15 °

max 15 ° / min 6 °

Subota

20.04.

15° / 6°

Nedjelja

21.04.

10° / 7°

Ponedjeljak

22.04.

16° / 8°

Utorak

23.04.

13° / 10°

Srijeda

24.04.

12° / 9°

Četvrtak

25.04.

13° / 8°

Petak

26.04.

16° / 8°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Francuska i Njemačka suprostavljene: Ko će biti Junkerov nasljednik?

Svijet

Comments 0

Francuska i Njemačka suprostavljene: Ko će biti Junkerov nasljednik?

Izvor: Beta

Autor: Mirjana Dragaš

  • Viber

Francuska i Njemačka danas su imale suprotne stavove o tome ko treba da bude novi predsjednik Evropske komisije, poslije izbora za Evropski parlament koji su promijenili političku mapu Evrope.

Pred početak vanrednog, neformalnog samita EU u Briselu, predsjednik Francuske Emanuel Makron praktično je isključio mogućnost da njemački konzervativni političar Manfred Veber zamijeni Žan-Klod Junkera na čelu EK.

Junkerov mandat ističe 31. oktobra, a lideri zemalja EU okupljaju se večeras u Briselu da razgovaraju o njegovom nasljedniku.

Makron je novinarima rekao da bi njegov izbor za predsjednika bio neko ko ima "iskustvo ili u svojoj zemlji ili u Evropi koje mu omogućava da ima kredibilitet".

Takav stav djeluje kao udarac na Vebera (46) koji nikada nije bio u vladi ili u instituciji kao što je EK. On je od 2014. predvodio Evropsku narodnu partiju (EPP), najveću grupu u Evropskom parlamentu.

Makron je kazao i da bi evropska komesarka za pitanja konkurencije, Dankinja Margret Vestager bila prikladna zamjena za Junkera, kao i Francuz Mišel Barnije, glavni pregovarač EU za Bregzit.

S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel nastavlja da podržava Vebera.

"Kao članica EPP-a, ja ću naravno nastaviti da radim na podršci Manfredu Veberu", kazala je Merkel.

I EPP i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) osvojili su na prošlonedjeljnim izborima za EP manje mandata u odnosu na izbore 2014, pošto su se birači, zabrinuti zbog klimatskih promjena, migracija i bezbjednosti, u većoj mjeri okrenuli zelenima, liberalima i krajnje desnim partijama.

Rezultat toga je da trenutno nije jasno kakva većina će biti formirana u Evropskom parlamentu kada se novoizabrani poslanici okupe u julu.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR