Piše: Maja Abadžija
“Poezija opstaje uprkos svim povijesnim i sociopolitičkim nevoljama, izazovima, nepravdama i trajno zabrinjavajućim naciokratskim rasputicama na ovim prostorima”, a “pjesnici u Bosni i na Balkanu uspijevali su opstati u središtu zbivanja, kao živi i nepotkupljivi svjedoci vremena u kojemu žive”, zapisao je povodom festivala Sarajevski dani poezije predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević.
Vođen tom idejom opstanka poezije u doba oskudice, najstariji književni festival u regiji, potekao u vrijeme kada festivali uglavnom nisu bili okosnica kulturnog života, kao što su to danas, ovih dana započinje 58. izdanje.
Crna Gora u fokusu
Sarajevski dani poezije su “tradicija koju nikako ne smijemo zanemariti”, smatra pjesnik Mile Stojić, predsjednik Programskog savjeta ove manifestacije.
“Iako je ovo vrijeme koje briše stare tradicije i stvara nove, bojim se da nas brisanje vodi u kulturu zaborava, a mi u Društvu pisaca insistiramo na kontinuitetu”.
''BiH nije nastala od juče, ona ima svoju kulturu i književnost, nove knjige neprekidno nastaju i naši su pisci odlični i prepoznati u regiji. Zbog toga će i Sarajevski dani poezije obuhvatiti što je više moguće stranih i domaćih autora''- istakao je Stojić.
On je predstavio i zemlju gosta 58. izdanja, Crnu Goru, te njene pisce svih generacija koji će u sklopu festivala boraviti u Sarajevu. I festivalsku nagradu Bosanski stećak Sarajevski dani poezije dodijeliće Miloradu Miju Popoviću, crnogorskom pjesniku, romanopiscu i publicisti.
Popović je objavio nekoliko nagrađivanih knjiga pjesama i knjiga eseja, njegov roman “Karnera” ovjenčan je priznanjem “Meša Selimović” u Tuzli, dok je za roman “Čovjek bez lica” dobio Njegoševu nagradu.
''Popović je najznačajnija pojava u crnogorskoj književnosti i kulturi danas. Pored toga što je sjajan pjesnik i romansijer, on je i izvrstan publicist, čovjek koji se bori za elementarne državne principe Crne Gore i njene kulture, ali i veliki prijatelj BiH koji je učinio mnogo na afirmaciji naših autora u Crnoj Gori. Naša tradicija je i da objavimo knjigu dobitnika nagrade Bosanski stećak, pa će tako Društvo pisaca objaviti knjigu Milorada Popovića “U centru svijeta”, jer kad fešta prođe, ostaje knjiga, i to je možda i najvrednije''- kazao je Stojić.
Crnogorsku pjesničku scenu će, osim Popovića, predstaviti i Dino Burdžović, Rebeka Čilović, Pavle Goranović, Tijana Rakočević, Dragana Tripković, Faiz Softić, Sreten Vujović i Ivana Vujović.
Poetska geografija
Među programima koji se ove godine izdvajaju su svakako posjete pjesnika sarajevskim srednjim i osnovnim školama, Kratki rezovi - razgovori pjesnika, prevodilačke radionice u saradnji sa Društvom prevodilaca, te promocija najznačajnijih pjesničkih ostvarenja iz ove godine.
''Živimo u traumatičnim, razrokim političkim okolnostima, ali ovim pjesničkim festivalom pokušavamo da unesemo koliko-toliko svjetla u razne naše mrakove kojih smo se posljednjih godina nagutali. Zahvalni smo prijateljima koji su pomogli u nesmetanom organiziranju festivala, ali i pored toga morali smo mnogo toga reducirati. Vratili smo neke stare pjesničke programe kao što je doticaj pjesnika sa učenicima, uveli smo poetsko mapiranje grada, te će ovih dana Sarajevo zaista biti evropska i svjetska prijestolnica poezije''- izjavio je Hadžem Hajdarević.
Posebno je zanimljiva svojevrsna ulična akcija koja će književno naslijeđe Sarajeva zabilježiti i u virtuelnom prostoru - riječ je o programu Poetsko mapiranje grada u kojem učestvuju Ahmed Burić, Nazif Hasanbegović, Nenad Tanović i vizuelna umjetnica Merima Ivković. Hajdarević ističe da brojne važne povijesne tačke Sarajeva treba promotriti iz pjesničke perspektive i tako historijski aspekt povezati sa aktuelnim stanjem.
''Poetsko mapiranje grada je jedan iskorak prema publici. Sve više ljudi, naročito mladih, bazira svoja putovanja na kulturi i umjetnosti. Kroz poeziju se na najljepši način mogu značajne kulturno-historijske tačke povezati sa lijepom riječju, kazao je Nazif Hasanbegović''- predsjednik Organizacionog odbora manifestacije.
Program obuhvata čitanje na dvije lokacije, Latinskoj ćupriji, gdje je odjeknuo pucanj Gavrila Principa, te Alifakovcu, gdje je, kako kaže program, “zemlja najbliža nebu”. Ove će lokacije potom biti unesene na Google mapu i tako predstavljene eventualnim putnicima čija putovanja, riječima Hasanbegovića, “počinju u imaginaciji”.
Pored poetskog dijela programa, na Danima poezije bit će predstavljene i dvije likovne izložbe. U Collegiumu Artisticumu bit će postavljena “Druga priča”, izložba koja će prema ideji slikara Džeke Hodžića, obuhvatiti njegova i djela Edina Numankadića, Halila Tikveše, Hamzalije Muhića i Muhameda Bajramovića. Izložba skulptura Stijepe Gavrića bit će otvorena u Zemaljskom muzeju.
Program Sarajevskih dana poezije traje od 8. do 13. oktobra.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR