Badnji je dan; znate li vjerovanja i običaje?

Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje Isusa Hrista.

Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.

Simbol je drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.

Oni koji ne odlaze u tradicionalnu sječu badnjaka to sveto drvo mogu nabaviti na više lokacija u Glavnom gradu. Badnjak nema svoju cijenu i niko vam ga neće ponuditi da ga kupite, ali građani po sopstvenom nahođenju ostavljaju ponuđačima, zavisno od veličine badnjaka, od jednog do nekolika eura.

Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Mnoga narodna vjerovanja i običaji se dovode u vezu sa Badnjim danom.

- Na Badnji dan ništa se ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži nazad, jer se ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.

- Na Badnji dan uveče se stoka pospe solju, žitom i projom da se sačuva od čini.

- Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina.

- Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.

- Ako varnice iz badnjaka iskaču same iako niko ne džara po vatri, vjeruje se da će biti dosta meda.