Crnogorske banke moraće tokom naredne godine da obave nezavisnu procjenu sopstvene aktive. Taj zadatak postavili su Centralnoj banci, tokom posljednje FSAP (Financial Sector Assesment Program) misije, MMF i Svjetska banka. Banke će za taj posao angažovati eksterne konsultanate i procjenitelje imovine, koje licencira CBCG- saznaje Antena M u bankarskim krugovima.
To je zaključak sa sastanka Guvernera CBCG i svih 13 direktora crnogorskih poslovnih banaka, održanog 18. septembra u Centralnoj banci.
Procjena kvaliteta aktive (Asset Quality Review - AQR) primjenjuje se u zemljama EU od 2014. Posrijedi je mehanizam kojim Evropska Centralna Banka specifičnom metodologijom provjerava kvalitet i stabilnost bankarskog sistema.
Iako naša država nije članica EU, pa samim tim ni u obavezi da sprovodi ova testiranja, Centralna banka odlučila je da prihvati preporuke MMF i Svjetske banke i obaveže sve banke u Crnoj Gori da rade nezavisnu procjenu aktive, uz angažovanje eksternih konsultanata i procjenitelja. Sprovođenje projekata planirano je za narednu godinu. Zapravo, početni datum trebalo bi da bude 31.12.2019. dok bi procjena trajala oko 6 mjeseci tokom 2020. Tačno godinu od početka, 31.12.2020. biće obznanjeni rezultati.
Kako saznajemo, biće formirani operativni timovi u CBCG i u svim bankama, sa zadatkom da sprovode čitav postupak.
Po tumačenju bankara sa kojima smo razgovarali, ovu odluku CBCG moguće je tumačiti sa nekoliko aspekata.
Reprocjena je dodatno operativno i finansijsko opterećenje za banke. Biće potrebno angažovanje timova u bankama ali i skupih stranih konsultanata i procjenitelja. Troškovi će se mjeriti stotinama hiljada EUR. U Sloveniji je taj posao koštao oko 5 mil EUR, ali ga nijesu platile poslovne banke, već Centralna banka Slovenije.
Dilema je, zato, da li je bilo neophodno prihvatiti tu obavezu? Pretpostavljaju da je CBCG htjela da uvjeri MMF i Svjetsku banku kako je bankarski sistem u CG stabilan, uprkos propasti dvije banke tokom prethodne godine.
Treći aspekt je obuhvat. Praksa je u većini zemalja EU, kao i u Srbiji, da se uzme uzorak banaka iz sistema, dok je u Crnoj Gori predvidjeno da reprocjenu rade sve banke.
Četvrti aspekt su rezultati nakog završene procjene. Moguće je da se tokom ili nakon te procjene utvrdi da neke banke u sistemu nemaju kvalitet aktive ili kolaterala koji adekvatno obezbjedjuju kredite i da se prema njima moraju preduzeti mjere. Već postoje špekulacije da će se neke banke morati dokapitalizovati ili oslobadjati loše imovine, kako bi opstale?
Imajući u vidu sve navedeno, može se protumačiti kako je CBCG povukla iznuđeni potez radi dodatnog uvjeravanja MMF i SB da je naš bankarski sistem stabilan. To može, donekle, biti razumljivo, ali je, utisak je naših sagovornika, CBCG mogla više učiniti u promociji ostvarenih rezultata bankarskog sektora tokom 2019. jer su rekordni po svim osnovama, uprkos bankrotu dviju banaka u sistemu. Negativna posljedica reprocjene aktiva i kolaterala je što se sve banke dodatno obavezuju na prilično zahjevan i finansijski opterećujući projekat, u periodu kad ih čeka obiman posao usklađivanja sa novom regulativom.
Zato se, s obzrom na to da je projekat još uvijek u početnoj fazi, bankari nadaju da će kroz dodatnu komunikaciju sa CBCG uspjeti da, barem donekle, ublaže probleme sa kojima će se suočiti tokom reprocjene.
Salter
Korisno. Dobra informacija i pametno napisan tekst. Saglasna s bankarom. Svaka dodatna sigurnost je dobrodosla.
Mila K
Konačno reakcija koja odražava pravo stanje stvari. Hvala. A CB CG nije ništa odlučivala preko noći, nego se odlučivanje počelo još u prvom kvartalu 2019-e. Ostaje nejasno kako je racionalna odluka u vezi ovog projekta, kada se morala odraditi. Jel bilo ko vjeruje da je dobrovoljnost stvarna?
Bankar
Racionalna odluka Centralne banke. To će biti dodatni dokaz da je bankarski sistem stabilan, kao i da je bila ispravna odluka da se oduzme licenca bankama Duška Kneževića.