Zima je period kada su virusi najaktivniji, a naš organizam često podložniji prehladama i infekcijama.
Kroz razgovor sa doktorkom Enisom Kujundžić, specijalistkinjom higijene saznajemo kako na prirodan način možemo ojačati imunitet i zaštititi se od sezonskih virusa.
ANTENA M: Koje namirnice, domaći proizvodi i zdrave navike zaista pomažu odbrambenom sistemu, i zašto imunitet slabi tokom zime. Šta se dešava u organizmu?
DR KUJUNDŽIĆ: Hvala na lijepom uvodu. Tokom zime naš imuni sistem prolazi kroz iskušenje. Dani su kraći, sunčeve svjetlosti je manje, a samim tim i prirodna proizvodnja vitamina D, ključnog regulatora imunog odgovora, je manja.
Uz to, ne ide nam u prilog ni boravak u zatvorenim prostorijama, blizu jedni drugima, što olakšava širenje virusa. Hladan vazduh isušuje sluzokožu nosa i grla, našu prvu liniju odbrane, pa patogeni lakše prodiru.
Naš organizam radi usporenije, troši više energije na grijanje tijela, a manje mu ostaje za imunološki odgovor. Zato je potrebno da ga kroz ishranu i životne navike ojačamo koliko je moguće.
ANTENA M: Pomenuli ste tradicionalne namirnice. Koje su to namirnice koje jačaju imunitet, a koje su nama dostupne?
DR KUJUNDŽIĆ: Dobro je što ste naglasili tradicionalne, jer time naglašavamo lokalnu upotrebu nečega što je nama dostupno.
Upravo to naše tijelo najbolje koristi. Ako smo genetski predisponirani za određeni region, najbolje ćemo iskoristiti namirnice koje su nam dostupne.
U našoj ishrani imamo povrće, voće i jela koja štite organizam: bijeli luk, domaći med, crni luk, kisjeli kupus, supe i čorbice od mesa i povrća. Sve su to namirnice bogate antioksidansima, mineralima i prirodnim antimikrobnim supstancama.
Bijeli luk se smatra prirodnim antibiotikom zbog alicina.
Med sadrži enzime i polifenole.
Kisjeli kupus bih posebno izdvojila. Pored vitamina C, koji je jak antioksidans i koji jača imunitet, sadrži i mnogo korisnih bakterija, odnosno probiotika. Time jačamo štit u crijevima. Mikrobiom crijeva je naš "drugi imunitet".
Ove jednostavne namirnice često imaju jaču moć od savremenih suplemenata. Nema potrebe za dodatnom suplementacijom, ukoliko nije neophodna, jer imamo dovoljno zaštitnih faktora u samim prirodnim namirnicama.
ANTENA M: Jedna od preporučljivijih namirnica jeste i rasol. Šta je u rasolu i fermentisanoj hrani toliko moćno da štiti organizam?
DR KUJUNDŽIĆ: Rasol je fermentisani sok od kupusa. Ono što važi za ukisjeljeni kupus, važi i za rasol. U tom soku se nalaze probiotske kulture koje obnavljaju crijevnu floru, jedan od najvažnijih stubova imuniteta.
Fermentacijom se povećava sadržaj vitamina C i K, kao i brojnih drugih enzima koji pomažu u boljoj probavi i iskorišćavanju hranljivih materija.
Pored toga što hidrira, osvježava i podiže energiju, njegova glavna uloga je upravo da pomaže imunom sistemu da se regeneriše na najprirodniji način.
ANTENA M: Da li se imunitet može jačati samo hranom i koje su tri ključne navike koje moramo usvojiti?
DR KUJUNDŽIĆ: Naravno da je hrana izuzetno važna, ali je važno i da se uskladi sa životnim stilom koji odgovara našem tijelu i bio-ritmu. Da bismo sve to mogli da iskoristimo na pravi način, jako je važno da ispoštujemo naš cirkadijalni ritam.Tri ključne navike su:
San: Treba da liježemo kako smo dizajnirani, u zimskim mjesecima optimalno je između 10 i 11 uveče, i da imamo 8 sati sna da bismo mogli da funkcionišemo i da nam imunitet ne bude na pola snage.
Kretanje: Svakodnevna fizička aktivnost na otvorenom je izuzetno važna navika, koju ne može zamijeniti aktivnost u zatvorenom. Ona je upravo ono što našem imunitetu treba.
Upravljanje stresom: Stres je prepoznat kao vrlo važan faktor koji iscrpljuje imunitet. Moramo da naučimo da ne dozvolimo da nam tijelo bude pod dugotrajnim stresom, koji iscrpljuje i najjače odbrambene mehanizme.
ANTENA M: Pored fizičke aktivnosti, tu su i domaće supe, čajevi, prirodni tonici. Koliko to sve utiče na otpornost organizma?
DR KUJUNDŽIĆ: Naše bake su znale sve te tajne. Kada bi neko bio prehlađen, odmah bi rekle "pileću supu". Domaće supe su jako hranljive i, što je važno, lako svarljive. Idealne su u momentima kada je tijelo iscrpljeno i traži lakšu hranu, a bogate su mineralima i aminokiselinama. Posebno se ističe cistein u supama, koji pomaže kod disajnih puteva.
Supe i čorbe doprinose hidrataciji i unosu minerala, antioksidanasa i proteina, koje organizam traži u periodu prehlade da bi imao supstrate za stvaranje imunih ćelija.
Takođe, čajevi su od davnina poznati kao ljekoviti. Đumbir, zova, lipa i majčina dušica djeluju umirujuće na disajne puteve, dok med, limun i kurkuma imaju imunostimulatorno i antioksidantno dejstvo. Treba da stvorimo male zimske rituale koji uključuju čajeve i supice na redovnoj osnovi.
ANTENA M: Koje su to greške u ishrani i fizičkoj aktivnosti koje najviše slabe imunitet tokom zimskog perioda?
DR KUJUNDŽIĆ: Neke smo već pomenuli.Nedovoljno sna izlaže organizam većem stresu.
Predugo sjedjenje u zatvorenom – jako je važno boraviti na otvorenom i provjetravati prostorije, bez obzira na vrijeme, da se virusi ne bi zadržavali.
Preskakanje obroka, teška hrana kasno uveče ili pretjerivanje sa šećerom, alkoholom i duvanom.
Naš zadatak je da zaštitimo organizam. Ne treba nam povremena detoksikacija, već svakodnevni zadatak da svedemo na minimum loše navike i namirnice koje stvaraju toksine. Ukoliko se loše hranimo – dominantno procesiranom, prerađenom, masnom hranom – naš organizam je stalno pod toksinima. Ove greške su važne za izbjegavanje ne samo zimi, već tokom cijele godine.
ANTENA M: Pomenuli smo rasol. Da li je preporučiv svima i može li konzumacija u velikim količinama da škodi?
DR KUJUNDŽIĆ: Ja, lično, obožavam rasol i osvježava me, jer imam nizak krvni pritisak. Međutim, pacijentima koji imaju visok krvni pritisak, kardiovaskularnim bolesnicima i bubrežnim pacijentima se ne preporučuju velike količine.
Ako je umjereno povišen pritisak, može do jedne čaše dnevno, pod uslovom da rasol nije previše slan. Ovi pacijenti znaju da ne smiju osjetiti slani ukus u hrani, jer su već unijeli dovoljnu količinu natrijuma kroz prirodne namirnice.
Onima sa osnovnom bolešću je koristan, ali moraju voditi računa o slanoći, koja kod rasola može biti vrlo koncentrovana. U normalnim dozama, za nas koji nemamo ove probleme, preporučene su jedna do dvije čaše dnevno. I za nas je to gornja granica.
ANTENA M: Koju prirodnu namirnicu preporučujete za dodatno jačanje imuniteta tokom zimskog perioda?
DR KUJUNDŽIĆ: Pomenuli smo ih dosta. Naglasila bih da se generalno trudimo da koristimo što više vlakana u ishrani.
Kao dodatke bih pomenula med i matičnu mliječ za ishranu, a alge (morske alge bogate jodom) su takođe jako korisne. Za osobe koje nemaju problem sa viškom kilograma, dobro može doći i suvo voće, ako nam nije dostupno svježe. I naravno, ne zaboravimo orašaste plodove.
Ja nisam pristalica cijeđenih sokova i uvijek savjetujem da se namirnice jedu u što je više moguće cijelom obliku. Uvijek ću reći da se narandža pojede, a ne da se cijedi, upravo zbog vlakana. Jako je važno da imamo zastupljena vlakna kroz ishranu, a dobijamo ih iz konzumiranja povrća i umjerene količine voća.
Naravno, ne smijemo zaboraviti integralne žitarice. Korisno je jesti integralne žitarice umjesto rafinisanih.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR