Ove sedmice književne preporuke vode nas u virtuelnu realnost, u susjedne galaksije, u budućnost, u paralelne svjetove… Pet naslova, mahom iz sci-fi domena, odabrao je grafički dizajner, ilustrator i novinar Srđan Ivanović.
Na društvenim mrežama i različitim glasilima sigurno ste već naišli na ‘Zaglavi se' (multimedijalnu kritiku društva, medija, kulture, toplog piva i hladne kafe), a glavom i bradom iza tog koncepta stoji Srđan.
***
„Hiperion“, Den Simons
Ovo je jedna od onih knjiga koje preporučujem svakome, bez obzira na to voli li naučnu fantastiku ili ne. Tokom prvog čitanja ovog djela praktično nisam dizao glavu sa knjige, što se u tolikoj mjeri nije desilo ni na fakultetu.
Hiperion je jedno titansko djelo naučne fantastike, koje se proteže na više hiljada stranica, ali i uprkos dužini, nikada ne gubi zanimljivost.
Simons je uspio kroz fantastične teme da obradi sve pojave koje su i danas aktuelne; i na pravi način pokaže koliko je čovjek u stanju da stvori a isto tako i da uništi.
Na koji način je čovječanstvo uspjelo da pokori nepregledna prostranstva svemira, koliko je tehnologija bliska religiji, i kako je ljudska vrsta na ivici uništenja uprkos svom vrhuncu… Sve to, a i više saznaćete u ovom nevjerovatnom djelu. Ukoliko vam se svidi, ne brinite, ima i nastavak.
„Neuromancer“, Vilijam Gibson
Najpoznatije djelo iz žanra cyberpanka, žanra koji spaja visoku tehnologiju i degradaciju ljudskog društva, još 1984. godine govorilo je o virtuelnoj realnosti u kojoj bivstvuje vještačka inteligencija i u kojoj ljudi pristupaju putem kibernetskih dodataka.
Ovaj roman je bio direktna podloška braći (sada već sestrama) Vačovski da stvore Matriks triologiju. Gibson je 80-tih godina uspio da predvidi kako će i na koji način kompjuterska tehnologija uspjeti da promijeni ljudsko društvo kao i kolektivnu psihu, te koliko je ona podložna zavisnosti od tehnologije.
Čitajući ovu knjigu, prosto možete osjetiti neonske boje svijetlećih reklama i prljavštinu ulica koje se kriju ispod njih.
„Straža, straža!“, Teri Pračet
Nedostaje još par knjiga kako bih kompletirao kolekciju o Disksvijetu kojeg je kreirao genijalni Teri Pračet, ali uvijek će mi biti najdraža „Straža, Straža!“, koja govori o tome kako bi izgledala i funkcionisala policija (u ovom slučaju gradska straža) u svijetu zmajeva, trolova, vukodlaka, vampira, golema i ostalih bića fantazijske flore i faune. Kao i svaki Pračetov roman, ovaj na duhovit i sarkastično-ironičan način govori o policiji, klišeima iz pop-kulture, uz popriličnu dozu humora.
Ovaj roman je prvi od nekoliko koji prati Sema Vajsa, fantazijsku verziju Prljavog Harija, i njegov put od „običnog pijanog redova noćne straže“ do viteza. Ko do sada nije imao prilike da se susretne sa Pračetovim djelima, ovo je idealna knjiga za početak odiseje po Disksvijetu.
„Sastanak sa Ramom“, Artur Klark
Klark važi za jednog od divova naučne fantastike, koji je čak zainteresovao velikog Kjubrika da snimi film „2001: Odiseja u svemiru“, iz serijala Odiseja, zbog čega „Sastanak sa Ramom“ nije došao do izražaja među širom publikom.
Knjiga obrađuje temu prvog kontakta, nepoznate vanzemaljske tehnologije, kulturološkog šoka koji bi svemirski brod nepoznatog porijekla izazvao među Zemljanima; i teme generacijskog broda, koncepta koji naučnici predlažu kao nešto što bi omogućilo čovječanstvu da se domogne susjednih zvijezda.
Strah od nepoznatog je nevjerovatno prikazan u ovom romanu, kako od strane pojedinca tako i od masovnih napada panike. Ipak, opisana je i najvažnija osobina ljudi a to je radoznalost i želja za istraživanjem.
„Zadužbina“, Isak Asimov
Veliki rival Artura Klarka, ali takođe i drugi od divova naučne fantastike - Isak Asimov je čovjek koji je napisao ogroman broj romana, naučnih radova, enciklopedija i stručne literature, ali „Zadužbina“ je njegovo kapitalno djelo. U nekoj neodređenoj budućnosti, čovječanstvo je pokorilo čitavi Mliječni Put, našu matičnu galaksiju i usnovalo prvo Carstvo.
Ipak, tom prosperitetnom carstvu predstoji nezaustavljivi slom što će donijeti trideset hiljada godina „galaktičkog mračnog vijeka i varvarstva“, ali psihoistoričar Hari Seldon ima način da ga smanji samo na hiljadu godina osnivajući Zadužbinu.
Ono što cjelokupni serijal Zadužbine potencira i ukazuje kroz brojne primjere u romanu jeste da je znanje uvijek najveći i najbolji resurs, koji se nikada ne može nadoknaditi ukoliko se izgubi. Od ivice galaksije do samog centra carstva, prateći više individua, otkriva nam se priča puna napetosti i obrta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR