Novinar i kolumnista iz Banjaluke Dragan Bursać rođen je u Bihaću 1975. Odrastao je u Bosanskom Petrovcu gdje je završio osnovnu školu a gimnaziju je pohađao u Sremskoj Mitrovici. Profesor je filozofije i sociologije, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Novinarstvom je počeo da se bavi 1998. a danas je njegovo ime poznato cijelom regionu. Njegove kolumne odišu lakoćom pisanja, a oni koji prate njegov rad kažu da uvijek "pogodi u centar". Zbog oštrog kritikovanja vlasti i raznih pojava u društvu nazivaju ga i "herojem među novinarima".
Dobitnik je brojnih novinarskih nagrada, među kojima je i prestižna nagrada European Press Prize, a prošle godine je proglašen i za "Novinara godine" u Bosni i Hercegovini.
U 2018. je izdao i prvu zbirku kratkih priča "PTSP spomenar". Za čitaoce Antene M preporučuje pet knjiga koje treba pročitati.
***
Mihail J. Ljermontov, Heroj našeg doba
Nevelika je to i sjajna knjiga. Ono što pri kraju isporučuje Ljermontov kroz svog (našeg) heroja, čista je genijalnost i na neki način vizionarska priprema za naše doba. «Heroja» bi trebalo pročitati barem tri puta u tri različita životna doba-zbog sebe i svijeta oko sebe.
Alber Kami, Stranac
Egzistencijalna kriza nije ono najbitnije u Mersoa. Nije čak ni neki Kamijev filozofski, niti životni poučak, toga ima više u "Sizifu" ili "Kugi oranskoj". Ovo je sjedinjenje sunca Mediterana sa životom, sa njegovim krajem i početkom odjednom. "Stranac", koliko god bio predstavljen kao mračni nihlizam čovjeka Zapada, koji ruši konvenciju, sa druge strane je i neka vrsta antikafkijanstva. Nigdje nećete biti slobodniji i iskreniji sami sa sobom nego medju koricama "Stranca".
Skender Kulenović, Ponornica
Poznatija je u adaptiranom, scenskom obliku kao "Djelidba", a zapravo je krajobraz moga svijeta, svijeta Visoke Krajine, svijeta begova i kmetova, svijeta koji se uklimava u Novi svjet. I grešku bi napravio onaj ko će "Ponornicu" situirati samo na razmeđe 19 i 20. vijeka. Ne, to je univerzalna formula o pojedincu koji se vraća u navijek isti, voljeni, a prezreni rodni kraj. Vraća se cijeli život, e da bi nakon par dana pobjegao da se više nikad ne vrati. Kako veliki Skender do dobro radi!
Branko Ćopić, Prolom
Ovo je samo prirodna ekstenzija na "Ponornicu" Skenderovu. "Prolom" Brančilov, zapravo bolje od bilo kog drugog ratnog romana objašnjava tu, u prvom licu, dijalektiku naše mržanje svagdašnje. Tu, pred vašim očim gledate kako od ljudi nastaju ustaše, četnici i partizani. Odvija se zapanjujuće iskrena i objektivna naracija, koja najzornije ikada prikazuje kako poput perceta lagan razlog može da vas strmoglavi na pogrešnu stranu i vaše mikropovijesti, ali i istorije svijeta. O nepretencioznosti Ćopićevog stila, ne treba trošiti riječi.
Karim Zaimović, Tajna džema od malina
Ovaj čudesni spoj naracije na granici istine i fantastike, pisalo je dijete. Dijete-genijalac. Karimov svijet Sarajeva, ruši se u ratu i za razliku od patetike, otkriva jedno tajno Sarajevo, Sarajevo koje zaslužuje Karima i koje može ponuditi planeti milion tona čudesa. Mi ne znamo šta bi danas radio, o čemu bi danas pisao Karim, jer i on nestaje u tom svijetu. Izgubili smo, bolje reći ubili smo Karima, dječaka-genijalca. Samo možemo skršetnih ruku plakati nad "Džemom" znajući da nema više.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR