„Emerging Europe”: Amfilohije slijedi Putina, rastu šanse Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi

Piše Vladimir Jovanović.

Piše: Vladimir Jovanović

„Ruska pravoslavna crkva, za koju se procijenjuje da ima preko 150 miliona pripadnika, daleko je najveća svjetska pravoslavna zajednica i veći dio svoje viševijekovne istorije je priljubljena za rusku državu. Predśednik Vladimir Putin promovisao je Crkvu kao ključni dio savremenoga ruskoga identiteta. Njen poglavar, patrijarh Kiril, navodno informator KGB-a tokom sovjetske ere, bliski saveznik ruskoga lidera, opisao je Putina kao ‘čudo od Boga’. Od crkvenih 36.000 parohija, više od trećine je van granica Rusije, a od toga najviše u Ukrajini”, piše Krejg Trap, urednik portala „Emerging Europe”.

Nabrajajući hornologiju zbivanja oko sukoba Moskve i Carigrada, on piše:

„Spor između Kirila i Vartolomeja nije novi. Mnogi analitičari vjeruju da je Kirilov krajnji cilj da Vartolomeju ukloni njegovu simboličku ulogu lidera pravoslavnoga hrišćanstva, ne samo zbog odličnih odnosa koje Vartolomej održava sa Katoličkom crkvom i papom.

Samo nekoliko dana prije nego što je Vartolomej napravio svoje istorijsko saopštenje (da će Ukrajini dodijeliti autokefaliju), Kiril ga je pośetio u posljednjem pokušaju da mu promijeni razmišljanje. Nije uspio.

Stoga je Kiril u pravu kada je zabrinut zbog toga što bi morao da preuzme umanjenu ulogu. Ukrajina nije jedina zemlja čiji su pravoslavni vjernici podeljeni. Vjernici Moldavije dijele se između Moldavske pravoslavne crkve, lojalne Moskvi, i Pravoslavne crkve Besarabije (istorijsko ime za Moldaviju) podređene Rumunskoj pravoslavnoj crkvi...

Slična situacija postoji u Estoniji, đe su, od raspada Sovjetskoga Saveza, dvije pravoslavne crkve: jedna koja priznaja Carigrad i jedna koja je zajedno sa Moskvom. Ruska crkva je 1996. kratko prekinula veze sa Carigradom sve dok nije postignut kompromis.

Odluka o odobravanju autokefalije Crkvi Ukrajini suočila je postojeće evropske pravoslavne crkve sa dilemom o tome koga će podržati. Većina trenutno śedi po strani, štiti svoje uloge, sve dok vatra tamjana ne dogori.

Izgleda da se Rumunija uvijek oslanja na Carigrad. Vartolomej je pozvan na osvećenje nove katedrale u Bukureštu 25. novembra, Kiril nije.

Srbija je u međuvremenu snažno prigovorila nezavisnosti Ukrajinske crkve. To je uradila, ne samo zbog lojalnosti prema Moskvi, već i iz lokalnih razloga.

Većina pravoslavnih parohija u suśednoj Crnoj Gori je pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve, koja se plaši sličnoga poteza za autokefaliju i odvajanja. Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, osnovanoj 1993. poslije stoljetnoga diskontinuiteta, porasle su šanse od nezavisnosti Crne Gore 2006. godine.

‘Sveti Sinod Konstantinopoljske patrijaršije je izašao na put koji vodi do raskola. On direktno i nedvosmisleno otvara mogućnost – gotovo naglašava – da se stvore nove crkve’, rekao je Irinej, patrijarh Srpske pravoslavne crkve.

Episkop Amfilohije, najviši crnogorski klirik u Srpskoj crkvi, takođe je podržao ruski stav. ‘To što je Carigrad učinio jeste nekanonski’, rekao je.

Amfilohije je, od tada, otišao dalje, navodeći da je Zapad odgovoran za podjele. ‘Zapad pokušava da razdvoji Pravoslavnu crkvu, posljednji bastion jedinstva za narode bivšega SSSR-a i bivše Jugoslavije’, rekao je on. U tom smislu, Amfilohije se nalazi na istim talasima kao i ruski predśednik, koji je dugo krivio ‘spoljne elemente’ za proizvodnju neslaganja sa Ukrajinom.

‘Izgleda da se u Moskvi nadaju promjenama na predśedničkim i parlamentarnim izborima u Ukrajini 2019. godine, ali to je nešto više od volje da ne žele priznati da su napravili veliku grešku", kaže Peter Dikinson, nerezidentni saradnik Atlantskoga savjeta i izdavač časopisa ‘Business Ukraine’ i ‘Lviv Today’.

‘Duboko u srcu, članovi Putinova unutrašnjega kruga moraju znati da su dani proruskih većina u ukrajinskoj politici daleko iza nas. Moskva je u procesu pokretanja pauze u namjeri da preuzme globalno vođstvo Pravoslavnom crkvom, sve zbog toga što pokušava spriječiti problem vjerske nezavisnosti Ukrajine’, kaže Dikinson i dodaje:

‘Ove dramatične mjere su mnogo više od iracionalnih akcija omalovaženih ili odbačenih supružnika. One odražavaju široko usađeno uverenje da bi pojava potpuno zapadne i demokratske Ukrajine predstavljala propast za Putin režim i, sasvim moguće, za samu Rusku Federaciju’”.

„Nedostatak bilo kakve stvarne podrške stavu Moskve nakon odluke Carigrada da prizna Ukrajinsku crkvu je jasan dokaz da se to gleda širom svijeta kao direktan rezultat ruske invazije na Krim i na njezinu ulogu u četvorogodišnjem ratu u istočnoj Ukrajini”, zaključuje „Emerging Europe”. „To je takođe primjer da je, čak i u crkvenim pitanjima, ekspanzivna vanjska politika g. Putina ugrozila svjetski položaj Rusije”.

***

Kako je „Antena M” ranije pisala, Amfilohije se 22. novembra u Istanbulu sastao sa patrijarhom carigradskim Vartolomejem. Njihov razgovor u śedištu Carigradske patrijaršije na Fanaru, kako navodi agencija „Romfea”, potrajao je dva sata.

Carigradska patrijaršija u svome saopštenju navela da je Amfilohije bio u pratnji sveštenstva svoje eparhije. Razgovaralo se, kako doslovno stoji, „o problemima s kojim se suočava Sveta Velika Hristova Crkva, kao i Crkva Srbije, uključujući i pitanja o ukrajinskoj autokefaliji i crkvenoj situaciji u Skoplju”.

U saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske SPC naglašavaju da su Vartolomej i Amfilohije, inače od 1960-ih drugovi s postdiplomskih studija, „razgovarali o svepravoslavnim temama, NAROČITO O CRKVI U CRNOJ GORI, Makedoniji, sa posebnim osvrtom na novonastalu situaciji u Ukrajini”.

Zvanično, SPC nije ni najavila, niti na svome sajtu objavila da je Amfilohije bio na Fanaru. Ta vijest je od strane SPC potpuno ignorisana. Time je susret Amfilohija i Vartolomeja od SPC tertian kao privatan.

Ispostavilo se, naime, da je Amfilohije u Istanbulu samo na proputovanju, čekajući avionski let za Kišinjev, glavni grad Moldavije, đe je pośetio Moldavsku mitropoliju – samoupravnu eparhiju Moskovske patrijaršije.

Za razliku od susreta sa Vartolomejem, SPC je objavila vijest da je Amfilohije bio gost ruske jurisdikcije u Moldaviji.

I dok je Amfilohije boravio u Moladaviji, u suśednoj Rumuniji se odvijala juče velika crkvena ceremonija – osvećenje Hrama spasenja rumunske nacije, tj. katedralnoga hrama Rumunske pravoslavne crkve. Liturgijiom u Bukureštu je načelstvovao patrijarh Vartolomej. Delegacije Ruske i Srpske crkve nijesu tome prisustvovale.