Na današnji dan, prije tačno 36 godine Jugoslavija je bila centar svijeta. Svečano su otvorene XIV Zimske olimpijske igre i trajale do 19. februara 1984.
Sarajevo je doživjelo najljepši dio svoje istorije. Sama pomisao da su u njoj održane Olimpijske igre budi posebna osjećanja kod svakog stanovnika bivše SFRJ, savremenika tih dešavanja.
Slike sa svečane ceremonije otvaranja igara na stadionu Koševo obišle su svijet a savremenicima ostale, za sva vremena urezane u sjećanju. Otvorio ih je Mika Špiljak, predsjednik Predsjedništva zajedničke nam domovine. Sportski zakletvu položio je Bojan Križaj svjetsko ime u tehničkim disciplinama i naša najveća nada za medalju. Naša klizačica Sanda Dubravčić upalila je olimpijski plamen. Sve to i pred očima predsjednika MOK-a Huana Antonia Samarana.
Za sva vremena je i “Vučko”maskota igara i Čolino “Sarajevoooo”, koje i danas odzvanja u ušima.
Takmičenja u alpskom skijanju održavala su se na Jahorini i na Bjelašnici. Trijumfi u spusti pripali su Mikaeli Fiđini iz Šajcarske Figini. Muški je obilježilo prvo iznenađenje. Pobijedio je Amerikanac Bil Džonson a ne Švajcarac Peter Miler ili Austrijanac Anton Štajner, kako su se ljubitelji skianja nadali.
Iznenađenje i razočaranje bila je suspenzija Ingemara Stenmarka, Marka Đirardelija i Hani Vencel, najvećih u tehničkim disciplinama. Profesionalcima tada nije bio dozvoljen nastup na Igrama.
Veleslalom za muškarce upisan je zlatnim slovima u svim knjigama sporta bivše države.
Potajno smo se nadali medalji, prvoj u istoriji jugoslovenskog zimskog sporta. Tipovali na Borisa Strela prethodne sezone najboljeg veleslalomaša svjetskog kupa. Ipak obradovao nas je Jure Franko, srebrom, zaostavši iza Maksa Julena 23 stotinke. Kod dama Debi Armstrong iz SAD.
U slalom su trijumfovali Amerikanci-braća Fil, na prvom i Stiv Mer na drugom mjestu. Kod dama je pobijedila Paoleta Mađoni iz Italije.
Skokovi na Igmanu protekli su u trijumfima Jensa Vajsfloga (DDR) i slavnog Finca Mati Nikenena a ogromna očekivanja od naših Primoža Ulage i Vasje Bajca pretvorila su se u razočaranja.
Umjetničko klizanje pobjedom i ljepotom obilježila je Katarina Vit najavljujući tako početak svoje blistave karijere.
Svoje junake i tragičare imala su i ski trčanja, bijatlon, brza klizanja, hokej… Na kraju najviše medalja su osvojili takmičari iz bivšeg Sovjetskog Saveza 25, drugi su bili Istočni Njemci sa 24, a treći Finci sa 13. Najviše zlatnih osvojili su Istočni Njemci 9, slijede Sovjeti sa 6, a po 4 su skupili USA, Finska i Švedska.
U timu bivše SFRJ nije bilo takmičara iz Crne Gore, ali su sudije i funkcioneri doprinijeli sjajnoj organizaciji. Uz Vuka Šibalića, člana predsjedništva Smučarskog saveza Jugoslavije i čelnog čovjeka te asocijacije u predolimpijskoj godini, na olimpijskim borilištima našlo se i pet crnogorskih skijaških sudija - Naod Vuković, Luka Kasalica, Milika Popović, Radoslav- Rako Nikčević i Ilija Ćućilović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR