U erupciji vulkana na Novom Zelandu poginulo je najmanje petoro ljudi. Profesor geologije objašnjava da se erupcija mogla spriječiti, ali i da su moguće još jače erupcije.
Erupcija vulkana na Novom Zelandu, u kojoj je poginulo najmanje petoro ljudi, a nestalo još dvadesetak, bila je nešto drugačija od onih kakve vidimo, na primjer kod evropskih vulkana. Naime, vjeruje se da iz ovog vulkana nije izašla magma, već u najvećoj mjeri plin.
Vulkan je većinom pod vodom. Na površini je samo vrh njegovog kratera i to je ostrvo Vajt.
"Taj vulkan je nastao na onom mjestu gdje se Pacifička ploča podvlači pod Australijsku ploču. To podvlačenje je dosta brzo, 7 centimetara godišnje, a stijene koje prodiru u Zemljinu unutrašnjost dolaze u ambijent jako visoke temperature, visokog pritiska i tale se. Ta rastaljena masa postaje magma i ona se, pošto je vruća, pošto je tekuća, diže prema površini“, objašnjava za Dnevnik.hr Tihomir Marjanac, profesor geologije u penziji.
Vulkan je već osam godina bio u stanju pojačane aktivnosti. To znači da su se male erupcije mogle dogoditi bilo kada. Kako je vulkan neprestano ispuštao plinove, u njegovom glavnom kanalu došlo je do kristalizacije minerala, odnosno začepljenja. Zato je rastao pritisak i vulkan je morao pročistiti svoje grlo. Znak da će se dogoditi ova erupcija mogla je biti pojačan nivo sumpora.
"Ta erupcija se vjerovatno mogla predvidjeti. Svih onih 23 turista koji su evakuisani imali su opekotine i to teškog stepena tako da je petoro umrlo i njih je očito zahvatila pregrijana vodena para. Ta pregrijana vodena para može imati temperaturu od nekoliko stotina stepeni Celzijusovih. Dakle, oni su bili skuvani", kaže Marjanac i dodaje da su moguće još jače erupcije ovoga, ali i ostalih vulkana na Tihom okeanu.
"Može stvoriti cunami koji će onda pogoditi sve obale Pacifika ili možda napraviti vulkanski oblak koji će onda zagaditi veći dio južne hemisfere, a nikada ne znate, može to dospjeti i do sjeverne hemisfere", zaključuje profesor Marjanac.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR