Uistinu, problem sa pejzažom u Crnoj Gori je, bilo da se radi o moru ili planinama, u tome što je sve podjednako ''zarazno'', kaže Votson.
Predstavnici supermoćne američke agencije OPIC borave ovih dana u Crnoj Gori.
Šta je, zapravo, ta agencija, koji su njeni ciljevi, šta može ta posjeta može da donese našoj ekonomiji... razgovarali smo sa Piterom Votsonom, koji je bio na čelu OPIC-a od 2001-2005.
No, prije ekskluzivnog intervjua, što ga je Votson dao našem portalu, kratko o njemu i OPIC-u.
Šta je OPIC
OPIC (Overseas Private Investment Corporation-Korporacija za privatne investicije u inostranstvu) je samoodrživa agencija američke vlade koja pomaže američkim preduzećima da ulažu na tržišta u razvoju.
Osnovana 1971. OPIC pruža preduzećima alate za upravljanje rizicima u vezi stranih direktnih investicija, podstiče ekonomski razvoj u zemljama u razvoju i unaprjeđuje spoljnopolitičke, nacionalne bezbjednosne prioritete SAD-a.
OPIC pomaže američkim preduzećima da steknu podršku na novim tržištima, kataliziraju nove prihode i doprinose poslovima i mogućnostima rasta kako u zemlji tako i u inostranstvu.
Piter Votson bio je 44 mjeseca na čelu te agencije i za to vrijeme postigao je mnogo - modernizovao je OPIC i ostvario velike međunarodne ciljeve.
Ko je Piter Vatson
Piter Votson, rođeni Novozelanđanin sa američkim državljanstvom, u impresivnoj biografiji osim OPIC-a ima i mnogo zanimljivih činjenica. Prenosimo neke od njih.
-Piter Votson doktorirao je međunarodnu ekonomiju i jedan je od vodećih stručnjaka u polju investicija, ulaganja i snalaženja u kriznim finansijskim situacijama,
-Radio je u tri administracije Bijele Kuće (Džordž H.V. Buš, Bil Klinton, Džordž V. Buš),
-Predsjednik OPIC-a od 2001-2005,
-Aktuelni predsjednik Dwight grupe,
-Napisao je preko 100 knjiga iz oblasti ekonomije/ulaganja/investicija/finansija,
-Dobitnik je nagrade Vudro Vilson za doprinos zajednici...
Slijedi intervju sa Piterom Votsonom, koji prenosimo integralno.
Bili ste predsjednik i izvršni direktor OPIC-a od 2001. do 2005. Pošto Crnogorci nijesu upoznati sa ovom organizacijom, recite šta joj je glavna svrha, cilj i koje mogućnosti pruža OPIC?
VOTSON: Najbolji način da Crnogorci shvate ulogu i funkciju ove korporacije je da je shvate kao neku vrstu američke verzije entiteta kao što su Međunarodna finansijska korporacija (IFC), ili Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Ovi entiteti imaju dva zajednička shvatanja još od Drugog svjetskog rata:
- Privatna ulaganja su snažniji generator ekonomskog razvoja od pomoći zemljama koje žele da se odvoje od modela centralno kontrolisanih ekonomija,
- Vlada treba da podstiče privatna ulaganja u te zemlje jer će time generisati socijalno blagostanje.
Kao rezultat toga, od svog osnivanja 1971, OPIC je pružio podršku razvoju privatnog sektora u inostranstvu kroz osiguranje od političkog rizika, zajmove (ili garancije za zajmove) ili finansiranje investicionih fondova u iznosu od preko 20 milijardi dolara u preko 130 zemalja.
OPIC je došao u Crnu Goru. Je li slučajnost da dolazi nepun mjesec od kada smo zvanično postali član NATO-a? Šta, prema vašem mišljenju i iskustvu, to znači za Crnu Goru i za SAD? Možemo li se nadati da će u našoj zemlji biti više američkih investitora? Da li će postojati više mogućnosti za investiranje?
VOTSON: Iako su programi OPIC-a za finansiranje od 2001. dostupni investicionim partnerima u SAD i Crnoj Gori, svakako je interesovanje i informisanost o vama porasla u krugovima američkih investitora paralelno sa rastom međunarodnog, političkog i ekonomskog profila Crne Gore.
Vaše članstvo u NATO najnovije je priznanje od međunarodne zajednice stalnom rastu važnosti Crne Gore. Ovaj izvanredan uspjeh očigledno nije ostao nezapažen ni kod američkih investitora, posebno uzimajući u obzir činjenicu da će OPIC snažno podržati njihovo povećanje investicija sa partnerima u Crnoj Gori.
Sve veće prisustvo američkih investitora takođe je znak da svi oni shvataju kako su vitalni djelovi vaše privrede veoma otvoreni za učešće privatnog sektora. Na primjer, neke zemlje sa zatvorenim ekonomijama ne bi baš dozvolile korisno širenje industrije metala van granica njihove zemlje. Kod vas umjesto toga vidimo da je pozdravljena i podržana sve veća važnost Uniproma na međunarodnom nivou.
Doktorirali ste međunarodnu ekonomiju, kako biste ocijenili investicije u Crnoj Gori? Koju ocjenu biste nam dali? Ima li prostora za više investicija kod nas?
VOTSON: Čovjeku nije potrebna posebna diploma u bilo kojoj oblasti da bi uvidio realnost veoma značajnog rasta interesovanja za investiranje kod vas. Štaviše, taj rastući trend investicionog interesovanja je možda najbolja ocjena sama po sebi, posebno zato što se iznova i iznova dokazuje rastom novih investicija.
Naravno taj trend rasta investitora koji ulažu, propraćen je ekspanzijom finansijskih usluga, poput Zapad banke koja pruža globalnu podršku novim investitorima.
Svakako da ima prostora za nova ulaganja, posebno zato što se politika države koja je u prvom redu i obezbijedila investitore, konstantno unaprjeđuje i obezbjeđuje bolje uslove, a samim tim veće interesovanje i rast investicija.
Jedine oblasti u kojima ne može doći do povećanja investicija su one koje javnost prirodno smatra isključivim i u nadležnosti javnog, a ne privatnog sektora.
Imate li neki savjet, prvo za našu vladu, na koje se polje treba koncentrisati kako bi mogli da privučemo više investicija? I drugo, kakav bi bio vaš savjet Crnogorcima, na šta bi oni trebalo da se fokusiraju kako bi zarađivali više?
VOTSON: Postoji jedinstven zakon o savjetima (bez obzira na to da li se savjet daje pojedincu ili Vladi) za privlačenje bilo koje investicije: '' Kapital je kukavica .. ne ide tamo gdje nije dobrodošao ili nagrađen. ''
(Što se tiče pojedinaca, svi znamo da je naše vrijeme takođe naš kapital.)
Radili ste u tri administracije Bijele kuće (Bush Snr, Bush Jnr, Clinton). Možete li da uporedite za nas tadašnji period i ovaj Trampov? Da li SAD i svijet, uopšte, napreduju ili idemo unazad?
VOTSON: Kao pozitivista - i ustavno / istinski nijesam sposoban da sagledam sadašnjost ili budućnost kroz neki retrovizor - jedino mogu da vam odgovorim na ovo pitanje citiranjem onoga što je jedan od predsjednika - Ajzenhauer odgovorio kada su ga to pitali:
''Things are more like they are now than they have ever been before.''
(Stvari su danas ovakve više nego što su bile ikada prije)
Ja se izvinjavam onima koji možda vide takav odgovor kao neuobičajen, lak ili čak neubjedljiv. Za takve, evo alternative od Paula Valerija:
“The trouble with our times is that the future is not what it used to be.”
"Problem sa našim vremenom je u tome što budućnost nije ono što je nekada bila."
(Žao mi je zbog oboje.)
Ovo je Vaša druga posjeta Crnoj Gori. Znači da vam se kod nas dopalo? Toliko da biste Crnu Goru preporučili Amerikancima?
VOTSON: Uistinu, problem sa pejzažom u Crnoj Gori je, bilo da se radi o moru ili planinama, u tome što je sve podjednako ''zarazno'' i tjera vas da mu se nanovo vraćate. I Crnogorci koji su se potpuno srodili s tim neće vam uskratiti to iskustvo. Pa zato Amerikanci ... i svi ostali ... budite svjesni toga ... Stvarno.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR