Stav prema duvanu se kroz istoriju stalno mijenjao, od toga da je bio tretiran kao lijek, preko toga da se pušenje zakonski kažnjavalo, pa do stanja danas kada je to sasvim normalno i socijalno prihvatljivo ponašanje uprkos enormnoj štetnosti koja je dokazana u svim istraživanjima i studijama.
Iako se bilježi pad broja pušača posljednjih godina, a predviđanja su još optimističnija za narednih desetak godina nakon implementacije mnogih programa za smanjenje procenta pušača, podaci su i dalje ispod očekivanih.
Društvo, porodica, škola nas uče od malih nogu koliko je pušenje štetno. Svi smo upućeni u efekte pušenja na naše tijelo, svi smo upućeni u cijeli niz hroničnih bolesti koje duvan izaziva, a simptomi koji se događaju u našem organizmu su daleko brojniji.
Tako npr. korisnici proizvoda kojima se sagorijeva duvan su čak i četiri put češće pogođeni koronarnom bolešću, moždanom udaru takođe, hroničnom opstrukcijom pluća skoro 13 puta a kancerom čak 25 put više.
Duvanski dim je najopsežnije dokumentovani uzrok bolesti ikad istražen u istoriji biomedicinskih istraživanja.
O štetnosti duvanskog dima, kao nusproizvoda sagorijevanja duvana, na respiratorni sistem razgovarali smo sa pulmološkinjom, Doc. dr sc med. Majdom Šahman Zaimović, koja nam je dala neophodne injformacije kada je u pitanju štetni uticaj duvanskog dima koji se oslobađa pri sagorjevanju duvana.
Antena M: Kako Duvanski dim utiče na respiratorni sistem?
Dr: Respiratorni sistem se proteže od nosa i gornjeg disajnog puta do alveolarne površine pluća, gdje dolazi do izmjene gasova. Udisani duvanski dim kreće iz usta kroz gornji disajni put, na kraju dospijevaju i u alveole-najmanji dio pluća.
Duvanski dim, koji se oslobađa sagrojevanjem duvana, proizvodi prepoznatljive simptome koji uključuju: produktivan i uporan kašalj, redovne infekcije disajnog sistema koje zahtijevaju antibiotike i kratkoća daha tokom fizičkih aktivnosti.
Antena M: Koja su najčešća plućna oboljenja kada je u pitanju uticaj dima cigarete na pluća?
Dr: Bolesti disajnog sistema koje se povezuju sa upotrebom cigareta su hronična opstruktivna bolest pluća, upala pluća, rak pluća, emfizem, bronhitis itd.
Posljednjih decenija su postignuti veliki pomaci u našem razumijevanju kako pušenje uzrokuje ove bolesti. Istraživanja su olakšane metodama koje direktno procjenjuju promjene na plućima, i pokazala su da je čak 70%-80% umrlih osoba zbog ostruktivnih bolesti pluća bili korisnici cigareta.
Antena M: Kakav efekat duvanski dim ima na pluća nepušača, u smislu uticaja na pasivne pušače?
Dr: Pasivno pušenje takođe može dovesti do bolesti respiratornih organa. Dokazano je da nepušač dobija istu količinu dima i štetnih hemikalija kao da je popušio jednu cigaretu ako se pored njega zapale 4 cigarete.
Dim cigarete ostaje u vazduhu 8 sati, a ovo bi posebno trebali znati roditelji koji imaju malu djecu i djecu sa respiratornim problemima.
Istraživanja takođe pokazuju da duvanski dim koji se zadržava u prostoriji može oštetiti DNK ćelija i da čestice koje se talože iz dima cigarete mogu formirati više kancerogenih jedinjena koja se mogu udahnuti zajedno sa ostalom kućnom prašinom.
Iz ovih razloga je važno ukloniti ne samo mirise izazvane dimom cigareta, već i čestice.
Antena M: Koja komponenta duvanskog dima najviše šteti plućima?
Dr: Dim cigarete sadrži ipreko 7000 hemijskih supstanci,od kojih cak 70 dokazano izazivaju rak.
Tri su glavne grupe štetnih supstanci u dimu koji se oslobađa sagorjevanjem duvana: ugljen monoksid (CO), nikotin i katran koji ustvari predstavlja suvi ostatak dima iz koga je odstranjen nikotin i voda.
Iako se cesto izmedju stetnosti pod pusenja i nikotina stavlja znak jednakosti, treba znati da nikotin jeste adiktivna supstanca, odgovorna za zavisnost. Dakle, nikotin je odgovoran za osecaj zadovoljstva koji pusaci imaju prilikom konzumiranja cigareta. Međutim nije primarni uzrok nastanka bolesti bolesti poput karcinoma, emfizema, hronicne opstruktivne bolesti pluca. Za nastanak ovih bolesti odgovorna su jedinjenja koja nastaju kao produkti sagorjevanja duvana na visokim temperaturama. Dim cigarete sadrži i radioaktivne elemente kao što su olovo i polonijum i teške metale koji se u plućima vezuju za katran gdje se skupljaju i talože izazivajući kancoregene promjene, dok su cvrste ugljenicne cestice iz dima cigarete odgovorne za lokalni i sistemski zapaljenski odgovor.
Hemijske materije u dimu cigarete istovremeno oštećuju gene koji kontrolišu rast ćelija, izazivajući njihov nenormalan rast i reprodukciju i oslabljuju imuni sistem.
Danas se sve cesce srecemo sa kategorijom bezdimnih uredjaja, pa je vazno da znamo da oni zbog izostanka sagorevanja isporucuju manje kolicine odredjenih stetnih supstanci, ugljen monoxida u prvom redu, dok i dalje sadrze nikotin ali i stetne sastojke samo u manjim kolicinama.
Antena M: Koji je Vaš savjet u smjeru smanjenja štete duvanskog dima po zdravlje čovjeka?
Dr: Politika bez duvanskog dima poštovanje je prava ljudi na čist vazduh.
Politika zemalja je sve češća da uvode zabranu pušenja cigareta na javnim mjestima, međutim da bi zabrane uticale na smanjenje stope smrtnosti, ova politika mora da postane dio sveobuhvatne politike kontrole korištenja proizvoda koji proizvode dim kao posljedicu sagorjevanja duvana, kao što su visoki porezi, istaknuta slikovna upozorenja na kutijama cigareta.
Iako je najidealnije zauvijek ostaviti duvan i nikotin, a kod pušača koji teže smanjenju štetnog uticaja dima cigarete i dalje ne postoji potpuna volja za prestankom konzumiranja duvana, u tom slučaju uputila bih pacijente da potraže informacije o manje štetnim alternativnim prozivodima koji ne sagorjevaju duvan.
Ovaj intervju je dio projekta "Da udišemo vazduh bez duvanskog dima".
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR