Klapa "Lanterna": Glavni grad je prijestonica klapskog pjevanja

Ono što je prije nekoliko godina izgledalo nespojivo sa Podgoricom i kontinentalnim dijelom Crne Gore - "overbuking" u ugostiteljskom objektu u kojem pjeva klapa, sada je stvarnost: konoba "Lanterna i u njoj istoimeni kvartet, petkom su veče izbor muzičkih gurmana. 

Klapa "Lanterna" su Ilija Dapčević, Srđa Šašić, Nebojša Maliković i Mirko Nenezić, ali, zanimljivo, oni su i dio skupine "Assa Voce". Ljetos su u tom, proširenom sastavu nastupili na festivalu klapske muzike u Splitu (zajedno sa podgoričkim bendom "Tetra" i duetom "Acustic dreams") i - oduševili.

Pošto rado promovišemo prave vrijednosti, danas objavljujemo intervju sa momcima iz "Lanterne".

Antena M: Ostaje li kvartet Lanterna vjerna repertoaru iz prethodnih sezona?

- Kvartet " LANTERNA " u svojoj petoj sezoni rada ostaje vjerna repertoaru iz prethodnih godina, sa tendencijom da bude osvježen nekim novim kompozicijama. No, zadržaćemo akcenat na klapskom izvođenju tradicionalnih i popularnih kompozicija, koje su prepoznate u svijetu klapske melodije i u auditorijumu koji prati ovaj vid muzičkog izražaja.

Antena M: Može li se konstatovati da je klapsko pjevanje dobilo svoju publiku u Podgorici?

- Klapsko pjevanje je, generalno gledano, veoma popularno u Crnoj Gori, a to potvrđuje činjenica što se u Crnoj Gori održavaju dva festivala klapske muzike - Pereast i Herceg Novi. Po našem mišljenju, najznačajniji dio poklonika ove pjesme nalazi se, međutim, u Podgorici, čemu mnogo doprinose klape "ASSA VOCE" i "ALATE", a sada i novoformirane klape "KAMERTON" i "ŠTIGLIĆI". Posljednjih godina sve su posjećeniji koncerti klapa u Podgorici. Tome ide u prilog gostovanja klapa iz Hercegovine, najveći događaj bio je koncert klape "KONTRA", a u najavi je veliki koncert klape "SINJ", osmog novembra u KIC " Budo Tomović ".

Antena M: Dakle, širi se krug ljubitelja tog tipično primorskog melosa?

- U Podgorici se definitivno širi krug ljubitelja klapskog pjevanja. Razloga ima više, a najvažniji su to što u Podgorici egzistiraju četiri klape, što se dovode veoma kvalitetni gosti na scenu Podgorice, i što se klapski može pjevati i ona pjesma, koja u osnovi nema klapsku nit, ali dobri aranžmani i dobro izvođenje pretvaraju kompoziciju u veoma prijatno i lijepo "štivo" za slušanje.

Antena M: Ljetos ste, ne prvi put, nastupali i u Dalmaciji. Kako ste prihvaćeni u "kolijevci" klapskog pjevanja?

- Klapa "ASSA VOCE" ljetos je, drugi put, nastupala u kolijevci klapskog pjevanja – Splitu. Prvi put je to bilo prije 10 godina u okviru manifestacije "CILI SVIT U SPLIT", a povod je i ove godine bio isti. Sa klapom su nastupali i bend "TETRA" i duet "ACUSTIC DREAMS" iz Podgorice. Prijem i sami koncerti bili su više nego dobri, jer je jedino Crna Gora dobila dva dana na Splitskoj rivi, pored zemalja kao što su SAD, Kanada, Mađarska i Ukrajina, koje su dobile po jedan dan da predstave svoju kulturu. Reakcija zahtjevne splitske publike bila je fantastična, jer su, pored klasične klapske muzike, imali priliku da čuju kako, u klapskom izvođenju, izgleda pjesma EMINA, ŠTO TE NEMA, itd.

Antena M: Zašto je na našem primorju malo prilike za klape, a sve više za turbofolk?

- Na našem Primorju može da se čuje klapska pjesma, ali ni blizu koliko bi to trebalo, bez obzira na bliskost Primoraca i takve vrste muzike i pjevanja. Razloga ima više, ali najvažniji su sledeći: nepostojanje dovoljno dobre saradnje turističkih organizacija gradova i klapa; nedovoljan rad samih klapa; odsustvo „sluha" lokalnih ugostitelja da se gostima ponudi tradicionalna muzika Primorja i Crne Gore i organizaciona nesposobnost svih učesnika u turističkoj ponudi Crnogorskog primorja.

Antena M: Može li klapsko pjevanje da još jače zakorači na podgoričke scene? Da li će, ako zaista bude obnovljen, KUD " Stanko Dragojević" imati sekciju za klapsko pjevanje?

- Sve to je veoma realno očekivati. Za kratko vrijeme su osnovane nove klape i to isključivo na bazi samoinicijative i ljubavi prema takvom muzičkom izražaju. Takav trend otvara sledeća pitanja:organizovanje klapskog pjevanja i formiranje novih klapa.

Grad Podgorica posjeduje sve moguće elemente za razvoj ovog muzičkog izražaja. U gradu postoje dvije muzičke škole, koje mogu i treba da daju stručnu podlogu za razvoj ovakvog načina pjevanja. A, stručna podloga se sastoji u učenju tehnike pjevanja, komponovanju klapske muzike i njenom aranžiranju. Ako dođe do reaktiviranja KUD "Stanko Dragojević" to bi bilo idealno mjesto za organizovanje svih aktivnosti koje bi dovele do razvoja klapskog pjevanja, a i "proizvodnje" budućih klapskih i horskih pjevača.