Trinaesti jul, Dan državnosti Crne Gore praznik je koji nam pokazuje da smo stekli međunarodni subjektivitet te da je ime naše države, ma koliko male, po dobru poznato u svijetu, kažu sagovornici Nove M.
On objedinjava dva značajna istorijska datuma i to 13. jul 1878. godine kada je CG na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna država i 13. jul 1941. godine kada je u CG izbio prvi opštenarodni ustanak.
„To je takva dragocjenost kojoj teže mnogi narodi a ne uspijevaju da dosegnu taj status. Dakle, to je najveće moguće zadovoljstvo“, poručuje književnik Rajko Cerović.
„Ta dva datuma simbolizuju crnogorsku državnost i mislim da je zaista za sve one koji cijene crnogorsku državnost i Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu da su oba ova datuma zaista neupitna nesporna i da svi možemo reći, i crnogorski građani i državljani u ova dva dana mogu pronaći istinske vrijednosti koje ih mogu vezati za Crnu Goru, odnosno za njenu državnost“, kaže istoričar i poslanik DPS-a Dragutin Papović.
No, da se ipak moglo više uraditi na očuvanju crnogorskog identiteta mišljenja je Cerović. Predstoji nam, kaže, mnogo rada i posla na daljem unapređenju.
„Dugo smo bili u sjenci druge nauke, drugih nazora odjednom tek sada otkrivamo vlastiti identitet i pritom nijesmo dovoljno u tom pravcu uradili ali predstoji nam mnogo rada u tom smilsu jer taj identitet tek otkrivamo zbog toga što smo bili pritisnuti tuđim ideologijama, tuđim nazorima, tuđim vjerovanjima“.
Sa druge strane u SD-u smatraju da se radilo naporno na očuvanju identiteta posljednjih godina, naročito od sticanja nezavisnosti 2006.
„Ja smatram da država, vlada da se naporno radi na očuvanju identiteta. Mislim da je u odnosu na 2006. kada je Crna Gora obnovila nezavisnost situacija značajno bolja, da danas mnogo veći broj građana prihvata one simbole zastavu, himnu, grb itd“, objašnjava Nikola Zirojević iz SD-a.
To što u Crnoj Gori i dalje postoje pojedine strukture koje ne priznaju ni državu niti njene simbole, za Papovića više je stvar političkih opredjeljenja i ličnih stavova.
„Mislim da u CG postoji dovoljno širok i politički i zakonski i društveni osnov, i takva situacija i društveni uslovi da za sve identitete koji su u CG ima dovoljno mjesta, za sve njene građane. Za sve njene državljane ima dovoljno mjesta bez obzira kakav je njen identitet“.
A ono što bi u narednom periodu trebalo otkriti je da shvatimo gdje smo bili zalutali u prošlim vremenima, zbog čega je naš identitet bio potisnut, zbog čega vrijednosti tog identiteta čak ni nama nijesu bile dovoljno poznate, zaključuju sagovornici Nove M.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR