije, svako obraćanje građana i pritužba koja ukazuje na kršenja prava i sloboda, opominju da uvijek ima prostora za unaprjeđenje stanja.
Na pitanje u kojim oblastima je potrebno intezivirati aktivnosti kada je u pitanju zaštita ljudskih prava, iz institucije Ombudsmana su naveli da treba pojačati borbu protiv nasilja u porodici, kao jednog sveopšte prisutnog fenomena.
Kako su kazali, treba pojačati i borbu protiv svih oblika govora mržnje, koji je naročito izražen u javnom i političkom diskursu.
“Moramo pojačati i borbu protiv govora mržnje u Internet prostoru, koji kao takav uglavnom ostaje nedodirljiv”, poručili su iz institucije Ombudsmana.
Posebno, kako su ocijenili, treba voditi računa o ekonomskoj i socijalnoj ugroženosti ranjivih grupa.
“Društvo treba da vodi brigu o interesima svih pojedinaca, uz posebnu pažnju kako zaštititi najranjivije”, zaključili su iz institucije Ombudsmana.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR