Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Odlazak Moralesa – državni udar ili kraj tiranije

| Postavio/la: Mirjana Dragaš | Izvor: RFE

Odlazak Moralesa – državni udar ili kraj tiranije Foto: EPA-EFE/JuanJo Martin

Ostavka predsjednika Bolivije Eva Moralesa koji je došao na vlast 2006. na takozvanom roze talasu ljevice mijenja ravnotežu snaga u Latinskoj Americi.

Dok mnogi slave odlazak socijalističkog lidera, drugi strahuju od povratka ere državnih udara koje su nadzirale latinoameričke vojske.

Nagla ostavka bolivijskog predsjednika Eva Moralesa pod pritiskom nasilnih protesta i poslije otkazivanja podrške oružanih snaga, predstavlja značajan trenutak u Latinskoj Americi gdje je nekoliko vlada uzdrmano demonstracijama, dok je latinoamerička ljevica ostala bez jednog od svojih istaknutih predstavnika, pišu svjetski mediji.

Odlazak dugogodišnjeg predsjednika

Morales je podnio ostavku u nedjelju poslije višesedmičnih protesta gnijevnog stanovništva koje ga je optuživalo da je podrivao demokratiju kako bi produžio svoju vlast, ističe Njujork tajms (The New York Times).

Moralesov odlazak je značajan trenutak u nemirima koji su zahvatili Latinsku Ameriku posljednjih mjeseci, ocjenjuje Njujork tajms, ukazujući da je nekoliko lidera u regionu pod pritiskom uličnih protesta, izliva vandalizma i produbljivanja političke polarizacije, što je pojačano lošom ekonomijom i sve većim nezadovoljstvom zbog nejednakosti.

Morales i njegov potpredsjednik Alvaro Garsija Linera (Garcia), koji je takođe podnio ostavku, rekli su da se povlače s vlasti da se spriječi krvoproliće, ali da nisu uradili ništa loše i da su žrtve udara. "Želim da vam kažem, braćo i sestre, da se borba ovdje ne završava", rekao je Morales u televizijskom obraćanju. "Siromašni, socijalistički pokret, nastaviće svoju borbu za jednakost i mir".

Morales je došao na vlast 2006. u okviru ljevičarskog talasa u Latinskoj Americi i bio je na vlasti duže od ostalih aktuelnih šefova država u Latinskoj Americi, podvlači Njujork tajms, navodeći da je nekada bio veoma popularan, kao prvi starosjedilački predsjednik zemlje kojom je vjekovima upravljala mala elita evropskih potomaka.

Ljevičarski lider vodio je Boliviju kroz eru ekonomskog rasta i smanjenja nejednakosti, uz podršku Bolivijaca koji su ga vidjeli kao svog pravog predstavnika.

Pod vlašću bivšeg sindikalnog vođe uzgajivača koke, došlo je do promjene strukture vlasti – žene čine skoro polovinu Kongresa, dok su starosjedilački narodi dobili veći uticaj. Ipak, ukazuje američki list, mnogi Bolivijci su se pred izbore nadali da će izgubiti, dok su zidove prijestonice preplavili grafiti na kojima je označen kao "diktator".

Promjena ravnoteže snaga

Svrgavanje Moralesa, koji je podržavao autoritarne, ljevičarske vlade u Venecueli i na Kubi, mijenja ravnotežu snaga za ljevicu u Latinskoj Americi, koja je naglo izgubila jednog od svojih najistaknutijih šefova države, ocjenjuje Vašington post (The Washington post).

Moralesova ostavka je uslijedila poslije vrtoglavog razvoja događaja u nedjelju kada su ga šefovi oružanih snaga i policije pozvali da se povuče, dok je glavni sindikat tražio ostavku ako je to potrebno da se država spasi od vladavine rulje.

Demonstranti su pljačkali i spaljivali kuće zvaničnika Moralesove partije i u makar u jednom slučaju, oteli jednog rođaka, navodi Vašington post, ukazujući da su neredi u nedjelju bili vrhunac tronedjeljnog nasilja koje je počelo kada su pristalice desnice, gnijevne zbog, kako tvrde, izborne krađe, počele da pale glasačke centre. Moralesova ostavka, međutim, nije zaustavila nasilje, pošto su se predstavnici socijalista žalili da je kasno u nedjelju uveče opljačkana Moralesova kuća.

Morales i njegovi zvaničnici su rekli da se pritisak svodi na državni udar koji su organizovali njegov desničarski rival na izborima, bivši predsjednik Karlos Mesa (Carlos) i drugi opozicioni lideri. Morales je na Tviteru (Twitter) naveo da su policijski zvaničnici tražili njegovo hapšenje, mada je šef policije negirao da je izdat nalog za hapšenje Moralesa ili njegovih ministara. Mesa, međutim, odbacuje da je riječ o državnom udaru i hvali narod za "herojski mirni otpor" koji je doveo do "kraja tiranije".

Šokantna brzina kojom je Morales pao, u suprotnosti je s pokušajima u Venecueli da se zbaci predsjednik Nikolas Maduro (Nicolas) poslije prošlogodišnjih izbora koji se smatraju neregularnim.

Ključna razlika je, prema ocjenama analitičara koje navodi Vašington post, podrška vojske koja je odana lideru Venecuele. Maduro nije oklijevao da upotrijebi silu u Venecueli, gdje je više od 100 ljudi ubijeno prošle godine. S druge strane, Morales nije angažovao državnu silu ili pozvao svoje pristalice da se sukobe s opozicijom.

Gubitak latinoameričke ljevice

Odlaskom Moralesa, latinoamerička ljevica je izgubila istaknutog člana antiameričkog pokreta koji je došao na vlast na takozvanom roze talasu ljevičarskih predsjednika koji su izabrani ili koji su učvrstili vlast u regionu, ocjenjuje Volstrit Žurnal (The Wall Street Journal).

Većina Moralesovih ideoloških kolega, ukazuje njujorški list, otišla je s vlasti ili se suočava s teškim ekonomskim i političkim pritiscima, prije svega autoritarni venecuelanski lider Maduro.

Iako je poslije ocjene Organizacije američkih država da treba poništiti izbore 20. oktobra zbog neregularnosti, Morales najavio nove izbore radi smanjivanje tenzija, njegovi protivnici su tražili da se povuče i da ne učestvuje na izborima. Na kraju je, navodi Volstrit žurnal, pobjegao iz prijestonice La Paz i podnio ostavku pošto je komandant oružanih snaga sugerisao da treba da ode s položaja.

Za skoro 14 godina na vlasti, Morales je izgradio snažnu državu koja je kontrolisala Vrhovni izborni tribunal, sudove i druge entitete, dok je povećao svoj uticaj u medijima, ocjenjuje Volstrit žurnal. Na izborima 20. oktobra je proglašen pobjednikom, iako su prvi podaci iz izborne komisije i nezavisno brojanje glasova ukazali da nije imao dovoljno glasova da izbjegne drugi krug u kojem je bivši predsjednik Mesa, prema analitičarima i anketama, imao dobre šanse.

I sam put Moralesa do izbora je bio sporan. Morales je prvo htio da se povuče poslije tri mandata, ali je promijenio mišljenje i pokušao da promijeni ustav da bi mogao da se kandiduje četvrti put. Glasači su to odbacili na referendumu 2016, poslije čega je ustavni sud, kako navodi Volstrit žurnal, popunjen njegovim saveznicima, presudio u njegovu korist i ukinuo ograničenje broja mandata.

Vakuum u vlasti i vojska

Bolivija je iznenadno ušla u političku neizvjesnost pošto su pored Moralesa, ostavke podnijeli svi funkcioneri koji po ustavu mogu da preuzmu ulogu šefa države, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

Dok mnogi protivnici socijalističkog lidera na ulicama slave njegov odlazak, drugi strahuju od povratka ere državnih udara koje su nadzirale latinoameričke vojske, ocjenjuje agencija, ukazujući da je komandant bolivijske vojske Vilijams Kaliman (Williams) tražio ostavku predsjednika kako bi se ponovo uspostavili mir i stabilnost.

Zasad nije jasno ko će naslijediti Moralesa ili kako će biti izabran njegov nasljednik, dodaje AP. Ostavku su podnijeli potpredsjednik zemlje, predsjednica Senata i predsjednik donjeg doma Kongresa.

Kriza liderstva je eskalirala nekoliko sati prije Moralesove ostavke. Više ministara i poslanika je podnijelo ostavke, uz obrazloženje nekih da su pristalice opozicije prijetile njihovim porodicama. Pored toga ostavku je podnijela i šefica Vrhovnog izbornog tribunala poslije nalaza Organizacije američkih država da su izbori bili neregularni.

Mada zasad nema naznaka da će se vojska umiješati u vladanje zemljom, prema ocjenama stručnjaka, treba pažljivo pratiti šta će oružane snage uraditi u narednom periodu.

Profesorka političkih nauka i latinoameričkih studija na Univerzitetu Arizona Dženifer Sir (Jannifer Cyr) rekla je za AP da "vakuum u vlasti otvara prostor da se vojska potencijalno umiješa".

Sličnu ocjenu iznosi BBC koji navodi da je najveća kritika Moralesa bila da ne poštuje demokratiju, ali i da činjenica da je vojska imala riječ u povlačenju predsjednika ne čini veliku uslugu bolivijskoj demokratiji.

Poslije ostavke Moralesa prioritet je, ističe BBC, da se izabere prelazni lider, sazovu novi izbori i ujedini polarizovana Bolivija, koja bi se inače mogla suočiti s još nemira i nasilja.

Polarizacija Latinske Amerike

Ostavka Moralesa, posljednjeg ljevičarskog lidera iz "roze talasa" koji je zahvatio Latinsku Ameriku prije dvije decenije, polarizovala je vlade širom regiona, ističe Rojters (Reuters), navodeći da su predsjednici Venecuele i Argentine kritikovali "državni udar", dok su drugi pozdravili odlazak socijalističkog predsjednika.

Vlade latinoameričkih država koje naginju u desno, među kojima su Kolumbija i Peru, pozvale su Boliviju da osigura da novi izbori budu zakoniti. Brazil, pod ekstremno desnim nacionalistom Žairom Bolsonarom (Jair), otišao je dalje i pozdravio pad Moralesa. Brazilska vlada je, dodaje Rojters, odbacila ljevičarske argumente da se desio državni udar i saopštila da će podržati demokratsku tranziciju u Boliviji.

Istovremeno, venecuelanski predsjednik Maduro, čiji je prethodnik, socijalistički predsjednik Ugo Čaves (Hugo Chavez) bio mentor Moralesu, rekao je saveznicima da se mobilišu u podršci Moralesu. "Moramo se pobrinuti za našeg brata Eva Moralesa", rekao je Maduro u snimku emitovanom na venecuelanskoj državnoj televiziji.

Madurova pozicija je ojačana povratkom ljevičarskih lidera u Meksiku i Argentinini, ali bi Moralesova ostavka mogla oslabiti venecuelanskog lidera, koji se drži na vlasti uprkos kampanji opozicije da ubijjedi oružane snage da krenu u pobunu.

Kubanski predsjednik Migel Dias-Kanel (Miguel Diaz-Canel), dugogodišnji Moralesov saveznik, na Tviteru (Twitter) je izrazio "solidarnost" i poručio da se "svijet mora mobilizovati za život i slobodu Eva".

Meksička vlada je odbacila, kako je navela, vojnu operaciju u Boliviji, dodajući da ne smije biti državnog udara. Meksiko bi mogao da ponudi azil Moralesu ako ga bude tražio, rekao je šef meksičke diplomatije.

Novoizabrani predsjednik Argentine Alberto Fernades (Fernandez), koji je prošlog mjeseca odnio ubjedljivu pobjedu na izborima, rekao je da je "neprihvatljiv slom institucija u Boliviji".

S druge strane, u Evropi je Rusija saopštila da Moralesova ostavka izgleda kao rezultat državnog udara, dok je Evropska unija pozvala na uzdržanost svih strana, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Rusko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je proteste opozicije koje su doveli do Moralesovog pada, izrazivši "duboku zabrinutost" zbog događaja koji "slijede scenario planiranog državnog udara". Rusko ministarstvo je pozvalo sve snage u Boliviji da pokažu zdrav razum i odgovornost, kao i da nađu "ustavni put iz ove situacije".

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini (Federica Mogherini) pozvala je sve strane u Boliviji da pokažu "uzdržanost i odgovornost" i izrazila nadu da će mirno voditi zemlju do novih izbora na kojima narod Bolivije može izraziti demokratsku volju.

Ostavi komentar

0/300