Kako do pravednijeg upisa na Univerzitet Crne Gore?

Piše: Prof. dr Slobodan Backović, akademik CANU i bivši ministar obrazovanja u Vladi CG

Samo u toku jedne decenije, znanje se na svjetskom nivou udvostruči. Porast nivoa obrazovanja stanovništva treba da garantuje visoki kvalitet radne snage i usluga na tržištu rada. Naravno, visoko obrazovanje nije poželjno posmatrati samo utilitaristički, kroz prizmu ekonomske dobiti, jer je najvažnija i jedinstvena misija univerziteta pomjeranje granica znanja, unaprijeđenje opšteg dobra ljudi i oblikovanje bolje budućnosti, o čemu danas rjeđe govorimo.

Crna Gora je postavila ambiciozne strateške ciljeve u oblasti visokog obrazovanja. Par primjera ilustruje takve namjere. Do 2020. godine cilj je najmanje 40% visokoobrazovanih u uzrasnoj grupi 30-34 godine. Nepunu deceniju prije, tek 17.5% stanovnika starijih od 15 godina imalo je diplomu višeg i visokog obrazovanja, po tzv. starom i novom sistemu. Cilj je i da značajno manje studenata napušta studije, jer je takvih bilo 60% prije osam godina, a 2020. se projektuje smanjenja na samo 10%. U istom periodu, treba povećati i broj diplomiranih na studijama prirodno-matematičkih i tehničkih nauka i to po stopi od 10% godišnje.

Ko su naši svršeni srednjoškolci i koliko ih se upisuje na prvu godinu studija na Univerzitet Crne Gore (UCG)?

Trećina svršenih srednjoškolaca u Crnoj Gori su gimnazijalci (33%), a dvije trećine učenici srednjih stručnih škola (60% iz četvorogodišnjih i 7% iz trogodišnjih). Gotovo svi oni (93%) upišu se u prvu godinu studija, a najviše na UCG (70 %). Slični trendovi su i u zemljama okruženja (Hrvatska, Srbija).

Na početku primjene Bolonjske deklaracije, studijske 2003/04. godine, na osnovnim studijama u Crnoj Gori je bilo oko 10.000 studenata. Već 2014/15. bilo ih je oko 24.000.

Sudeći po tome, fakultet je danas postao ono što je bila srednja škola u posljednjim decenijama prošlog vijeka. Ipak, za razliku od prošlog vijeka, danas je mnogo teže naći posao sa završenom srednjom školom, uz izuzetak rijetkih škola koje obrazuju kvalitetno pripremljene kadrove za tržište rada.

I u svijetu i kod nas, univerziteti nastoje da privuku i upišu najbolje srednjoškolce. Prilikom upisa u prvu godinu studija na UCG (po Pravilnikom propisanoj proceduri da se može konkurisati samo na jednom studijskom programu) može se desiti suprotno - da neupisani ostanu oni sa odličnim uspjehom, a da se upišu učenici sa slabijim uspjehom od njih. Naravno, osim procedure na ovo može uticati i popularnost studijskih programa.

Kako to izgleda u praksi? UCG raspisuje konkurs za upis studenata u prvu godinu studija. Dokumenta se predaju na univerzitetskim jedinicama gdje se kandidati boduju, polažu prijemne ispite i pravi se rang lista za upis na odgovarajući studijski program Fakulteta. Po Pravilniku, budući student može konkurisati za upis samo na jedan studijski program. 

Da bi izbjegli ovo ograničenje, budući studenti pribjegavaju nedozvoljenim postupcima. Naime, da bi povećali svoje realne šanse da na osnovu uspjeha u srednjoj školi upišu željene studije, oni svjedočanstva oglašavaju izgubljenim, na osnovu toga dobijaju duplikat svjedočanstava i tako sa "izgubljenim“ i duplikatom svjedočanstava konkurišu na dva studijska programa istovremeno.

"U slučaju da kandidat podnosi duplikate umjesto traženih originalnih dokumenata, dužan je da kod predaje dokumenata potpiše izjavu da orginalna dokumenta nije iskoristio za ostvarivanje prava na upis na nekom drugom studijskom programu. Kandidat koji da netačnu izjavu biće eliminisan iz kvalifikacionog postupka.“ („Pravilnik o bližim uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore“)

Zašto se dešava istovremeno konkurisanje za dva studijska programa? Jednostavan odgovor je, kako je već rečeno, da odličan učenik ne ostane neupisan na studije. Evo primjera. Bodovanje i rang lista prave se za studijski program na Fakultetu. Dešava se da je konkurencija za upis na jednom studijskom programu UCG takva da neupisani ostaju i učenici sa odličnim uspjehom iz srednje škole, dok se na nekom drugom studijskom programu upisuju i sa dobrim uspjehom.

Kako se može preduprijediti ova nedozvoljena praksa, koja nije dobra ni za integritet UCG ni za integritet budućeg studenta i građanina, i upis učiniti pravednim? Da bi upis na UCG bio pravedan i da bi najbolji srednjoškolci imali najviše šansi za upis, potrebno je donekle izmijeniti upisnu proceduru, kako je to praksa u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje srednjoškolac na konkursu navodi - po redosljedu važnosti - studijske programe na kojima bi želio da studira. Tako srednjoškolac istovremeno konkuriše za upis na više stidujskih programa.

Bodovanje i jedinstvena rang lista se prave na nivou države, dok bi kod nas jedinstvena rang lista trebalo da se formira na nivou UCG. Ukoliko je kandidat ispod granične crte na prvom željenom studijskom programu - traži mu se mjesto na drugom navedenom, zatim trećem, odnosno – sve dok ne nađe mjesto na listi za upis, iznad granice. Sličan algoritam se u Crnoj Gori već primjenjuje u "Programu stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem“ i pokazuje se funkcionalnim i efikasnim.

Što bi još trebalo imati u vidu u obezbjeđivanju pravednijeg upisa? Pomenutim Pravilnikom o upisu, gimnazije - kao odgovarajuće škole za upis na sve studijske programe UCG - izjednačene su sa licenciranim vjerskim školama? Ovaj status nemaju srednje stručne škole iako je program opšteobrazovnih predmeta licencirane vjerske škole (Medrese) mnogo sličniji opšteobrazovnim programima srednjih stručnih škola, a daleko je od gimnazijskih programa.

Ovu nelogičnost sa vjerskim školama treba ukloniti iz Pravilnika. Da bi se umanjio uticaj uspjeha u srednjoj školi na broj bodova na upisnoj rang listi (iza odličnog uspjeha i diplome „Luča“ ne stoji jednako znanje), u sistemu bodovanja kandidata za upis, veću težinu treba dati eksternoj maturi tako da je, recimo, broj bodova: 60% od maturskog eksternog ispita, a 40% od uspjeha u srednjoj školi.