Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Svjetski naučnici dokazali: Gojazniji u selu nego u gradu

| Postavio/la: Mirjana Dragaš

Svjetski naučnici dokazali: Gojazniji u selu nego u gradu

Gojaznost se brže povećava u ruralnim nego u urbanim oblastima svijeta, povrđuje naučni rad objavljen u jednom od najprestižnijih svjetskih časopisa „Nature“, čiji su autori, između ostalih, profesori sa crnogorskog Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, Duško Bjelica i Stevo Popović.

Naučni rad pod naslovom „Porast indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima glavni je pokretač globalne epidemije gojaznosti kod odraslih“ predstavlja novu studiju o globalnim trendovima indeksa tjelesne mase BMI /Body mass index/, grupe naučnika okupljenih oko Imperijal koledža iz Londona.

Iz UCG su saopštili da je istraživanje analiziralo podatke o visini i težini više od 112 miliona odraslih osoba u urbanim i ruralnim područjima u preko 200 država i teritorija, za period od 1985. do 2017. godine.

„Poznato je da se visina i težina mogu koristiti za izračunavanje indeksa tjelesne mase, međunarodno priznate skale koja nam govori da li pojedinac ima adekvatnu težinu za svoju visinu“, rekao je Bjelica.

Studija, koja uključuje mrežu od više od hiljadu istraživača širom svijeta, pokazala je da je, od 1985. do 2017. godine, indeks tjelesne mase porastao u prosjeku za dva kilograma po metru kvadratnom kod žena i 2,2 kilograma kod muškaraca na globalnom nivou, što je ekvivalentno tome da je svaka osoba teža za oko šest kilograma.

„Više od polovine globalnog porasta u periodu od 33 godine predstavlja rezultat povećanja indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima“, naglasio je Popović.

On je dodao da su u nekim državama sa niskim i srednjim dohotkom, ruralna područja bila odgovorna za više od 80 odsto povećanja.

Kad je riječ konkretno o ruralnim područjima, istraživački tim je otkrio da se, od 1985. godine, prosječni indeks tjelesne mase povećao za 2,1 kilograma po metro kvadratnom i kod žena i kod muškaraca, dok je u gradovima rast bio manji.

Ovi trendovi doveli su do zapanjujućih promjena u reljefu indeksa tjelesne mase tokom posljednje tri decenije.

U 1985. godini muškarci i žene u urbanim sredinama, u više od tri četvrtine zemalja, imali su veći indeks tjelesne mase nego njihovi ruralni sunarodnici.

Vremenom, jaz između urbanog i ruralnog indeksa tjelesne mase u mnogim od ovih zemalja se smanjio ili preokrenuo.

"Rezultati ove ogromne globalne studije poništavaju opšte prihvaćenu percepciju o životu u urbanoj sredini i stanovnicima urbane sredine kao glavnom uzroku globalnog porasta gojaznosti.To daje novi povod za razmišljanje i pristup ovom globalnom zdravstvenom problemu", kazao je Bjelica.

Popović je rekao da su u studiji utvrđene značajne razlike između država visokog, srednjeg i niskog dohotka.

Studija je pokazala da je u zemljama sa visokim dohotkom indeks tjelesne mase generalno veći u ruralnim oblastima od 1985. godine, posebno za žene.

Autori ove studije sugerišu da su ovi rezultati na globalnom nivou ishod nedostataka uslova života u ruralnim područjima: niži prihodi i obrazovanje, ograničena dostupnost, viša cijena zdrave hrane, manjak slobodnih i sportskih sadržaja.

Bjelica je kazao da su diskusije o javnom zdravlju imale tendenciju da se više fokusiraju na negativne aspekte života u gradovima.

„Međutim, gradovi pružaju obilje mogućnosti za bolju ishranu, veću fizičku aktivnost i rekreaciju, kao i sveukupno poboljšano zdravlje, te rješavanje problema gojaznosti od sada moramo tražiti i u ruralnim područjima”, naveo je Bjelica.

U ruralnim oblastima, u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, primijećen je rast prihoda, zatim bolja infrastruktura, razvitak mehanizacije u poljoprivredi i povećanje upotrebe putničkih automobila, što je sve skupa dovelo do brojnih zdravstvenih koristi, ali i do manje potrošnje energije, kao i značajnijeg izdvajanja sredstava za hranu, koja je, često bila slabijeg kvaliteta, budući da nisu postojali dovoljno dobri propisi.

Ti faktori doprinose bržem povećanju indeksa tjelesne mase u ruralnim područjima.

„Kako zemlje postaju bogatije, izazov za ruralno stanovništvo mijenja se od: dovoljnog da se zadovolji potreba za glađu, do hrane koja je adekvatnog kvaliteta“, dodao je Bjelica.

On je rekao da je glavni izuzetak od globalnog trenda bila podsaharska Afrika, gdje su žene u gradovima brže dobijale na težini, a ddgovor leži, vjerovatno, u poslovima sa nižim nivoima potrošnje energije, gdje je manja potrebe za fizičkim kućnim poslovima.

Ostavi komentar

0/300