Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Lingvistkinja Sanja Orlandić: Pet knjiga kojima se stalno vraćam

| Postavio/la: Zerina Ćatović

Lingvistkinja Sanja Orlandić: Pet knjiga kojima se stalno vraćam

Saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju Sanja Orlandić kroz redovnu rubriku Antene M preporučuje šta valja pročitati.

Naša ovoneđeljna gošća, doktorantkinja lingvistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, izdvaja značajne romansijere dvadesetog stoljeća, ali i djela bliska njenoj struci.

***

Prva knjiga kojoj volim da se vratim je Pekićevo „Vreme čuda“ koja podriva temelje religijskih i ideoloških dogmi te pokazuje kako i sama logika na kojoj su izgrađene može da se iskoristi za dokazivanje njihove neodrživosti i lomnosti. Uz to, knjiga pokazuje modele nastanka mitova (društvenih, religijskih, političkih i sl.) koji se najčešće udaljavaju od osnovnih namjera njhovih tvoraca, pa postaju obrasci potpuno iskrivljenih značenja i smislova.

Druga je Grobnica za Borisa Davidoviča, takođe majstora narativnih formi, Danila Kiša. Kiš u Grobnici kroz sedam pripovjedaka upozorava na ideološko-političku represiju i iz nje izvedenu svojevrsnu istoriju zla koja se ciklično ponavlja kroz cjelokupno civilizacijsko iskustvo. Bez sumnje, kao bitan dio svjetske baštine, Kiš je Grobnicom otvorio nove formalno-tehničke i estetičke tokove savremene literature.

Knjiga „Usmeni Borhes“, kroz transkripte Borhesova ciklusa predavanja koja je održao na Univerzitetu Belgrano 1978. godine, osvjetljava autorovu manje iščitanu stranu, odn. Borhesa kao majstora žive riječi i govorništva. U fokusu pet predavanja nalaze se autorova intimna, literarna, poetička, filozofska, metafizička  i istorijska iskustva i pitanja izuzetno širokoga prostorno-vremenskog raspona.

Dvije ću ipak odvojiti za lingvistiku. Izvrsna knjiga kojoj volim da se vratim je „Jezička raznolikost svijeta“ uvaženoga lingviste Ranka Matasovića. Riječ je o knjizi u kojoj je autor uspio da sintetizuje  opsežno lingvističko znanje i da na prijemčiv način prikaže porijeklo jezičke raznolikosti, njezine granice i razvitak. Poglavlje „Lingvistička povijest svijeta“ veoma je korisno za sve studente lingvistike, ali i sve zainteresovane za tu problematiku, u kojem na izrazito informativan način autor prikazuje kako su brojne istorijske okolnosti  uticale na jezičku sliku svijeta ne samo u prošlosti, već kako su dovele i do današnjeg stanja u kojem brojni jezici i dijalekti izumiru.

Knjiga koja razobličava brojne lingvističke mitove u našoj zemlji i knjiga kojoj se vraćam kad me napušti entuzijazam da iznova objašnjavam zašto crnogorski jezik ima pravo na postojanje kao svi ostali jezici i da njegovo postojanje ne ugrožava nikoga, svakako je knjiga Adnana Čirgića „Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti“. U toj knjizi autor daje sintetički pregled istorijskog razvoja našeg jezika, argumentovano osporava klasifikacije crnogorskih govora koje su podmetane s ciljem utapanja crnogorskoga jezika u srpski, predočava zastupljenost jekavske jotacije u Crnoj Gori kroz njezin istorijski kontinuum te donosi pregled jezičke politike u Crnoj Gori od Njegoša do naših dana. Preporučujem je svakome ko je zainteresovan za pitanje crnogoskoga jezika, bilo da ga ośeća svojim bilo da se protivi njegovu postojanju.

 

Ostavi komentar

0/300