Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Perović: Negiranje genocida u Srbiji je nastavak sukoba s civilizovanim svijetom i njegovim vrijednostima

| Postavio/la: Milena Aprcović | Izvor: avaz.ba

Perović: Negiranje genocida u Srbiji je nastavak sukoba s civilizovanim svijetom i njegovim vrijednostima Foto: Screenshot

Latinka Perović, poznata istoričarka iz Srbije i nekadašnja visoka politička funkcionerka u bivšoj Jugoslaviji, u razgovoru za Dnevni avaz kaže da je u danu u kojem vidi da se cijeli svijet sjeća genocida u Srebrenici zabrinjava što zvanični Beograd taj genocid, koji je utvrđen i pred najvišim međunarodnim sudom, ne priznaje.  

Etničko čišćenje 

"Zabrinjavajuće je to da zvanična Srbija poriče genocid u Srebrenici, da odbija da se to kvalifikuje kao genocid i da ga naziva strašnim zločinom, a ne kaže u ime čega je taj zločin učinjen", kaže Perović.

Ona ističe da se, uz sjećanje na žrtve genocida, mora stalno ponavljati i to da su sami akteri genocida za koji su obojica i presuđeni pred Sudom u Hagu na doživotne robije, ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić, sami priznali šta namjeravaju uraditi.

A to je obrazloženo na sjednici Skupštine Republike Srpske u onom programu koji je Radovan Karadžić obrazlagao i jedna od tih tačaka je glasila „da bi se povezale, teritorije na kojima žive Srbi, moraju biti očišćene, one teritorije koje svojim etnografskim, etničkim stanovništvom remete taj državni kontinuitet“.

Iz tih stenografskih bilješki vidi se kako čak Mladić to razumije iako još nije imao komandnu poziciju, pa kaže, „čekajte, ali to je genocid“.

"Dakle, ono što su sami akteri genocida rekli, to vlasti ne priznaju, ni u Srbiji ni u Republici Srpskoj, i to je onaj zabrinjavajući znak našeg vremena, da mi nismo raskinuli s tom politikom koja je dovela do takve katastrofe, do takvih poraza, do takvog nazadovanja i sve dotle dok se to ne dogodi, a mislim da su jako oslabile te unutrašnje rezerve za obnovu jednog odgovornog, ozbiljnog pogleda na sve to, nećemo ni mi moći krenuti naprijed, ali ćemo komplikovati i situaciju u cijelom regionu", ocjenjuje Perović.  

Novo zatvaranje

Komentarišući poražavajuću činjenicu da su negatori genocida u Srebrenici i Republici Srpskoj danas, 24 godine nakon najvećeg pokolja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, glasniji nego ikada, Perović ističe da je to izraz jednog novog zatvaranja u politiku o kojoj ona govori i nastavak sukoba sa svijetom.

"O Srebrenici je objavljeno toliko knjiga, dokumenata, objavljeno je mnoštvo snimaka, postoje brojne presude, mnogo ljudi je vidjelo to nepregledno stratište ubijenih nedužnih ljudi, svake godine se održavaju te komemoracije i zaista je istrajavanje na jednoj svojoj interpretaciji toga dokaz te ozbiljne zatvorenosti i tog sukoba, mi kažemo, naravno, u geografskom smislu sa svijetom, ali to je zaista jedan sukob s tim ključnim vrijednostima ne samo civiliziranog svijeta, nego jednog humanijeg svijeta koji je došao do ljudskih prava do načela o samoopredjeljenju, do načela o organizaciji moderne i složene države, a ne samo autoritarne etničke države i u tom smislu je to zabrinjavajuće to istrajanje poslije tolikog protoka vremena".

Ugledna istoričarka prokomentarisala je i činjenicu da, uprkos zvaničnom stavu srbijanske vladajuće politike, da ipak postoje u Srbiji ljudi koji priznaju genocid u Srebrenici, koji odaju poštu žrtvama, a među njima je i ona sama, kao i organizacija „Žene u crnom“, koja je i uoči ove današnje tužne godišnjice genocida u Srebrenici zatražila od zvaničnog Beograda da ga konačno prizna.

Suočavanje s istinom

Latinka Perović odgovorila je i na pitanje je li se ona i ljudi poput nje u Srbiji suočavaju s određenim posljedicama zbog svojih stavova.

"Znate šta, ja se bavim tom daljom i bližom prošlošću i stvarno moram da kažem da sad, kad se sve to sabira, eto smrt Borke Pavićević je bila isto povod za to, vidi se da je u Srbiji bilo otpora, ali, nažalost, taj otpor je izgubio u tom odnosu snaga. Taj otpor je i danas na neki način marginalizovan i danas nema tu prodornost jer prosto Srbija nije postala jedno demokratsko pluralno društvo u kojem je moguće to ozbiljno suočavanje s istinom o sebi, bez kojeg nema ni etike, a, što bi rekla pokojna Borka Pavićević, ni estetike jednog društva. 

I zato je to vrlo ozbiljno, daleko od nekog evropskog puta u smislu vrijednosti koje Evropa, iako je u krizi, ipak i danas brani i štiti i za mene je to vrlo zabrinjavajuće. Naravno, svi ti ljudi koje spominjete, sve te organizacije imale su etikete u srpskom društvu i bili su sataniovani, ali mislim da ostaje istorija njihovog djelovanja kao jedna druga mogućnost s koje je moguće uporediti ovo što se dogodilo i koja je na kraju potisnuta i još se potiskuje", zaključila je Perović.

Ostavi komentar

0/300