Sagovornici Antene M o 16 godina nezavisnosti: Mogli smo bolje ali pred nama su nove šanse, važno je da Crna Gora postoji!

Svanulo je najljepše jutro za Crnu Goru, majski dan kada je naša država obnovila svoju nezavisnost. Crvene zastave na tadašnjem Trgu republike, a sada nezavisnosti, nagovještavale su da ćemo se 22. maja probuditi u nezavisnoj zemlji.

Nakon 16 godina od tog euforičnog dana budimo se sa pitanjem dokle je Crna Gora stigla od te 2006? Jesmo li ostvarili ono o čemu smo sanjali? Je li dovoljno učinjeno ili smo mogli još?

"Od Crne Gore očekujem samo da postoji, ona takva je meni dovoljna"

Politički analitičar Ranko Đonović za Antenu M ocijenio je da od tog istorijskog datuma 16 godina kasnije ne bismo smjeli očekivati više. On vjeruje da je mnogo stvari moglo biti bolje, ali da ne bismo smjeli biti nezadovoljni.

"Ako se prisjetimo istorije Crne Gore mnoge će nam stvari biti jasne. Ako se sjetimo da smo 1918. izgubili državu, pa da smo 1945. godine obnovili državu kroz Jugoslaviju, a onda opet '90-ih sami srušili tu istu državu, onda ovo što je urađeno u posljednjih 16 godina nikako nije malo i ne smijemo biti nezadovoljni. Stvarnost je takva da smo svi nezadovoljni i da smo svi očekivali više", poručuje Đonović.

Naš sagovornik ističe da nema nacije kao što je crnogorska koja, kako kaže, uspije da ni iz čega stvori nešto junaštvom i pameću. 

"Međutim, isti ti Crnogorci uspiju da sruše ono što su sami stvorili, odnosno da sruše svoju budućnost. Oni koji su devedesetih godina, kada je srušena naša država, dali značajan doprinos da je obnove, kasnije su, dio njih, udružujući se sa najvećim neprijateljima i dželatima Crne Gore našli da ruše to stvoreno samo iz mržnje prema jednom čovjeku i jednoj partiji, ne vodeći računa da je to i njihova država", jasan je Đonović.

On kaže da referendum 2006. nije mala stvar, te da je ogroman uspjeh za jednu državu koja je samo petnaestak godina ranije započela rat, kako kaže, gotovo protiv čitavog svijeta. 

"Od svih država u okruženju prešli smo najduži put ka evropskoj civilizaciji i demokratiji, uspostavljajući one moguće demokratske nivoe, koji u crnogorskom društvu, kakvo ono realno jeste, nijesu mogli biti veći. Konsolidacija demokratije i uspostavljanje države je proces, dugotrajan, ne može biti brži ni u drugim državama, pa ni u Crnoj Gori. Samo zato što su meni ili Crnogorcima neke činjenice jasne, nekim drugima nijesu, i to je tako, ne može svima sve odmah biti jasno. I to je realnost", objašnjava on.

Đonović vjeruje da je lakše reći ono što smo mogli, a nijesmo postigli. Međutim, on posmatra stvari na način "kako smo mogli manje postići, a ipak smo prevazišli svoje mogućnosti".

"Ja od Crne Gore ne tražim ništa, spreman sve da joj dam, kao i najveći dio građana, zato naša država i opstaje. Od Crne Gore tražim samo da postoji. Uvijek se zapitam ne što mi Crna Gora nije dala, već što mi nije oduzela. Dok god mi Crna Gora ne oduzima pravo da imam državu, ona je meni dovoljna", kazao je naš sagovornik.

Ipak, Đonović vjeruje da 43. Vlada Crne Gore sa, kako kaže, mladim kadrom igra mnogo opasnu igru. 

"Oni ne shvataju da je jednom dovoljno da izgubimo Crnu Goru i izgubili smo je za vijeke vjekova. Ali, Crna Gora je nastajala iz pepela, nestajala kroz svoju istoriju, pa se kao feniks opet uzdigla. I ovog puta, džabe su mnogima i pjesme i mutne radnje, jer Crna Gora će opstati, ja u nju vjerujem", zaključio je Đonović. 

"Moglo je brže, efikasnije i kvalitetnije, ali smo na dobrom putu, sa novim šansama"

Na pitanje đe smo stigli od obnove nezavisnosti do 21. maja 2022, ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević za Antenu M kazao je da je Crna Gora na dobrom putu, ali da je mnogo više trebalo učiniti jer je nezadovoljstvo i dalje prisutno.

"Crna Gora je mogla da bude jača i bolja u smislu jačanja institucija sistema koje bi omogućile da se cjelokupan proces evropskih integracija na brži i kvalitetniji način završi. Činjenica je da imamo čvrste temelje evropskog puta i da nam status kandidata u Evropskoj uniji omogućuje da unaprijedimo one institucije koje su od velike važnosti za naša unutrašnja pitanja", objašnjava Lalošević.

Kako kaže, kao ministar u 43. Vladi vjeruje da je dobio priliku da zajedno sa kolegama ispravi propuste i nadomjesti nedostatke prethodne vlasti. 

"Ne može se sporiti činjenica da je urađeno mnogo stvari, ali moramo biti svjesni i da smo mogli brže, bolje i sa više rezultata. Konsolidacija institucija jedan je od ključnih ciljeva i to je do sada moglo biti urađeno, međutim, pred nama je put na kojem možemo, ako smo odlučni, uraditi mnogo", kaže Lalošević. 

Lalošević zaključuje da je sada priliku dobila jedna nova energija koja će, kako vjeruje, uspjeti da Crnu Goru učini punopravnom članicom Evropske unije.

"Šansa nije šansa ako dugo traje, dobijenih sloboda se ne odričemo"

Da je naša država i dalje podijeljena i da je dug put prevazilaženja dubokih rascjepa pred nama, smatra i profesor na Fakultetu političkih nauka, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović.

On je za Antenu M objasnio da su duboke podjele u društvu oko identitetskih pitanja i dalje prisutne i predstavljaju svojevrsno ograničenje.

"Crna Gora je ipak, uprkos svim podjelama i preprekama, veoma brzo napredovala. Obnovili smo nezavisnost 2006, 2020. smo doživjeli mirnu, demokratsku smjenu vlasti. I tada smo dobili novu Vladu, a sada i 43. promiješani, novi sastav Vlade. Te tranzicije su protekle veoma mirno, iako su mnogi zapadni partneri smatrali da to neće ići tako u našoj državi", pojašnjava Vujović.

Kako kaže, nova Vlada je velika šansa da ubrzamo proces evropskih integracija, pa ukoliko ispunimo tri važna uslova u vezi sa pravosuđem, dobićemo završna mjerila, a u najoptimističnijem slučaju, prije kraja mandata Skupštine dobićemo i datum učlanjena u Evropsku uniju.

"Međutim, kako i profesor Vladimir Goati kaže, šansa nije šansa ako dugo traje, pa tako ni ova šansa to neće biti ukoliko budemo predugo čekali. Potrebno je mobilisati sve prozapadne i proevropske snage, ne dijeliti se kroz partijsku prizmu na naše i njihove. Crna Gora je mala zemlja i potrebno je iskoristiti sve stručne kapacitete koje imamo na raspolaganju. Evropska unija nam je otvorila šansu i ukoliko je ne bismo iskoristili, onda bismo otišli nekim drugim putem, putem blokiranih zemalja u procesu demokratske konsolidacije kojih je sve više na Balkanu", direktan je Vujović.

Upitan da li je 43. Vlada ključna prilika za Crnu Goru da otkloni sve blokade na koje smo naišli u prethodnom periodu, Vujović odgovara da pitanje stručnosti nije uvijek ključno, iako jeste važno, te da je politička volja i šansa koju imamo odlučujuća.

"Nekad je potrebno da budete na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ta politička šansa se rijetko dešava i kada se desi treba je pametno iskoristiti. Ukoliko 43. Vlada uspije da do 31. jula pokrije ključne pozicije u crnogorskom pravosuđu, to bi značilo da je položila najvažniji test", ocjenjuje Vujović.

Kada je riječ o pomirenju na kojem mnogi politički akteri insistiraju, on kaže da u tolikoj mjeri ne možemo govoriti o pomirenju jer nemamo sukobljene strane, već podjele.

"Te podjele su generirane spolja jer Rusija i Srbija ulažu velika sredstva da se te podjele prodube. Sa subjektom kao što je Srpska pravoslavna crkva ne možemo doći do harmoničnog odnosa jer njihovi ciljevi su suprotstavljeni sa nacionalnim crnogorskim interesima. Srpska pravoslavna crkva ne može da prihvati građansko društvo u Crnoj Gori i tu se teško može pronaći kompromis", vjeruje Vujović.

On ističe da pitanje koje slijedi i čije je rješavanje ključno jeste pitanje objedinjavanje, odnosno obnavljanje Crnogorske pravoslavne crkve koja će biti autokefalna. 

"Ne može se prihvatiti da jedna pravoslavna crkva koja koristi sve pravoslavne hramove u Crnoj Gori ne prihavata Crnu Goru, postojanje crnogorske nacije i da istupa isključivo štiteći interese susjedne države. Ono što je patrijarh Vartolomej pokrenuo se svodi na to da nacionalne crkve pokrivaju državu kojoj pripadaju. To je prilika i za Crnu Goru", poručuje Vujović.

On zaključuje da slobode koje su date građanima Crne Gore nijesu nešto čega ćemo se odreći, uzimajući u obzir pokrenuto pitanje abortusa u proteklim danima. 

Vujović smatra da građani Crne Gore neće dozvoliti da ih bilo ko svojim pokušajima i nastojanjima vrati u srednji vijek, pa ni Crkva Srbije.