Uticaj duvanskog dima koji se oslobađa prilikom sagorjevanja duvana ima itekako krupne posljedice po neurološki sistem čovjeka. Dokazano je da na nervni sistem duvanski dim utiče toksično, a o posljedicama i načinima na koji je moguće smanjiti štetan uticaj dima cigarete razgovarali smo sa specijalistom neurologije dr Jevtom Erakovićem.
U nastavku pročitajte njegove stavove u vezi sa štetnošću dima cigarete po neurološko zdravlje.
Antena M: Na koji način utiče duvanski dim na neurološki sistem čovjeka?
Dr: Dokazano je da pušenje slabi imunološki sistem i isto tako ima toksično dejstvo na nervni sistem. Znajući da su u osnovi mnogih neuroloških bolesti nalaze imunski posredovani odgovori dolazimo do jasnog odgovora da pušenje i duvanski dim utiču štetno na neurološke pacijente. Dim cigarete sadrži preko 7000 hemijskih supstanci, od kojih čak 70 je dokazano da imaju kancerogeni efekat. Te hemijske supstance djeluju na više načina ali dva su osnovna mehanizma djelovanja na neurološki sistem, jedan je uticaj na krvne sudove , razvoj ateroskleroze i bolesti krvih sudova mozga a drugi je direktni uticaj na nervne ćelije kojim se utiče na patofiziološke procese u centralnom nervnom sistemu.
Antena M: Koje bi najštetnije komponente duvanskog dima bile, kada je u pitanju uticaj na neurološki sistem?
Dr: Dvije hemikalije iz dima cigarete, nikotin i ugljen monoksid, posebno ometaju vaskularni sistem da pravilno funkcioniše. Izloženost nikotinu i ugljen monoksidu utiče na krvne sudove na način koji povećavaju rizik od cerebrovaskularnih bolesti. Nikotin stvara zavisnost. Znamo da je konzumiranje cigareta bolest zavisnosti, nadamo se samo doskora široko socijalno prihvaćena. Mehanizam dejstva u ovom slučaju se objašnjava tako što dolazi do razaranja enzima mono-aminooksidaze B (MAO), koji eliminiše dopamin, a nagomilavanjem dopamina izaziva se kod pušača osjećaj zadovoljstva.
Nikotin uzrokuje sužavanje krvnih sudova, što ograničava količinu krvi koja teče kroz tijelo. Ovaj efekat je reverzibilan, međutim tokom vremena učestalo, da ne kažem konstantno sužavanje, rezultira krvnim sudovima koji su manje elastični.
Suženi krvni sudovi smanjuju količinu kiseonika i hranjivih sastojaka koje ćelije primaju.
Ugljen monoksid sa druge strane djeluje tako što se vezuje za hemoglobin, čija je funkcija prenos kiseonika. Kada se ugljen monoksid veže za hemoglobin, zauzme mjesto za vezivanje kiseonika, te se on ne može vezati što smanjuje količinu kiseonika koji se isporučuje ćelijama vodeći u smanjenu oksigenaciju svih, pa i nervnih struktura.
Danas se sve češće sreće upotreba novih duvanskih i nikotinskih proizvoda. Tu treba znati da svi oni sadrže nikotin kao što ih sadrže i cigarete, međutim nivoi ostali štetnih jedinjenja, poput već pomenutog ugljen monoksida, značajno su redukovani. Ovo svakako ne znači da su pomenuti proizvodi bez rizika po zdravlje.
Antena M: Da li postoji razlika između nivoa štetnosti, kada uzmemo u obzir uticaj duvanskog dima, u odnosu na to da li je osoba aktivni pušač, ili se nalazi u okolini pušača, tačnije “pasivni pušač”?
Dr: Iako legalno prihvaćen u gotovo svim državama svijeta, cigarete spadaju u jedan od najvećih otrova koje čovjek svjesno unosi u svoj organizam pritom ugrožavajući kako svoje zdravlje, tako i zdravlje ljudi oko sebe. Postoji razlika ali ne tolika kolika se misli između aktivnih i “pasivnih” pušača. I grupa pasivnih pušača je direktno ugrožena i sve kompetentne studije to potvrđuju. Veliki problem pušenja je i to što mladi sve ranije počinju sa konzumiranjem cigareta, ne shvatajući njegove loše strane, kao što je njegova štetnost po njihov organizam.
Studije su pokazale da i aktivno i “pasivno”pušenje smanjuje ljudski mozak, a kada se ta moždana masa izgubi, nestaje zauvijek. Naime, snimci mozga više od 32.000 ljudi jasno povezuju anamnestičke podatke o pušenju ili dugotrajnom boravku u prostorijama gdje se puši s postupnim gubitkom volumena mozga. Zapravo, što više kutija cigareta dnevno popuši osoba, to je njen volumen mozga manji. Inače, smanjenje volumena mozga u skladu je s ubrzanim starenjem, a ovo je važno jer naša populacija postaje starija, te su tako i starenje i pušenje faktori rizika za demenciju koja je sve više prisutna.
Antena M: Koji su Vaši savjeti za smanjenje štetnosti duvanskog dima na neurološko zdravlje čovjeka?
Dr: Svim neurološkim pacijentima koji su u riziku ili su imali neki cerebrovaskularni incident savjetujemo momentalni prestanak pušenja. Isto se odnosi na hronične neurološke pacijente za koje je kao što smo vidjeli postoji dokazan štetni uticaj duvanskog dima. Raduje da se iz godine u godinu smanjuje broj pušača u svijetu. Zbog toga je potrebno kontinuirano sprovoditi kampanje protiv pušenja i duvanskog dima. Pušače treba stalno savjetovati da odmah prekinu pušenje, a informacije o alternativnim proizvodima treba da budu dostupne samo onima koji ne žele da prestanu.
Ovaj intervju dio je podrške projektu "Da udišemo vazduh bez duvanskog dima".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR