Žugić tvrdi da je Radović favorizovana, ona poručuje: Ne govorim napamet i bez dokaza!

Nastavak suđenja u februaru

U Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje po tužbi bivše viceguvernerke Irene Radović protv CBCG i guvernera Radoja Žugića.

Pred sudom je juče iskaz dala Irena Radović, tužilja, a na današnjem ročištu iskaz nastavlja tuženi guverner CBCG Radoje Žugić.

Suđenje je u toku, a na našem portalu pratite tok današnjeg ročišta.

On je danas saopštio da je Radović bila blago favorizovana u odnosu na ostale viceguvernere.

''Govoriću na bazi činjenica i na osnovu materijalnih svjedoka. Ja sam u svom mandatu prvo naimenovao tužilju za svog savjetnika nakon toga predložio sam njeno unaprijeđenje na funkciju viceguvernera. Radeći kao viceguvener ja sam davao punu podršku i ona je u početku lijepo sa mnom sarađivala. Sve opravdane zahtjeve ja sam odobrio. Gospođa Radović je u odnosu na dva druga viceguvernera bila blago favorizovana''-kazao je on na početku današnjeg ročišta.

Kaže kako ne isključuje da je odobrio i određene neopravdane zahtjeve.

"Sto se tiče zarade bila je favorizovana u odnosu na druga dva guvernera. Mislim da je u periodu dok je tužilja obavljala poziciju viceguvernera imala nešto veću zaradu od viceguvernera Radonjića, a nešto nižu od Fabrisa zato što su imali različit minuli staž i razliku u akademskom zvanju.  Favorizovana je u dijelu što nijedan viceguverner nije imao plaćena školovanja. Njoj su plaćena četiri školovanja za razliku od ostalih kojima nije plaćeno nijedno. Za vrijeme obavljanja funkcije imala je 12 službenih putovanja za razliku Radonjića koji je imao 1, a Fabris 11 pri čemu dodajem da je Fabris imao 4 putovanja preko Vlade", kazao je Žugić.

Dodaje da je, kako tvrdi, na njen zahtjev odobrio školovanje za upravljanje međunarodnim rezervama u Frankfurtu.

"Takođe sam odobrio kurs u Beču kao i kurs njemačkog. Sve sam ovo uradio radi kasnije efikasnijeg obavljanja posla u CBCG", dodaje Žugić.

Žugic ističe da što se tiče zahtjeva MANS-a da se izvrši uvid u personalni dosije na ime guvernera i viceguvernera da na takav zahtjev u početku nije negodovao, ali da je kolegijum donio zaključak o čemu će, tvrdi, dokaz dostaviti sudu.

Ističe i da u periodu dok je tužilja obavljala funkciju viceguvernera sa njom nije vodio nikakav razgovor u kojem je sugerisao da je potrebno izvršiti ponovnu kontrolu jedne domaće banke.

"Što se tiče kontrole strane banke tačno je da sam u vezi sa tom bankom od više klijenata te banke dobio informaciju da je izvršeno krivotvorenje ugovora o kreditu", kaže Žugić.

Zatim je, kaže, sugerisao tužilji da izvrši kontrolu te banke smatrajući da se tu radi o nedostatku interne procedure o upravljama rizicima.

"Nakon toga utvrđeno je da je u toj banci krivotvoreno preko 120 ugovora i da je napravljena višemilionska šteta", kaže Žugić.

Ističe kako je moguće da prilikom prethodne kontrole te banke, taj propust nije otkriven. Smatra i da je neprofesionalna bilo kakva komunikacija između viceguvernera koji vrši superviziju te banke i direktora banke.
Dodaje da nikad nije rekao"nađi mu nešto", a sa ciljem da se otpusti bilo ko od izvršnih direktora banke.

Takođe tvrdi da su neosnovani navodi da je bilo koji od segmenata nadležnosti tužilje, dok je obavljala funkciju, prelazio u nadležnosti drugog viceguvernera, a to se, kaže, odnosi i na kreditni registar.

"Neosnovane su tvrdnje da je postojao nalog da se sve informacije vezane za kreditni registar dostavljaju drugom viceguverneru"- kazao je Žugic.

Što se tiče sastanaka sa direktorima komercijalnih banaka ističe da su svi sastanci vođeni tako što su prisustvovali i službenici koji su relevantni za temu koja je na tom sastanku. Ističe da je tužilja na takvim sastancima uvijek bila prisutna kada je njihova tema bila suprevizija banaka.

Kada su posrijedi navodi Radovićeve da su zaposleni u njenom sektoru smjenjivani bez konsultacije sa njom, Žugic je kazao da se ne može sjetiti da li je uopste bilo smjenjivanja u tom periodu.

Što se tiče komunikacije između Radovićeve i Žugića, on je kazao da je bila nesmetana do 30. oktobra 2017. Glavni problem je, dodaje, bio implementacija međunarodnih finansijskih standarda.

"To je jedan od razloga zbog kojih je Savjet predložio smjenu sa mjesta viceguvernera. A odnosi se na predlaganje rješenja koja bi bila rizična za bankarski sektor. Tačno je da sam se u tom periodu nalazio na kontroli u Beogradu zbog zdravstvenih problema. Međutim po povratku u Podgoricu zatražio sam da mi se dostavi informacija da li je izvršena procjena uticaja za odluke iz predložene dokumentacije. Rečeno mi je da to nije učinjeno nakon čega sam razgovarao sa Darkom Bulatovićem i Miomirom Ćirovićem, gdje sam bio profesionalno kritičan prema njima. Nakon toga mi je stigao mail tužilje da se povuku predložene odluke sa sjednice Savjeta. Nije mi poznato da li je ta implementacija mogla izazvati porbleme u jednoj od banaka jer uopšte nisam imao procjene uticaja tih odluka", kazao je Žugić.

Dodaje da predložene odluke za implementaciju tih standarda nisu povučene sa sjednice Centralne Banke, jer je dnevni red već bio dogovoren.

"Te je moja želja bila da pokušam da na samoj sjednici Savjeta realizujem izradu procjene uticaja. Tužilja je na toj sjednici pročitala i citirala mail koji je poslala Milena Knežević, koja je jedan od šefova u superviziji, gdje se navodi da nijedna od banaka u Crnoj Gori nije pokazala zabrinutost za sprovođenje ovih mjera, a ja za komunikaciju sa bankama uopšte nijesam znao. Ukazujem da Milena Knezevic takav mail nikad nije poslala, a mail je poslala Tanja Drašković, koja je službenica u sektoru za kontrolu bankarskog sistema. Odluke sa sjednice su vraćene na doradu", izjavio je Žugić.

Što se tiče dijela obrazloženja u predlogu za razrješenje sa mjesta viceguvernera, gdje se navodi da nije poštovala politiku CB te da je predlagala izmjene statuta koje nisu utemeljene u ustavu i zakonu, Žugic je kazao da će dostaviti detaljnu i pisanu dokumentaciju.

"Ističem da se u dijelu predlaganja izmjena od strane tužilje radilo o izmjenama koje nisu utemeljene u ustavu i zakonu pa sam to smatrao neprofesionalnošću i nekompetentnošću. Želim da istaknem da ja nisam učestvovao u pisanju tog statuta", naveo je Žugić.

Još jedna zamjerka na rad Radovićeve, kaže Žugić, odnosi se na brojne mailove kojima je, tvrdi, zatrpavala i njega i brojne druge zaposlene u CB, sa ciljem dobijanja informacija koje se ne odnose na obavljanje njene funkcije.

"Želim da ukažem da tim promjenama koje su u skladu sa Ustavom, data je mogućnost guverneru da neku od svojih nadležnosti, među koje svakako spada kontrola bankarskog sektora, delegira na nekog od viceguvernera. Razlog zbog kojeg sam odlučio da nakon donošenja zakona na sebe preuzmem funckiju supervizije banaka je taj što je od činjenice da CB nema monetarnu funkciju, značaj kontrole banaka utoliko veći. Osim toga praksa u regionu je da se te nadležnosti nalaze kod guvernera, ali svakako jedan od razloga za donošenje odluke da pruzmem obavljanje tih poslova je i neprofesionalizam koji je tužilja pokazala prilikom obavljanja te funkcije, kaže Žugić

Tvrdi kako je u istom periodu u dijelu trezora i upravljanja novcem prenio nadležnosti sa Fabrisa na Radonjića te da to, kako kaže, nijedan od njih nije shvatio kao diskriminaciju.

"Dana 27.12.2017. donio sam odluku kojom je organizovanje novog sektora za kontrolu pruŽanja finansijskih usluga povjeren tuŽilji. Razlog zbog kojeg je formiran ovaj sektor je taj što su  međunarodne finansijske institucije sugerisale da se pokrije praznina u superviziji. Smatram da je ovaj zadatak bio samo za nijansu manje značajan od prethodnog posla koji je tužilja obavljala. Tom odlukom tužilji su zaduženja povećana. Međutim, da bi došlo do cjelokupnog preuzimanja svih nadležnosti po toj odluci neophodno je bilo izraditi podzakonsku regulativu za implementaciju zakona o finansijskom lizingu, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovanju. Zbog toga je u prvom periodu obavljanja ove funkcije zadatak tužilje bio donošenje ove podzakonske regulative", kazao je Žugić.

Žugic je takođe istakao da je nakon donošenja odluke da on preuzme poslove supervizije banaka tužilja prihvatila da preuzme funkciju organizovanja sektora za kontrolu pružanja finansijskih usluga uz podršku Fabrisa. Razgovarali su o tome, kaže, a bili su prisutni i Radonjić i Luburić.

"Tužilja je prihvatila da preuzme tu funkciju, ali je postavila uslove, prije svega, da se nad određenim zaposlenima zadrži rukovođenje, da joj se odredi određeni broj zaposlenih u sektoru, a posebno zahtjev da se njena primanja moraju izjednačiti sa primanjima ostalih viceguvernera. Na predlog Fabrisa ja sam odobrio da tužilja postane član Savjeta za finansijsku stabilnost, iako ti funkciju od ranijih viceguvernera niko nije imao. A ovo iz razloga kako bi za članstvo u tom savjetu tužilja ostvarila pravo na veće prihode. Dao sam punu podršku svim zaposlenima koji žele da sa njom pređu u novoformirani sektor".

Kaže da je rekao Bulatoviću da može da zadrži poziciju prvog čovjeka supervizije, ali da je on tražio da sa Radovićevom pređe u novi sektor, što je, kako kaže, odobrio.

"Naveo sam da će se tužilji dati puna podrška za formiranje sektora ali sam što se tiče zapošljavanja istakao da ću izaći u susret samo u granicama zakona. Želim da dodam da je Mirjana Gazivoda zasnovala radni odnos na neodređeno kad su se za to stekli uslovi. Takođe sam znao da tužilja za obavljanje poslova u novoformiranom sektoru nema dovoljno radnika, odobrio sam i formiranje radnih grupa i zadužio sve sektore za podršku, a nakon toga odobrio interni oglas za zapošljavanje u tom sektoru. Međutim nakon dva dana u mom kabinetu takođe je obavljen razgovor sa tužiljom, a u prisustvu Radonjića i Luburića. Tužilja je tada rekla da moram da odgovorim na sve njene zahtjeve, a tada je prije svega mislila na zapošljavanje Gazivode. Ja sam odogvorio da ću izaci u susret u granicama u kojima to zakon dozvoljava. Tužilja je tada prema meni postupila samo imperativnim zahtjevima ali se prema Radonjiću ponašala na jedan neprijatan način koji ja do tad nikad nisam vidio. Nakon toga dogovor je ostao da se uslovima tužilje izađe u granicama koje zakon dozvoljava te toga dana tužilja je konačno potpisala aneks ugovora o radu. Sve sam to radio da bi ispoštovao datu riječ", kazao je Žugić.

Nakon toga,naveo je Zugic, on je  u kabinetu izvršnog direktora prihvatio izvinjenje tuzilje i pruzio ruku,sto Radonjic nije uradio.

Nakon formiranja sektora za kontrolu pružanja finansijskih usluga formirane su, kako je naveo Žugić, i dvije radne grupe sa 4 i 7 članova dominantno iz nadležnosti supervizije.

Zadatak im je bio da izrade podzakonsku dokumentaciju za implementaciju zakona o lizingu mikrokreditiranju i kreditno garantnim poslovima, a za rad je odgovarala, dodaje, prije svega tužilji koja je bila odgovorna za rad te radne grupe i sprovođenje postupka donošenja dokumentacije.

"Rokovi za izradu te dokumentacije bili su definisani zakonom. 9. mart 2018. a po drugoj odluci 23. mart 2018.  Tužilja je morala biti upoznata sa ovim rokovima i sa ispunjenim ciljevima iz razloga što su upravo njeni podređeni bili članovi radnih grupa.  Prema odluci sa kolegijuma svi sektori su bili zaduženi za dalju podršku radu radne grupe, te smatram da je tužilja imala na raspolaganju sasvim dovoljno zaposlenih i pomoći da bi se zadati rokovi postigli" naveo je Žugić.

Osim kašnjenja, kako je kazao Žugić, u tom periodu počeo je i jedan odnos, koji opisuje kao neprofesionalan.

"Takođe kako bi se omogućilo novoformiranom sektoru tužilje da profunkcioniše, odredio sam da se isti useli u staru zgradu SDK pri čemu sam iz tog prostora iselio internu reviziju, ali to tužilja nije prihvatala. Pristala je tek poslije dužeg vremena", naveo je Žugić.

Kaže da su joj, na prijedlog Fabrisa ponudili funkciju upravljanja platim sistemom CB.

"Međutim i pored moje otvorenosti da tužilja preuzme nova zaduženja nije bilo odgovora odnosno spremnosti da se postigne dogovor o funkciji koju bi preuzela. U tom periodu je već započet postupak i svi događaji kojima danas prisustvujemo", kazao je Žugić.

Što se tiče navoda Radovićeve da je diskriminisana u pogledu primanja, Žugić je istakao da su i ti navodi neosnovani.

"Upravo iz tih motiva tužilji je dodijeljeno članstvo i u investicionom komitetu i savjetu za ekonomsku stabilnost", naveo je Žugić.

Što se zdravstvenog stanja Radovićeve tiče Žugić tvrdi da je sa tim bio upoznat.

"U kabinetu u kom je tužilja radila, tačno je da je evedentirano da se u tom kabinetu iznutra skupljala vlaga. Imajući u vidu takvo stanje u dogovoru sa tužiljom po njenom zahtjevu kabinet je renoviran i izdvojena su značajna materijalna sredstva za to. Po izboru tužilje na mjesto viceguvernera, nakon određenog vremena ona je opet imala primjedbu da u kabinetu ponovo postoji vlaga te da je neophodno saniranje kompletne spoljašnje fasade. Na prvoj sljedećoj sjednici savjeta CB, ja sam dao nalog izvršnom direktoru CB da se sve što je potrebno završi. U dalje rješavanje tog pitanja nisam ulazio. Poznato mi je da se sa rješavanjem tog pitanja odugovlačilo, ali i tvrdim da bez sanacije fasade danas u tom kabinetu nema ni mirisa ni vlage. Dakle jedino renoviranje predmetnog kabineta je izvršeno dok je tužilja bila savjetnica a nakon toga nikakvo renoviranje nije vršeno. Kabinet se nalazi u takvom stanju da predlažem da sud izađe na lice mjesta i utvrdi činjenicno stanje. To je najljepši kabinet u CB", tvrdi Žugić.

Na sjednicama je, kako navodi Žugić, nekoliko puta pomenuta tema razrješenja tužilje, ali zvanično je taj prijedlog išao za 28 sjednicu savjeta.

"Ističem da ja nisam podnosilac te inicijative već druga dva člana savjeta, ali sam bio saglasan sa tom inicijativom. Ističem da je ta sjednica dva - tri puta odlagana sve u pokušaju da se tužilja obavijesti. U konačnom sve informacije su joj kasnije dostavljene", kazao je Žugić.

I dalje, kako je naveo, stoji iza tvrdnji koje je izrekao u mejlovima gdje je rekao da je tužilja neprofesionalna i zlonamjerna.

"Tvrdim da nikad nijesam učestvovao u širenju bilo kakvih informacija ili širenju bilo kakvih dokumenata u kojima se tužilja optužilava za nemoralno ponašanje. Imajući navode tužilje moraćete da pitate Luburića da li sam ja na tu temu sa njim ikada razgovarao", kazao je Žugić.

Što se tiče navoda da je na sjednici kolegijuma od 4.6.18 odlučeno da se tužilji ne dostave informacije Žugić je istakao da će sa sjednice dostaviti zapianik kao dokaz da to nije tačno.

"Sad se mogu izjasniti da se u CB od strane nevladinih organizacija kao i tužilje sa druge strane, dostavljen ogroman broj zahtjeva za pristup informacijama te je odlučeno da se svima omogući pristup u skladu sa zakonom", kazao je Žugić.

Koji su neopravdani zahtjevi kojima je Žugic izlazio u susret, pitao je Bojan Vuković, advokat tužilje. 

Žugić je odgovorio: 

"Već sam o tome detaljno govorio ali ću ponoviti. Učinio sam sve što je bilo u mojoj moći da postignem harmonične odnose između mene i tužilje pa sam odobrio više međunarodnih sastanaka i školovanje, učenje njemačkog jezika koje smatram da nije bilo neophodno. Takođe sam na sjednici savjeta izašao u suret i dao inicijativu da se još jednom sanira kabinet u kom je radila tužilja, ali su naknadno nadležne službe utvrdile da takva sanacija nije bila neophodna", kazao je Žugić.

Upitan da li su ostali viceguverneri tražili školovanje, Žugić je odgovorio da niti su tražili niti im je odobreno.

"Ističem i da nijesam morao da uključim tuzilju u školovanje za upravljanje međunarodnim rezervama, ali sam to ipak uradio sve u cilju harmonizacije ličnih odnosa", kazao je Žugić.

Guverner CBCG je upitan i da se izjasni zbog čega nije odmah u oktobru 2017. kada su navodno utvrđeni propusti u radu tužilje u dijelu implementacije međunarodnih standarda, reagovao u odnosu prema njoj kao i prema ostalim zaposlenima koji su napravili propuste, već su ti razlozi navedeni tek u prijedlogu za razrješenje tužilje poslije nekoliko mjeseci. Žugić smatra da to jeste greška.

"Radilo se o kompleksnim odlukama koje su imale veliki uticaj na sistem svih banaka.Tačno je da se radi o velikoj grešci, ali smatram da je neozbiljno da nakon jedne greške trazim njenu smjenu. Trebalo je pokrenuti disciplinski postupak, ali želim da kažem da se radilo o Miomiru Ćiroviću koji je dva puta proglašavan za najboljeg radnika CB. Radilo se i o Darku Bulatoviću, koji je takođe bi odličan radnik, te se smatralo da u tom trenutku protiv njih nije cjelishodno pokrenuti neki postupak. Jedna od posljedica disciplinskog postupka može biti i otpuštanje radnika a smatram da prema viceguvernerki nemam pravo da dam otkaz, jer je bira skupština", odgovorio je Žugić.

Na pitanje tužilje Irene Radović da li je Žugić upoznao šeficu kabineta o pokrenutom postupku o mobingu, Žugić je odgovorio da jeste ali da nije znao da se radi o zvaničnom zahtjevu za pokretanje postupka o mobingu.

Na pitanje tužilje da li je Žugić njoj persirao, rekao je da je u početku nije persirao a kasnije je počeo zbog neslaganja koje je izložio.

Na pitanje tužilje da li je u sektoru za kontrolu pružanja finansijskih usluga bilo nekvalitetnih kredita, Žugić je odgovorio da je u sektoru broj takvih kredita bio gotovo beznačajan.

Na pitanje tužilje da li su ostali zaposleni u banci kao i viceguverneri imali plaćen kurs njemačkog jezika, Žugić je odgovorio da pojma nema. Rekao je da imaju isključivo plaćen kurs engleskog jezika.

Na pitanje tužilje da li je kao ovlašćeno lice kao predlagač za dostavljanje savjetu CB a oko spornih odluka bio Darko Bulatović ili ona, Žugic je odgovorio da je ovlašćeno lice bilo tužilja.

"Zašto bi inače tužilja tražila povlačenje prijedloga odluka sa savjeta, ako nije bila odgovorna za njih", odgovorio je Žugić.

Tužilja ističe da joj je u toku obavlja funkcije više puta isključivan telefon, a u telenoru su joj rekli da se obrati ovlašćenom licu Ivanu Boškoviću. Žugić je na to odgovorio da nisu tačni navodi da joj je po nalogu CB isključivan telefon.

Na pitanje tužilje da li smatra zakonitim da je razrješena nakon pokretanja postupka pred ovim sudom, te da li se krio iza drugih imena, Žugić je odgovorio da je postupak zakonito sproveden i da se nikad nije krio iza drugih imena.

Na piatanje Irene Radović, da li je znao da je odbačena krivična prijava za odavanje poslovne tajne, zbog koje je i pokrenuta inicijativa za razrješenje sa funkcije viceguvernekre, Žugić je odgovorio potvrdno. 

Današnje ročište je završeno, biće nastavljeno 22. februara i 1. marta u devet sati.

Svjedočiće Nikola Fabris i Miodrag Radonjić. 

Radović: Ne govorim napamet i bez dokaza

Advokat Radovićke kazao je novinarima po izlasku iz sudnice da je na današnjem saslušanju guverner dao iskaz koji je u potpunoj suprotnosti sa materijalnim dokazima.

"Ono sto je najvažnije je da je došlo do odbacivanja krivične prijave protiv Radović što je bio jedan od glavnih razloga i argumenata u zahtjevu za razrješenje viceguvernera.

Vjerujemo u uspjeh u sporu. Viceguvernerka je povukla tužbu za naknadu materijalne štete, jer suština spora nije materijalna već nematerijalna satisfakcija", kazao je advokat Vuković. 

Radović je dodala da je tužbu za mobing podnijela 30 aprila.

"U tom kontekstu jedna od dimenzija se odnosila na otkrivanje informacija za izradu regulative i relevantnih banaka koje su danas u fokusu. Moram reći da ja od podnošenja tužbe nijesam više nadlezna za kontrolu banaka. Sve nezakonitosti koje je guverner počinio treba da bude sankcionisane.

Ne govorim napamet i bez dokaza. Problem nastaje od prvog mandata kada se sve dešava. Smatram da je svaka moja reakcija u Cetralnoj banci da se otklone nezakonitosti bila na mjestu. Ne želim da uđem u zonu krivične odgovornosti komentarisanja bilo koje banke ponaosob", rekla je danas Radović novinarima. 

Radović je, podsjetimo, juče kazala kako je Žugić od nje tražio da ''smješta ljudima'', a i da je, između ostalog, tražio od nje da stavi potpis na gradnju nelegalnog objekta u Tivtu vrijednog više miliona eura veličine 5.700 kvadrata.

Radović: Žugić je tražio da potpišem gradnju nelegalnog objekta; Žugić: Optužuje bez dokaza