Dok se, u posljednje vrijeme, u Crnoj Gori, naročito u nekim njenim gradovima, slavi i revitalizuje četništvo, danas, 23. jula, sa pijetetom se sjećamo žrtava strijeljanih na Lazinama, saopšteno je iz GI 21. maj.
Proteklo je već 79 godina, kada su na ovaj dan, 23.07.1944. godine, domaći kvislinški odredi izvršili, u bjelopavlićkom selu Lazinama, ovaj stravični zločin nad crnogorskom omladinom. Toga dana, nacionalističko-četnički zločinci, pod komandom Jakova N. Jovovića, strijeljali su 52 pripadnice i pripadnika Komunističke partije i SKOJ-a.
„Na žalost, zločin u Lazinama, nije bio izolovani incident i imao je svoju poveliku predistoriju. Naime, još od početka fašističke okupacije 1941. godine, kvislinški odredi u srezu Danilovgrad i okolini, uglavnom pod komandom rečenog Jovovića, ali i pukovnika Baja Stanišića i drugih, aktivno su učestvovali u proganjanju i borbi protiv partizanskih odreda i komunista“, kažu u GI 21. maj.
U tu svrhu, naglašavaju, na lokalitetu Bralenovice, uspostavljen je, na mjestu nekadašnjeg sirotišta, koncentracioni logor u kojem su mučeni i ubijani starci, žene i đeca.
„U julu 1943. godine, Jovović i njegovi kvislinški jurišni odredi, učestvuju u interniranju stanovnka bjelopavlićkog kraja, a u selu Duži, italijanska brigada „Ferara“ uz njihovu pomoć, strijeljala je 15 staraca, žena i đece. Pad i kapitulacija fašističke Italije, nije zaustavila kvislinško orgijanje protiv crnogorskog naroda, već su rado, što se vidi iz sačuvanih dokumenata, prešli na saradnju sa Njemcima“, ističu u GI 21. maj.
U cilju što boljeg prestavljanja pred nacističkim okupatorom, u Bjelopavliće, u selo Kosovi Lug, početkom 1944. godine dolazi Pavle Đurišić i pravi sporazum sa Jakovom Jovovićem, o nastavku i pojačavanju terora nad stanovništvom.
„To je rezultiralo osnivanjem njihovog prijekog suda za bjelopavlićki kraj. Na pokušaj otpora tome teroru, od strane naroda, kvislinzi, hapse 350 Bjelopavlića i zatvaraju ih u „Musovaču“, kuću Petka Đurovića-Musa, kao privremeni zatvor, u nehumanim uslovima“. Podsjećaju u GI 21. maj.
Odatle, 23. jula 1944. godine, njih 52, odreda članova SKOJ-a, odvedeni su na stratište u Lazinama i strijeljani.
„Na današnji dan, kada se navršava skoro osam decenija od ovog stravičnog zločina, mi se moramo osvrnuti i ṥetiti se nevino stradale crnogorske mladosti na Lazinama. U vremenu kada se uporno i sve češće i besprizornije, revidira i falsifikuje crnogorska istorija, naročito naše učešće u Drugom svjetskom ratu i Narodnooslobodilačkoj borbi, posebna je dužnost da se još jednom oda pošta stradalima u ovom zločinu. Sa nadom da se njihova žrtva za bolju, slobodnu i antifašističku Crnu Goru, nikada ne usahne, na današnji dan klanjamo se nevino stradalim skojevcima sa Lazina“, zaključuju u GI 21. maj.
Feniks
Vječna slava skojevcima strijeljanim na Lazinama. Heroji ne umiru. Smrt fašizmu!
@@@@
Nikad mi nije bilo jasno ako su i cetnici borci protiv okupatora kako su mogli naoruzani da setaju Podgoricom da strijeljaju po Podgorici imaju zatvore po sred Podgorice i na kraju da nose oruzje kuci i spavaju mirno kao bebe?Nesto mi ne stima i neko debelo lazinja!!!!