Jedna od najznačajnijih balkanskih nagrada za književnost: Miloradu Popoviću priznanje za poeziju Bosanski stećak

Upravni odbor Društva pisaca Bosne i Hercegovine odlučio je da prestižno međunarodno priznanje za poeziju Bosanski stećak dodijeli crnogorskom pjesniku Miloradu Miju Popoviću.

Nagradu Bosanski stećak su, između ostalih, dobili: veliki poljski pjesnik Tadeuš Ruževič, vodeći savremeni američki pjesnici Čarls Simić i Kristofer Merit, najveći palestinski pjesnik Mahmud Derviš, moderni švedski klasik Lars Gustafson, njemački pjesnik Mihael Kreger, kao i poznati regionalni pjesnici Oto Tolnai, Bogomil Đuzel, Abdulah Sidran, Stevan Tontić, Boris A. Novak, i drugi.

Po značaju dosadašnjih laureata nagrada Bosanski stećak ubraja se u najznačajnije balkanske nagrade za književnost.

 Nagrada Bosanski stećak Miloradu Popoviću biće uručena početkom oktobra 2019.  u Sarajevu.

 O Miloradu Popoviću 

Milorad Mijo Popović rođen je u Lipi Cuckoj, kod Cetinja. Autor je osam knjiga poezije i šest knjiga eseja na temu crnogorskog nacionalnog pi­tanja. Djela su mu prevođena na brojne strane jezike.

 Objavio je knjige pjesama: „Sa trga glodara“ (Cetinje 1981), „So Jude“ (Cetinje 1982), „Nema više klađe­nja“ (Podgorica 1985), „Red se polako zavodi“ (Nikšić 1987), „Cetinjski ljetopis“ (Podgorica 1991), „Nesigur­na zemlja“ (Cetinje 2005), „Raskršća“ (Cetinje 2008), „Agnostik i nebo“ (Cetinje 2008). Objavljen mu je i izbor iz poezije „Mjesto polaska“ (Podgorica 2016).

Na slovenačkom mu je objavljena knjiga pjesama „Nesigurna zemlja“ (Negotova dežela, Ljubljana 2007), a poezija mu je u časopisima i antolo­gijama prevođenja na: engleski, italijanski, njemački, turski, češki, poljski, litvanski, mađarski, rumunski, albanski, bugarski, makedonski jezik.

Pjesme su mu zastupljene u više antologija crnogor­ske i jugoslovenske poezije. Dobitnik je Nagrade za najbolju knjigu u Crnoj Gori, 1982. godine, te nagrade Risto Ratković, 2005. Za knjigu „Raskršća“ Popović je 2009. godine dobio nagradu Miroslavovo jevanđe­lje. Objavio knjige eseja: „Mali narod i nacionalizam“ (Podgorica 1998), „Crnogorsko pitanje“, dva izdanja (Ulcinj, Cetinje 1999. i 2000.), „Podijeljena nacija“ (Podgorica 2010), „Njegoš i crnogorska nacija“ (Ce­tinje 2011), „Njegoševo nasljeđe“ (Cetinje, Podgorica 2013), „Što da se radi“ (Podgorica 2018). „Crnogorsko pitanje“ je prevedeno na bugarski (Černogorskij vo­pros, Sofija 2001) i na italijanski jezik, dva izdanja (La questione montenegrina, Rim 2002. i 2003.). Autor je romana „Karnera“ (2012) u izdanju zagrebačke Frak­ture i cetinjskog OKF-a, za koji je 2013. godine dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli i romana „Čovjek bez lica“, Zagreb – Cetinje 2016. Dobitnik je najvećeg dr­žavnog priznanja – Trinaestojulske nagrade za 2016. godinu, kao i Njegoševe nagrade 2017. za roman „Čo­vjek bez lica“.

 Jedan je od osnivača časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS (1986). Utemeljitelj je crno­gorskog PEN centra i predsjednik crnogorske sekcije PEN-a (1989–1990), prije formiranja samostalnog na­cionalnog PEN centra. Dopisni je član Evropske aka­demije poezije, sa sjedištem u Luksemburgu. Trenutno je predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književ­nika (CDNK) i direktor Otvorenog kulturnog foruma (OKF) sa Cetinja, izdavača savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti, te časopisa ARS. Ima status Istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.