Prosječna plata doktora medicine u crnogorskom zdravstvu (koeficijent 8,25) sa prekovremenim radom u avgustu iznosila je 674,63 eura. Od tog iznosa je, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za redovan rad isplaćeno 591,67 eura, a za prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost i stimulaciju 82,96 eura, piše Pobjeda.
Sa druge strane, najbolje plaćeni su subspecijaliste sa najvišim koeficijentom, koji sa svim dopunskim i prekovremenim radom, dežurstvima i pripravnostima, prosječno su mogli u avgustu da zarade 1.396,54 eura, od čega je startni dio plate iznosio 831,33 eura.
Preostali iznos od 565,21 eura odnosio se na prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost, stimulaciju, naučno i stručno zvanje, mentorstvo i ostale naknade i dodatke (konzilijumi, komisije i dr.) – naveli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Među specijalistima, zavisno od koeficijenta, prosječne ukupne zarade varirale su od 868 do 1.218 eura. Medicinska sestra sa visokom stručnom spremom (koeficijent 6,44) primila je u avgustu 566,87 eura, od čega joj je za redovan rad (sa startnim dijelom zarade i minulim radom) isplaćeno 502,68 eura, a prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost i stimulaciju 64,19 eura.
Ukupna neto zarada više medicinske sestre/tehničara zavisno od koeficijenta i minulog rada iznosila je od 480,67 eura do 566,87 eura sa uračunatim prekovremenim radom, dežurstvima, pripravnošću i stimulansom… Medicinske sestre sa nižim koeficijentom imale su ukupna primanja u rasponu od 447,90 do 515,32 eura.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje smatraju da treba tražiti rješenja za povećanje osnovne zarade zdravstvenih radnika, kao i da je neophodno preciznije normativno definisati mehanizme nagrađivanja ljekara i medicinskih sestara prema učincima.
"Radi se o sistemu koji trpi veliko opterećenje i ima veliku odgovornost za obavljeni posao. Zarade se odnose na dvadesetčetvorosatno radno vrijeme uz ostale naknade, gdje medicinski radnici nerijetko rade do granica izdržljivosti kako bi građani dobili pravovremenu zdravstvenu zaštitu" – kazao je za Pobjedu direktor Fonda Sead Čirgić.
Povišica od 15 odsto koliko će dobiti zaposleni u zdravstvenom sektoru u Srbiji od 1. novembra možda neće usporiti odliv medicinskog kadra, ali će ih možda motivisati da razmisle da ostatak karijere provedu tamo gdje su se školovali. Prema računici koju je izveo Sindikat ljekara i farmaceuta, najveće povećanje od 15 odsto slijedi medicinskim sestrama, što je u prosjeku od 50 do 60 eura, pa će sa povišicom u zavisnosti od stepena stručnosti i radnog mjesta primati nešto oko 400 eura. Ljekari opšte prakse će dobiti povišicu oko 60, a specijalisti 70 eura – to znači da će izabranim ljekarima plata biti oko hiljadu, dok bi specijalisti mogli zaraditi oko 2.200 eura.
Predsjednik ovog sindikata Rade Panić rekao je nedavno da stručnjaci uveliko uče njemački jezik pa će ih ovim povećanjem teško zaustaviti da ne odu. Ono što bi zdravstvene radnike dodatno moglo zaustaviti je najava ministra zdravlja Zlatibora Lončara da će otpočeti izgradnja jeftinih stanova za radnike u zdravstvu, ali i poboljšanje uslova rada kao i dodatno ulaganje u opremu, infrastrukturu i prijem novih kadrova jer je ukinuta zabrana o zapošljavanju u javnom sektoru.
Najveća neto zarada zdravstvenog radnika obračunata za avgust, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, isplaćena je ljekaru specijalisti (koeficijent 10,50) i iznosila je 2.925,78 eura, dok je najmanju za isti mjesec, od 537,17 eura, primio kao visokoškolac doktor medicine specijalizant (koeficijent 8.25).
Najmanja neto zarada zdravstvenom radniku, naveli su iz Fonda, za isti mjesec isplaćena je medicinskoj sestri/tehničaru (koeficijent 5,05) i iznosila je 348,23 eura (sa startnim dijelom zarade i minulim radom). Kada je riječ o najvećoj neto zaradi ljekara u iznosu od 2.925,78 eura, 738,35 eura je isplaćeno po osnovu primanja za redovan rad (sa startnim dijelom zarade), 283,86 eura za minuli rad i 1.903,57 eura za ostale naknade (dežurstvo, prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, pripravnost i dr.).
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR