Zapadni mediji o Crnoj Gori: Umjesto o “corona free“ o tenzijama sa Srbijom

Činjenica da je Crna Gora prva „corona free“ destinacija u zapadnim medijima zauzima mnogo manje prostora nego što bi bilo za očekivati imajući u vidu razmjere pandemije koronavirusa.

Ovih dana većina zapadnih država, dominantno zbog straha od ekonomskog kraha, polagano ukidaju mjere i otvaraju granice, te planiraju oživljavanje turizma. To bi svakako trebalo biti dobra šanasa za promociju turističke ponude u zemlji u kojoj više nema oboljelih.

No, umjesto toga uz sporadične informacijena o tome, zapadna se štampa Crnom Gorom bavi u svijetlu novih tenzija sa Srbijom čiji je uzrok crkveni spor koji se prenosi i na sve ostalo, naročito zbog mjera zaštite od COVID-19.

The New York Times (NYT) je čak povodom esklacije tenzija podsjetio i da je retorika koju posljednjih sedmica koriste zvaničnici Srbije i SPC o ugroženosti i potrebi zaštite Srba, slična onoj iz 1990-tih, koja je vodila do krvavog raspada Jugoslavije i etničkog čišćenja.

Associated Press (AP) ali i druge agencije prenijele su u u srijedu da su vlasti Srbije, zabranile crnogorskoj nacionalnoj avio kompaniji Montenegro airlines da leti u Beograd nakon što su crnogorske vlasti prema uputima zdravstvenih stručnjaka izostavile Srbiju sa liste zemlja sa kojima će Crna Gora otvoriti svoje granice nakon što proglase okončanje epidemije 1. juna.

AP navodi da se sve događa u momentu sve dubljih tenzija između dvije zemlje, koje su bile u zajedničkoj državi do crnogorskog referenduma 2006, čiji je neposredni povod zakon o crkvi koji je usvojila Crna Gora, a kojem se protive i Srbija i SPC .  

Direktorat za civilnu avijaciju Srbije je saopštio da od srijede, avioni Montenegro Airlinesa neće moći da slijeću na beogradski Aerodrom Nikola Tesla.

Prenosi se njihova tvrdnja da je putovanje između dvije zemlje bez restrikcija „ozbiljno prekršeno“ odlukom Crne Gore da zabrani ulazak građanima Srbije.

Montenegro airlines je imao u planu obnovu letova za Beograd od 1. juna, a Air Srbija i dalje planira da leti u dvije crnogorske destinacije od 7. juna, piše američka agencija podsjećajući da se Crna Gora proglasila prvom „coronavirus free“ državom u Evropi u kojoj više nema niti jedan „aktivan“ slučaj virusa COVID-19.

Prije toga, zemlja je zabilježila ukupno 324 slučaja oboljelih, od koji je 9 osoba preminulo. Navodi se i da je Srbija ima preko 11000 slučajeva uključujući i skoro 240 žrtava.

Takođe se podsjeća da je crnogorska Vlada u ponedjeljak najavila da će od 1. juna dozvoliti ulazak u zemlju za građane devet država Evrope. Kriterijum za selekciju je taj da država nema više od 25 „aktivnih“ slučajeva virusa na 100.000 stanovnika. Lista uključuje Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Poljsku, Republiku Češku, Mađarsku, Alabaniju i Grčku, ali ne uključuje susjedne Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.

AP navodi da je Beograd bez da saopšti da li ispunjavaju kriterijum, odluku Crne Gore proglasio političkom i neprijateljskom, kao i da su crnogorske vlasti na ljutnju Srbije odgovorile da lista država kojima će biti omogućen ulazak nije finalizovana.

Kako pišu, populistički predsjendik Srbije Aleksandar Vučić je u srijedu saopštio da je zabrana letjenja „najlegalniji i pristojan“ odgovor na crnogorsku odluku o putovanju, dodajući da Srbija neće zatvoriti svoje granice za crnogorske građane, jer bi to povrijedilo Srbe koji tamo žive.

Citira se i odgovor crnogorskog premijera Duška Markovića koji je poručio da odluka njegove vlade nije politička, već da je bazirana na procjeni zdravstvenog rizika.

„Mi nijesmo bili ljuti kada je Srbija zatvorila svoje granice sa nama, na početku krize. To je bila prva granica koju su zatvorili“.

Potom se objašnjava da su tenzije između dvije države eskaliare krajem prošle godine kada je crnogorski paralament usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da će im oduzeti njihovu imovinu u Crnoj Gori, kao i da vlasti u Podgorici negiraju te optužbe.

AP, takođe, navodi da je Vlada Srbije otvoreno podržala seriju protesta Srba u Crnoj Gori koji traže da se zakon povuče.

Navode se i optužbe crnogorskih zvaničnika na račun Beograda i Moskve, u kojima se kaže da pokušavaju da destabilizuju prozapadnu vladu tako što su lansirali veliku propagandnu kampanjnu koja je podstakla proteste.

Agencija podsjeća da se Crna Gora 2017. godine priključila NATO-u i pored snažnog protivljenja, kako kažu, „još jednog istorijskog saveznika Slovena“ Rusije, kao i da i Beograd i Moskva negiraju da se miješaju u unutrašnje poslove Crne Gore.

O eskalciji tenzija između Crne Gore i Srbije u čijem srcu spora crkva, prošle je sedmice pisao i The New York Times (NYT).

Američki list je prenio riječi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je obećao da će zaštiti Srbe u Crnoj Gori, koji su, kako kaže, ugoženi „zbog mogućeg formiranja jedne nezavisne pravoslavne crkve“. Posebno se navode Vučićeve riječi da će „upotrijebiti sva legalna i demokratska sredstva“ da predstavi svijetu navodne nevolje Srba u Crnoj Gori.

"To ćemo učiniti poštujući crnogorsku državu i njenu nezavisnost", rekao je Vučić. "Ali mi takođe poštujemo svoj narod i insistirat ćemo na jedinstvu sa našim narodom," dodao je.

NYT daje kontekst - da je neposredni povod usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti za koji srpska crkva tvrdi da će joj oteti imovinu kao i da crnogorska vlast to neprekidno negira, ali, kako navode, “to nije spriječilo Srbe u Crnoj Gori da započnu sa velikim antivladinom protestima koji ponekad postanu nasilni“.

The New York Times podsjeća i da se Crna Gora sa svojih 620.000 stanovnika razišla sa Srbijom 2006. godine, ali da se mnogi u obije države i dalje protive razdvajanju. Takođe se navodi činjenica da je Crna Gora 2017, ušla u NATO i pored snažnog protivljenja Rusije, kao i da SPC, čije je sjedište u Beogradu, i dalje glavno religijsko tijelo u Crnoj Gori, te da se oko 30 posto crnogorskog stanovništva izjašavaju kao Srbi.

Prenosi se i upozorenje predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, da ukoliko se dominanatna Srpska pravoslavna crkva ne reformiše u crkvu za sve pravoslavne vjernike, moraće se formirati posebna crnogorska pravoslavna crkva. Potom se dodaje, da su sa zajedničke press konferencije predsjednik Srbije, Vučić i patrijarh srpski Irinej napali Đukanovića i njegovu vladu, upoređujući ih sa marionetskom nacističkom vladom NDH, iz susjedne Hrvatske, tokom Drugog svjetskog rata.

U tekstu NYT navode istoriju NDH u kojoj su desetine hiljada Srba, Jevreja, Roma i Hrvata antifašista nestali u koncentracionim kampovima ustaškog režima tokom rata. Citiraju se riječi patrijarha da formiranjem crnogorske prvaoslavne crkve, Đukanović želi oni što su i ustaše činile da „očisti Srbe“ i „uništi“ SPC.

No u tekstu se podsjeća da je “upravo takva retorika i navodne prijetnje po Srbe u susjednim državama doprinijela krvavom raspadu bivše Jugoslavije 1990-tih”. “Jugoslovenska armija predvođena Srbima preduzela je akcije u Hrvatskoj i Bosni, navodno da zaštiti srpsku manjinu u tim regionima od nezavisnosti, ali to je zapravo vodilo do kampanje etničkog čišćenja drugih etničkih grupa” stoji u tekstu The New York Times-a.