Šverc droge je glavna aktivnost crnogorskih klanova i uzork je drugih bezbjednosnih izazova, a problematično je i često korišćenje instituta sporazuma o priznanju krivice u slučajevima korupcije.
Ovako u svom trećem izvještaju o usklađenosti vizne liberalizacije Evropska komisija (EK) opisuje stanje javnog reda i bezbjednosti u našoj zemlji, koja se prema navodima u dokumentu, između ostalog, vidi i kao "platforma za šverc cigareta".
Evropska komisija takođe navodi da je Crna Gora unaprijedila međunarodnu saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala što je dovelo do uspješnih akcija protiv crnogorskih klanova u zemlji i inostranstvu.
- Velike količine droge su zaplijenjene, a istaknuti članovi kriminalnih grupa su uhapšeni 2019. godine. U pogledu šverca cigareta, unaprijeđena je i saradnja sa članicama EU i Evropskom službom za suzbijanje prevara. Sprovedene su tri velike istrage u vezi šverca duvana. Ipak, tokom 2019. nije bilo sudskih presuda - navodi se u dokumentu.
- Uprkos povećanim naporima broj istraga je i dalje nedovoljan, uzevši u obzir procijenjene razmjere šverca duvana, iz, u i preko Crne Gore - dodaje se u dijelu izvještaja koji se odnosi na šverc duvana.
Kao razlog za brigu EK navodi i korupciju.
- Iako se finansijske istrage pokreću u ranijim fazama kriminalnih istraga u odnosu na ranije, one se i dalje ne primjenjuju sistematski u svim slučajevima korupcije. Postoji zabrinutost i zbog malog broja presuda i široko raspostranjenog korišćenja sporazuma o priznanju krivice što dovodi do blaže politike kažnjavanja - piše u dokumentu.
Pod lupom program ekonomskog državljanstva
EK podsjeća da je program dobijanja crnogorskog državljanstva startovao od januara prošle godine, ali da do danas po tom osnovu nije izdat nijedan pasoš.
- Komisija pažljivo prati migracione i bezbjednosne rizike koje ovaj program može predstavljati, naročito u pogledu pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, koruocije i zloupotrebe od strane organizovanog kriminala. Ovaj problem je konstantno predočavan crnogorskim vlastima - navodi se u dokumentu uz ocjenu da je u ovom slučaju neophodan marljiv pristup i bezbjednosne provjere.
Navodi se i da je Crna Gora preduzela korake identifikovane u drugom izvještaju i da nastavlja da ispunjava uslove za viznu liberalizaciju. Ostvaren je dobar progres u izazovima koji se tiču migracije.
Migracije, azil i readmisija
Prema podacima EK broj odbijenih za ulazak u Šengen+ zonu i crnogorskih državljana koji su ilegalnom boravku je istao nizak i tokom 2019.
Broj tražilaca azila se smanjio sa 640 (2018. godine) na 410 (prošle godine). Zabilježen je i manji broj onih koji su se vratili u Crnu Goru (355).
EK navodi i da su pravni akti i inicijative u dijelu koji uređuje migracije i azil unaprijeđeni i konsolidovani u prethodnoj godini, navodeći primjer sporazuma sa Fronteksom koji je u julu ove godine stupio na snagu.
Preporuke
Komisija ističe da postoji nekoliko oblasti kojima se država mora dalje posvetiti. Kao prvo, neophodno je organizovati informativne kampanje o pravima i obavezama bezviznog putovanja.
Po procjeni EK, potrebno je spriječiti slučajeve i boriti se protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, dijelom kroz zamrzavanje nelegalno stečene imovine, ali i limitiranjem korišćenja sporazuma o priznanju krivice na specifične slučajeve.
Kao značajno, ističe se i jačanje kapaciteta policije, tužilaštva i sudova prilikom istrage, sudskih procesa i rješavanja slučajeva pranja novca u skladu sa najboljim praksama Unije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR