Nema opravdanog razloga da se predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost u nekoliko dana "provuče" kroz skupštinsku proceduru, bez bilo kakve prethodne rasprave i konsultacija, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Institut Alternative Stevo Muk.
Naročito, kako je kazao, jer je je riječ o zakonskom tekstu koji sadrži brojne bitne nedostatke u pogledu daljeg ograničavanja sudske kontrole primjene ovlašćenja službenika ANB; potpunog izuzimanja iz sistema javnih nabavki i uvođenja potpune diskrecije u zapošljavanju.
- Teška su i bolna Iskustva našeg društva sa bezbjednosnim službama, kršenja ljudskih prava i zloupotrebe kojima smo svjedočili, i zbog kojih se sudi bivšim rukovodiocima ANB, brojne otkrivene i objavljene, i druge afere koje su ostale nedovoljno istražene. Sve to nije bio dovoljan razlog da se Vlada Crne Gore savjesno i odgovorno odluči da otvori široku raspravu, objasni razloge donošenja zakona, odnosno ciljeve koje želi da postigne, i razloge koji su ih opredijelili za pojedina zakonska rješenja - rekao je Muk.
Prema njegovim riječima, otvoreno je pitanje ko su autori ovog predloga zakona, ko ga je pisao i u kojem vremenskom periodu i sa kojim ciljevima.
- Nije poznato da li je i sa kojim međunarodnim organizacijama ovaj predlog zakona konsultovan i ima li podršku EU za ovaj zakonski projekat. Ovdje nije riječ samo o pitanju iz oblasti bezbjednosti, već o nizu pitanja iz oblasti ljudskih prava, zapošljavanja u skladu sa zaslugama, odgovornosti prema drugim granama vlasti - dodao je Muku saopštenju.
Naveo je da predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, jedan državni "organ koji u našem pravnom sistemu, predstavlja izolovano ostrvo, sa vrlo malo kontrole, odgovornosti i transparentnosti", sada dodatno izopštava iz sistema i uvodi još manje kontrole i odgovornosti.
- Predlog zakona predviđa da se na sve nabavke ANB-a – uključujući one koje nemaju bezbjednosni karakter – ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, već isključivo interne procedure koje određuje direktor Agencije, čime se ukida važeći sistem diferenciranih postupaka i otvara prostor za netransparentnu, diskrecionu potrošnju bez spoljnog nadzora, što predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti - rekao je Muk.
U pogledu sudske kontrole ovlašćenja službenika ANB, istakao je, ovaj predlog Zakona predstavlja veliki korak unazad.
- Predlogom Zakona se ne sprovodi unapređenje u odnosu na problematična pitanja sudske kontrole i odobravanja primjene ovlašćenja, na koja smo ukazivali i ranije, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama. Zabrinuti smo da je suprotno Ustavu i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava propisano ovlašćenje ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije; ovlašćenje ANB da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije, kao i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja - objašnjava Muk.
Dodaje da dok se u važećem zakonu propisuje da se radni odnos u ANB može zasnovati bez javnog oglašavanja, u predlogu zakona izričito se navodi da se zasniva bez javnog oglasavanja.
- Tako se ono što je ranije bila mogućnost koja nažalost nije korišćena u praksi, sada izričito zabranjuje i onemogućava. Tako ANB za razliku od modernih službi u razvijenim zemljama, neće zapošljavati na osnovu javnih konkursa, čime se proces zapošljavanja zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, na osnovama koje nemaju veze sa zaslugama. U predlogu Zakona nema ni odredbe koja propisuje da se prilikom zapošljavanja osigurava srazmjerna zastupljenost manjina, kao što je to slučaj u važećem zakonu - rekao je Muk.
Ukazao je i na to da je u važećem Zakonu propisana obaveza ANB da izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore u skladu sa zakonom.
- U predlogu Zakona je propisano da "kada to nalažu razlozi nacionalne bezbjednosti, Agencija izvještava državne organe i organe državne uprave o podacima koji se odnose na njihovu nadležnost - kazao je Muk.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR