Vladajuća koalicija u Skupštini Crne Gore predložila je Etički kodeks koji, kako su obrazložili, predstavlja skup pravila i standarda ponašanja poslanika u parlamentu.
Navodi se da pravne norme često ne mogu da obuhvate sve situacije u kojima se svaki javni funkcioner, a posebno poslanik, može naći u obavljanju svoje funkcije.
„Zato se zakonske norme moraju dopunjavati etičkim, koje omogućavaju da opravdamo pravna pravila i da odredimo što je u društvu dopušteno ili zabranjeno“, kaže se u prijedlogu Etičkog kodeksa, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Taj dokumant su predložili poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, Liberalne partije i koalicije Albanci odlučno. Među predlagačima se navodi i Hrvatska građanska inicijativa, ali u zahtjevu dostavljenom parlamentu nema potpisa Adrijana Vuksanovića.
Kodeks, kao skup etičkih pravila ponašanja, postavlja zahtjeve i pravila, utvrđuje principe i standarde poželjnog i očekivanog ponašanja poslanika, sa ciljem obezbjeđenja uslova za izgradnju povjerenja i stvaranja političkog ambijenta u kojem ce se vrednovati učinak svakog poslanika.
Etički kodeks, kako se navodi, treba da predstavlja efikasan mehanizam u borbi protiv korupcije, i njime su implementirane preporuke Greco-a, sto je jedan od osnovnih razloga za njegovo donošenje.
„Smisao donošenja Kodeksa nije u tome da bude sam sebi cilj, već da postane sredstvo za uspostavljanje kredibiliteta izabranih predstavnika/poslanika, a što može biti značajan mehanizam za unaprjeđenje međuljudskih odnosa“, kaže se u Kodeksu.
Etički kodeks je, kako se ocjenjuje, akt samoregulacije i važan korak u izgradnji povjerenja izmedu poslanika i građana.
„Kodeks ima praktičnu vrijednost, jer izabrane predstavnike treba da učini odgovornim i treba da doprinese da se ugled i dignitet Skupštine, kao zakonodavnog organa države, podigne na nivo koji to ovaj visoki dom zaslužuje“, smatraju poslanici vladajuće koalicije.
Poslanik je dužan da svoju funkciju obavlja nepristrasno, bez predrasuda i diskriminacije u odnosu na rasu, vjeru, pol, nacionalnu pripadnost, životno doba, bračni status, seksualnu orijentaciju, socijalno imovinski status i svaku razlicitost, poštujući i štiteći ljudska prava i slobode.
„Poslanik je u vršenju svoje funkcije dužan da djeluje isključivo u javnom, odnosno opštem interesu, a ne u ličnom, niti u interesu pojedinaca ili grupa pojedinaca, radi postizanja direktne ili indirektne koristi“, kaže se u predloženom kodeksu.
Poslanik je dužan, kako se navodi, da u svakoj situaciji vodi računa da ne degradira funkciju, da ne povrijedi ugled ostalih poslanika i Skupštine.
Poslanik je dužan da se pridržva propisa koji se odnose na zabranu korupcije i izbjegava svako ponašanje koje bi se prema važećem ili medunarodnom zakonodavstvu moglo okarakterisati kao koruptivna radnja ili odstupanje od pravila Kodeksa.
„Poslanik neće tražiti, primiti, odnosno dozvoliti drugom licu da u njegovo ime ili za njegovu korist primi, niti daje poklon, pruža neku uslugu, gostoprimstvo ili bilo kakvu drugu vrstu koristi u vezi sa vršenjem funkcije, osim prigodnih i protokolarnih poklona minimalne vrijednosti“, kaže se u obrazloženju.
Nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Kodeksa u nadležnosti je Odbora za ljudska prava i slobode. Prijavu o povredi odredaba Kodeksa može podnijeti predśedavajući Skupštine, poslanik, kolegijum predśednika Skupstine, predśednik Kluba poslanika.
Za nepoštovanje Kodeksa mogu se izreći mjere - opomena i javna opomena.
„Javna opomena se objavljuje na internet stranici Skupstine Crne Gore u trajanju od 30 dana, čime se postiže da i šira javnost bude upoznata sa ovom mjerom koja je poslaniku izrečena, sto posredno treba da doprinese da što manje ovakvih mjera bude izrečeno poslanicima, kao izabranim predstavnicima građana“, kaže se u obrazloženju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR