Žugić: Realno je da će reprocjena aktive pokazati potrebu dokapitalizacije banaka

Guverner Radoje Žugić potvrdio je jučerašnje pisanje našeg portala i komentarisao odluku Centralne banke da, na preporuku MMF i Svjetske banke, "sprovede sveobuhvatan pregled kvaliteta aktive finansijskog sektora". Prvi čovjek CBCG smatra da je ispravno što su sve poslovne banke uključene u reprocjenu, kaže da će na teret Centralne banke pasti dio troškova ovoga posla, ističe da će nakon njega slika bilansa banaka biti potpuno jasna i ne isključuje mogućnost da će neke banke, nakon ove analize, morati da posegnu za dokapitalizacijom i suoče se sa rastom neuredno servisiranih kredita. CBCG zato već pravi prelazni plan za dokapitalizaciju takvih banaka.

Antena M: Šta je motivisalo CBCG da prihvati zahtjev MMF i SB, da poslovne banke obaveže na reprocjenu aktive i kolaterala?

Žugić: AQR (Asset Quality Review) predstavlja najefikasniji prudencioni instrument za procjenu kvaliteta aktive banaka, koja je počela sa korištenjem u post finansijskom kriznom perodu.

FSAP MMF-a i Svjetske Banke iz 2016. preporučio je da Crna Gora, kao i ostale zemlje EU, treba da implementira nezavisnu analitiku kvaliteta aktive bankarskog sistema u cjelini. I Evropska komisija dala je preporuku da se sprovede sveobuhvatan pregled kvaliteta aktive finansijskog sektora u skladu sa najboljom međunarodnom praksom.

Procjena Centralne Banke, koju je međunarodna zajednica i uvažila, bila je da prvo treba da uradi sve na jačanju bankarskog sistema i bilansa banaka, da uđe u proces rezolucije slabih banaka, pa da tek onda preduzme implementaciju ovog instrumenta. S tim u vezi, CBCG je u koordinaciji sa bankama razvila supervizorke planove i donijela niz odluka koje su bili usmjerene na smanjenje kredita koji se neuredno servisiraju i jačanje kapitalne pozicije i profitabilnosti banaka.

Da podjsetimo, NPL na nivou sistema je na kraju 2015. iznosio 12,57%, dok danas iznosi 4,75%. Na kraju 2015. sistem je poslovao sa gubitkom od 4,2 miliona eura, dok je  na kraju avgusta ove godine neto dobit iznosila 45,9 miliona eura. Takođe, pripremljeni su i supervizorski planovi za rezoluciju tri nesistemske osjetljive banke, što je rezultiralo likvidacijom dvije banke (Atlas i IBM) u 2019. i dokapitalizacijom treće u 2018.

Paralelno je tokom 2018. implementiran IFRS9 standard, koji je donio i strožije promjene u procjeni očekivanog kreditnog gubitka, pa samim tim i cjelokupnog  regulatornog kapitala, kao i postrožavanje kriterijuma za procjenu minimalnih standarda za procjenu kreditnog rizika (strožija definicija kredita koji se neuredno servisiraju).

Danas, kada imamo rezistentan bankarski sistem sa pokazateljima koji ukazuju da su se banke oporavile od pregrijavanja iz 2007. odnosno efekata krize iz 2008-2012. smatramo da su stvoreni uslovi da se implementira AQR. Za razliku od BiH i Srbije gdje je AQR bio dio programa, odnosno uslova za realizaciju programa sa MMF-om, u našem slučaju je to inicijativa CBCG, koja je kompatibilna sa preporukom FSAP-a.

Antena M: Zašto ste odlučili da AQR urade sve banke, a ne, kao u EU i Srbiji, da se to, po modelu uzorka uradi samo u nekoliko banaka? 

Žugić:Razlog da se ide na provjeru kvaliteta aktive cjelokupnog bankarskog  sistema, umjesto na parcijalan pristup fokusiranja na sistemski važne ili osjetljivije banke, kao u slučaju Srbije ili nekih zemalja EU, je činjenica da se ovaj najefikasniji i skup prudencioni instrument ne sprovodi često. Samim tim, ako se već radi tako duboka analitika aktive banaka uz procjenu njenog kvaliteta, mi želimo da preveniramo i svedemo na nulu postojanje eventualnog rezidualnog rizika koji bi se mogao kriti u bilansima banaka, koje eventualno ne bi bile dio AQR-a. Ujedno je i preporuka FSAP-a, sa kojom se slažemo, da se nezavisni AQR uradi na svim bankama u sistemu.

Antena M:Bankari ukazuju da će to značiti dodatan kadrovski napor i finansijsko opterećenje za banke. Koliko može da košta taj posao? Da li ste razmišljali da CBCG plati troškove kao Banka Slovenije?

Žugić:Centralna Banka je posegla za regionalnim rješenjima gdje su troškovi podijeljeni između CBCG i banaka. Naime, uzimajući u obzir da CBCG želi da obezbijedi najviši nivo transparentnosti i reputabilnosti procesa, u procesu smo angažovanja kredibilnog međunarodnog konsultanta. Konsultant će biti zadužen za implementaciju procesa AQR-a i radnih blokova u skladu sa ECB Priručnikom Faza II iz maja 2018, u čemu će imati punu podršku CBCG. Ovaj trošak, koji nije zanemraljiv, podnijeće CBCG. Sa druge strane, od banaka očekujemo da one podnesu dio troška koji se odnose na angažovanje reputabilnih revizora i procjenjivača koji će banakama pomoći u implementaciji svih radnih blokova AQR-a.

Apsolutno smo svjesni da će implementacija AQR-a predstavljati značajan pritisak na kapacitete i finansije banaka i CBCG, ali smatramo da je došlo vrijeme i da su banke spremne da podnesu finalni prudencioni instrument za iščišćavanje njihovih bilansa. Veoma je teško procijeniti ukupni trošak jer će to prevashodno zavisiti od kriterijuma za izbor eksternih konsultanata i procjenitelja, koji se finaliziraju. CBCG je, prilikom nedavnog sastanka sa bankama, dala pregled regionalnih upoređenja troškova koji ih mogu upućivati na potencijane iznose za koje moraju rezervisati sredstva za narednu godinu.

U slučaju Slovenije, njihov Parlament je svojom Odlukom o mjerama za jačanje finansijske stabilnosti inicirao AQR sa kraja 2012. i istovremeno je gro banaka  bilo još u državnom vlasništvu (NLB, NKBM, Abanka), tako da je, sa stanovišta eventualnog udara na porezne obveznike, imalo smisla da njihov AQR finansira Banke Slovenije. U našem slučaju inicijativa dolazi od CBCG i sprovodi se na predominantno bankama u privatnom vlasništvu.

Antena M: Za kraj, očekujete li da AQR pokaže neadekvatnu kapitalizovanost pojedinih banaka?

Žugić: Imajući u vidu regionalna iskustva, kao i iskustva zemalja EMU i EU, do sada se nije desilo da se nakon procesa AQR-a pojedine, čak i vrlo reputabilne banke nijesu suočile za potrebom za dodatnim kapitalom ili da barem nekima nijesu porasli krediti koji se neuredno servisiraju. Bilo bi neodgovorno da ne očekujemo nešto slično, iako ne u velikom obimu, i u slučaju bankarskog sistema Crne Gore.

Međutim, za razliku od zemalja regiona koje su implementirale AQR na  bankarskom sistemu koju je još pokušavao da se izbori sa balastom finansijske krize, CBCG je od 2015. od kada potiče ova preporuka, do 2020. kada potiče implementacija AQR-a, uspjela da oporavi bilanse banaka, snažno smanji neuredno servisirane kredite, osnaži i neutrališe kontaminirani dio sistema, sa nultim efektom na finansijsku stabilnost. U prilog značajno podignutim kapitalnim rezervama govori i činjenica da je koeficijent solventnosti na kraju 2015. iznosio 15,48% a danas od iznosi 19,51%, odnosno više od 4 p.p. više.

Sa ovakvim pokazateljima smatramo da je sistem mnogo otporniji u odnosu na onaj iz 2015. i da sistem mnogo spremnije dočekuje AQR. Međutim, kao odgovorna institucija mi već pravimo analitiku za prelazni plan dokapitalizacije pojedinih banaka, ukoliko  rezultati AQR to budu iziskivali.