Inicijativa "mali Šengen", koju je pokrenuo predsjednik Srbije, izazvala je oštre polemike u regionu, ali i rezervisanost Crne Gore. Postavlja se pitanje zašto je Aleksandar Vučić baš sada pokrenuo inicijativu i da li je to vrsta pritiska na Kosovo zbog taksi koje su uveli Srbiji prije godinu ili je to kompenzacija za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, pošto nijesu otvorili pregovore sa EU? Analitičari su saglasni u jednom - uzdržanost Crne Gore je racionalna.
Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je Pobjedi da je "mali Šengen" pokušaj Vučića da nametne "stratešku igru" koja bi mu omogućila nadmoć kao najvažnijoj zemlji na Balkanu.
"U suštini, ta inicijativa trebalo bi da predstavlja neku verziju CEFTA sporazuma. Međutim, ono što u suštini nedostaje zemljama Zapadnog Balkana, kada je riječ o EU, je sporost reformi i nespremnost da prihvatie liberalne vrijednosti. Srbija je u začelju kada je o tome riječ. I Makronovo upozorenje da se 'NATO nalazi u stanju moždane smrti', a 'EU na ivici provalije', te njegov veto protiv otpočinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dok se EU ne reformiše unutar sebe, ne samo da je dovelo u pitanje kredibilitet Unije, već je otvorilo prostor za druge aktere, ali i razne scenarije i u okviru Zapadnog Balkana", kaže Biserko.
Ističe da je Vučiću dobrodošao veto Makrona jer ionako nema jasan stav o budućnosti Srbije i njene pripadnosti.
"Odmah je izjavio da će se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj", ističe Biserko i objašnjava da je perspektiva EU bila važan mobilišući faktor koji je vremenom slabio.
Srbija opterećena aferama
Uočavajući da su EU potrebne reforme, ona ocjenjuje da je nefer da se Balkan ostavi na cjedilu.
"Uvijek se sjetim Delorove rečenice iz 1990. godine da su 'Balkanci siročići Evrope'. Da bi EU i čitav proces bio kredibilniji, treba da se otvore strukturni fondovi, koji bi ubrzali razvoj ovih zemalja", kaže Biserko.
Ona ističe da se Crna Gora opredijelila za evroatlantske integracije i najdalje je otišla u tom pravcu od svih zemalja Zapadnog Balkana i, kako stvari sada stoje, nema ozbiljnih benefita da se priključi "malom Šengenu".
"Ukoliko ne bude ozbiljnih reformskih iskoraka, ta inicijativa nema smisla. Za sada je od koristi samo za Srbiju kao zemlji koja ima suficit sa svim susjednim zemljama. Problem koji može biti ozbiljan je svakako činjenica što je Srbija potpisala sporazum o bescarinskoj uniji sa Evroazijskom unijom", kaže Biserko.
Biserko upozorava da je Srbija opterećena aferama na unutrašnjo-političkom planu gdje se akteri povezuju sa Srpskom naprednom strankom, pa se postavlja pitanje da li se inicijativom "mali Šengen" želi skrenuti pažnja sa posljednje afere oko prodaje oružja u Srbiji čiji je glavni akter otac ministra policije.
"Srbija živi na dnevnim aferama. Pomenuta afera sa oružjem svakako spada u ozbiljnije i o tome su iznijeti ozbiljni dokazi", odgovara Biserko i konstatuje da nije jasno kuda to vodi i što se sve krije iza toga, odnosno da li je samo riječ o kriminalnim radnjama ili je možda i riječ o obračunu unutar SNS pred izbore.
Ukradena ideja
Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, podsjeća da je Edi Rama prvi izgovorio "mini Šengen" početkom maja u Sarajevu, nekoliko mjeseci prije nego što su na Kosovu i raspisani izbori i prije nego što je Francuska svojim vetom zaustavila Albaniju i Makedoniju na pragu pregovaračkog procesa.
"Srpski predsjednik je ovu ideju iznijetu u proljeće javno podržao tek s jeseni, nekoliko mjeseci kasnije, u septembru i to u javljanju iz Njujorka poslije tamošnjih političkih susreta. Kasniji razvoj događaja je pokazao 'potencijale' Ramine ideje, u stvari tek treba da ih pokaže. U svakoj od pomenutih zemalja 'mali Šengen' se promatra i koristi i sa stanoviša unutrašnjih političkih potreba i odnosa", objašnjava Jovanović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR