U okviru Dana nauke i inovacija u Naučno-tehnološkom centru, danas je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva promovisao četiri digitalna udžbenika koji su, kako je u najavi ove prezentacije rekao odgovorni urednik Lazo Leković, dio jednog pilot projekta koji se naslanja na Strategiju reforme obrazovanja od 2025. do 2035. godine koju je usvojilo Ministarstvo prosvjete, nauke i obrazovanja, kao i na Strategiju digitalizacije obrazovnog sistema za period od 2022. do 2027. godine.
Cilj Zavoda je, rekao je on, da najavljenu reformu dočekaju spremni i osposobljeni za rad na digitalizaciji udžbenika.
U tom cilju, krajem protekle godine Zavod je otpočeo saradnju sa zagrebačkom firmom Profil Klett d.o.o. koja ima za cilj osposobljavanje uredničkog kadra za rad na stvaranju ovih digitalnih publikacija, saopšteno je iz Zavoda.
Direktorica Zavoda Aleksandra Hajduković skrenula je pažnju prisutnih na važnu činjenicu da digitalni udžbenici nijesu samo elektronska kopija štampanog izdanja knjige.
Oni su interaktivan prostor znanja: udžbenik koji govori, prikazuje, objašnjava i pita. U njemu učenik nije pasivni čitalac, već aktivni istraživač, a prednosti su jasne:
“Učenici dobijaju sadržaj obogaćen slikom, zvukom i animacijom, nastavnici dobijaju alate da čas učine zanimljivijim i prilagođenim svakom razredu, roditelji mogu biti sigurni da njihova djeca uče iz najnovijih i provjerenih izvora i digitalni udžbenici će biti dostupni svim školama i svakom učeniku”, kazala je Hajduković.
Da digitalna verzija štampanih udžbenika otvara vrata brzom, interaktivnom i globalno dostupnom učenju, prisutni u publici, među kojima je bilo i učenika osnovnoškolskog uzrasta, shvatili su već nakon prve prezentacije dva udžbenička sadržaja, navodi se u saopštenju.
Naime, o Prirodi za četvrti razred i Muzičkoj kulturi za deveti razred osnovne škole, govorila je urednica Maja Malbaški, posebno skrećući pažnju na sve alate za rad, učenje i provjeru znanja kroz kvizove i interaktivna pitanja koje nudi ovakva digitalna forma udžbenika.
“Prednosti ovog medija za postizanje većine obrazovnih ishoda su: multimedijalnost - mogućnost audio i video projekcija (inserti iz filmova, dokumentaraca, intervjua…), zatim razvijanje autonomije učenja, individualizacija nastave, mogućnost unošenja bilježaka i napomena, brojne veze prema drugim izvorima, bolja priprema za čas i za učenike i za nastavnike, i čini se, veća motivacija učenika.
Takođe, ovaj medij je nematerijalan, dakle ekološkiji je, lako ga je korigovati i dorađivati. Digitalni udžbenici mogu se nositi na jednom uređaju (tablet, računar, telefon), dostupni su bilo kad i bilo gdje, uz internet ili offline ako su prethodno preuzeti; lako se ažuriraju i dopunjavaju novim informacijama, za razliku od štampanih koji brzo zastarijevaju. Dalje, digitalni udžbenici se lako integrišu sa platformama za učenje i školskim sistemima, a izuzetno je značajna i mogućnost prilagođavanja sadržaja djeci sa poteškoćama u čitanju”, naglasila je u svojoj prezentaciji urednica Malbaški.
O digitalnom udžbeniku iz Biologije za deveti razred govorila je urednica Ivana Popović koja je skrenula pažnju na to da je novost u učenju što je gradivo predstavljeno na interesantan i zanimljiv način, jer digitalna forma može da ponudi mnoštvo novih alata u nastavi: osmosmerke, igre memorije, video materijale, što znatno olakšava proces usvajanja novih znanja.
Uz to, časovi su dinamičniji, a digitalni udžbenici nude mogućnost da učenici brzo i jednostavno dobiju povratnu informaciju nakon provjere stečenog znanja i da tako sagledaju svoj napredak.
Za srednjoškolce, kao prvi udžbenik u okviru ovog pilot projekta, predstavljena je Prva pomoć za učenike srednjih medicinskih škola, ali i stoga što je znanje ove materije neophodno svim uzrastima pa će ovu digitalnu publikaciju moći da koriste svi zainteresovani učenici.
Ovaj udžbenik je digitalno uobličila tehnički urednik u Zavodu Dajana Vukčević, koja je naglasila:
“Prva pomoć nije samo e-knjiga, ona je most između teorije i prakse, između klupe i stvarnog života. Jer, prva pomoć je znanje koje zaista može da spasi život. Ukoliko je put do toga znanja kraći, jednostavniji i zanimljiviji, onda smo svi na dobitku. Zato iskreno navijam da idemo u susret inovacijama i da naše obrazovanje učinimo savremenim, efikasnim i bližim svima koji žele da uče. Kao što je Gutenberg vođen mišlju da kroz štamparsku mašinu znanje učini dostupnim svima, tako i današnje inovacije, nose istu misiju – da se znanje prenosi brže, jednostavnije i dostupnije svima. Zahvaljujući ovim alatima, korisnici više nijesu samo pasivni čitaoci, nego aktivni istraživači”, istakla je Vukčević.
Na kraju, urednik Leković je prisutnim nastavnicima i roditeljima skrenuo pažnju na to da je u toku izrada aplikacija za IOS i Android, kako bi učenici mogli da preuzimaju sadržaje i koriste ih i kada su ofline.
Do Nove godine Zavod namjerava da sklopi ugovore sa brojnim firmama kako bi se mogli sa raznih platformi koristiti odgovarajući video sadržaji, fotografije, muzičke sekvence i slično, što će omogućiti da digitalni udžbenici budu još interaktivniji i zanimljiviji za korišćenje.
Tokom 2026/27. godine, dio projekta digitalizacije prosesa učenja treba da postane i 5 do 6 škola iz raznih regiona Crne Gore, u kojima će se nastava odvijati uz upotrebu digitalnih publikacija, zaključuju u saopštenju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR