8 °

max 15 ° / min 7 °

Petak

19.04.

15° / 7°

Subota

20.04.

15° / 6°

Nedjelja

21.04.

9° / 5°

Ponedjeljak

22.04.

14° / 8°

Utorak

23.04.

10° / 9°

Srijeda

24.04.

13° / 8°

Četvrtak

25.04.

10° / 6°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
DOKUMENT: CIA još 1990. procijenila – Crna Gora će biti nezavisna!

Istorija

Comments 0

DOKUMENT: CIA još 1990. procijenila – Crna Gora će biti nezavisna!

Autor: Milena Aprcović

  • Viber
Piše: Vladimir Jovanović

Desetak mjeseci prije svoje poznate svodne procjene iz dokumenta „Yugoslavia Transformed” od 18. oktobra 1990. – da će se Jugoslavija nepovratno raspasti kroz oružane sukobe „u narednih 6 do 18 mjeseci” – Centralna obavještajna agencija (Central Intelligence Agency) informiše američko rukovodstvo da Crna Gora osvaja sve nezavisniju poziciju.

To je prva sa neke relevantne inostrane adrese registrovana indicija da uopšte postoji kakav-takav embrion moguće obnove crnogorske nezavisnosti.

CIA dokument „Yugoslavia: Conservative Leader Under Pressure” („Jugoslavija: Konzervativni lider pod pritiskom”) nastao je 10. januara 1990. god. tj. – igrom slučaja – na prvu godišnjicu prevrata u Titogradu, kada je i javnom i podzemnom podrškom iz Srbije, frakcija „mladih, lijepih i pametnih” republičkoga Saveza komunista (SK) „antibirokratskim” protestom u Titogradu smijenila „staru garnituru”.

U to vrijeme svuda na vlasti širom Jugoslavije još su komunisti okupljeni u jedinstveni SK. Posljednji zajednički kongres održaće 20-22. januara 1990. u Beogradu.

Savezni premijer Ante Marković, uz snažnu američku i međunarodnu podršku, inicirao je obuhvatne reforme koje su donijele kratkoročnu ekonomsku stabilnost produžavajući iluziju da je moguć opstanak neke forme jugoslovenske zajednice.

Iako su globalni igrač – SAD, Evropska zajednica (sadašnja Evropska unija) i SSSR – bili za očuvanje Jugoslavije i njenu mirnu, sistemsku, demokratsku i privrednu tranziciju, razorni nacionalistički sukobi su se zahuktavali.

Direkcija za obavještajne poslove (Directorate of Intelligence) CIA, „odgovorna za analiziranje podataka dobijenih od agenata kroz prikupljanje informacija, koje mogu povremeno biti nepotpune ili čak kontradiktorne”, dokument „Jugoslavija: Konzervativni lider pod pritiskom” od 10. januara 1990. je prema hijararhiji dostavila američkome rukovodstvu.

Predśednik SAD je tada Džordž Buš stariji, a direktor CIA Vilijem H. Vebster.

Diljem Jugoslavije CIA locira tačke otpora „konzervativnome lideru” Slobodanu Miloševiću koji je prethodne dvije-tri godine „antibirokratskom revolucijom” raspalio srpski nacionalizam sa namjerom da zavlada čitavom Jugoslavijom.

CIA u ođeljku „Summary” („Sažetak”) uočava da se tek tada Slobodan Milošević u Jugoslaviji suočava sa prvim ozbiljnijim protivnicima svoje politike, te izdvaja i najsvježiji primjer:

„Čak i Crna Gora, njegova jedina preostala saveznica, sve manje je popustljiva“.

Konstatuje se, dalje, da je otpor Beogradu u śevernim krajevima Jugoslavije, dakle u Sloveniji, tradicionalan – Slovenci su upravo bili zabranili održavanje „antibirokratskoga mitinga” u Ljubljani, zbog čega je Srbija uvela „bojkot slovenačke robe” – a „hrvatski su se lideri postrojili iza Slovenaca” i „osudili Miloševićeve napore da muti i unosi nemir među etničku srpsku manjinu u Hrvatskoj”.

U ođeljku „Growing opposition in the Shout” („Rast opozicije na Jugu”), CIA analizira situaciju u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, te Crnoj Gori, koje su, procjenjuje, „tradicionalno Srbiji 'prirodni' saveznici u federaciji zbog sličnih nivoa ekonomskoga razvoja i izraženijeg konzervativnog političkog nasljeđa“:

„Tenzične reakcije u śevernim krajevima Jugoslavije nijesu novost, međutim, Miloševića eksploatacija srpskoga nacionalizama u njegome pohodu da uzme moć nad državom sada takođe postaje strana liderima jugoslovenskih južnih republika“.

Informišući o novonastalim prilikama u multietničkoj BiH, CIA navodi da je „reakcija među politički dominantnim etničkim Muslimanima i Hrvatima navela bosanske zvaničnike da upozore Miloševića da neće tolerisati srpske etničke skupove” – tj. „izvoz antibirokratske revolucije” u njihovu republiku – kao i da Služba državne bezbjednosti Srbije („Serbian security service“) „pokušava da destabilizije rukovodstvo BiH“.

„Makedonija jeste bila Miloševićev saveznik, ali je sada zauzela svoj stav“, navodi CIA, obrazlažući da su Makedonci „prilično dosljedno“ tek od nedavno glasali protiv nekih odluka koje su trebale na saveznome nivou da promovišu interese srpskoga nacionalizma.

Crna Gora zauzima središnje mjesto analize o razvoju „opozicije na Jugu“:

„Čak i Crna Gora, jedina preostala saveznica Slobodana Miloševića, sve manje je fleksibilna”, piše CIA.

„Rukovodstvo Crne Gore ostaje u savezu sa Miloševićem, ali prethodna doslijedna podrška za politiku Srbije je primjetno omekšala.

Crnogorski zvaničnici su doveli u pitanje srpsku poziciju na tri tačke političke debate:

– SRPSKO-SLOVENAČKA SVAĐA: Crnogorski zvaničnici se protive srpskome pozivu da se pridruže ekonomskome bojkotu Slovenije;

– REFORMSKI PROGRAM PREMIJERA MARKOVIĆA: Crnogorski zvaničnici daju otvorenu podršku reformskome programu tržišne orijentacije premijera Anta Markovića, kojem se Srbija snažno odupire;

– SRPSKO SPONZORISANJE DEMONSTRACIJA: Crnogorska partija (SKCG) se u januaru o.g. protivila održavanju velikih demonstracija u Titogradu koje je vjerovatno Milošević organizovao.

Crnogorski lideri su navodno slabi i zavise od Miloševića zbog političke podrške koju im je pružio kada su instalirani od demonstranata prošloga januara (1989. g). Međutim, kako grade političke baze moći u svojoj republici, oni najavljuju spremnost da preuzmu više nezavisnu političku poziciju”.

Slijedi posljednja, vjerovatno ključna procjena iz ovoga dokumenta CIA:

„Rastući pritisak za političke reforme u Crnoj Gori može odvesti Crnu Goru iz Miloševićevog logora”.

U momentu kada je 10. januara 1990. CIA izradila ovaj dokument u Jugoslaviji, naravno i u Crnoj Gori, nije registrovana niti jedna partija ili udruženje sa programom isključive nezavisnosti i međunarodnoga priznanja bilo koje republike.

Liberalni savez Crne Gore – prva crnogorska politička stranka koja je, ukoliko transformacija Jugoslavije u demokratsku zajednicu suverenih republika ne bude uspješna, imao za svoj programski cilj nezavisnu Crnu Goru i njeno priključenje Evropskoj zajednici – utemeljen je 26. januara 1990.

Američka vlada je deklasifikovala dio arhiva CIA, koji je, na taj način, postao dostupan javnosti.

Slijede faksimili CIA dokumenta „Jugoslavija: Konzervativni lider pod pritiskom”...

 

 

 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR