Crna Gora je Evropskoj komisiji (EK) prošle sedmice dostavila finalni nacrt pregovaračke pozicije za poglavlje 27, spremna je za njegovo otvaranje i da nastavi ubrzano da rješava probleme u oblasti životna sredine i klimatskih promjena.
To je saopšteno danas na javnoj tribini „Crna Gora i EU, Poglavlje 27: Životna sredina i klimatske promjene“.
Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Saša Radulović, rekao je da je poglavlje 27 najzahtjevnije jer pravna tekovina sadrži više od 200 pravnih akata u deset oblasti.
On je podsjetio da je dosadašnje ekonomska i finansijska analiza pokazala da će za usklađivanje i sprovođenje standarda u okviru poglavlja 27 Crnoj Gori biti potrebno oko 1,4 milijarde EUR, do 2035.
Po procenjama Ministarstva, kako je dodao Radulović, taj iznos je nešto veći i njegova precizna kvantifikacija biće poznata narednih mjeseci.
„Razlog toga nalazimo u činjenici da EU konstantno unaprjeđuje svoj ambijent u oblasti životne sredine insistirajući na uvođenju najnovih tehnologija“, rekao je Radulović.
On je kazao da se najveći finansijski teret, od 841 miliona EUR, odnosi na oblasti kvaliteta voda.
„Da bi sistem upravljanja otpadom funkcionisao kao i u državama članicama EU potebno je ulaganja od 368 miliona EUR. U cilju dostizanja standarda kvaliteta vazduha trebalo bi investirati 130 miliona“, naveo je Radulović.
Kada je riječ o ulaganju u zaštitu prirode, Radulović je ukazao da je predviđeno ulaganja 33 miliona EUR ,koje se u najvećem dijelu vezuje za uspostavljrnje mreže Nature 2020.
„Iako je obezbjeđivanje novca potrebno tokom dužeg perioda, neophodno je da pažljivo gradimo finansijsku konstrukciju uključivanjem svih raspoloživih izvora finansiranja“, rekao je Radulović dodajući da će veliki dio novca biti obezbijeđen kroz fondove IPE.
Govoreći o dinamici pregovaračkog procesa u poglavlju 27, Radulović je kazao da je Crna Gora u junu ispunila prvo i jedino početno mjerilo.
On je saopštio da je Crna Gora nakon konsultacija sa EK, prošle sedmice dostavila finalni nacrt pregovaračke pozicije za poglavlje 27.
Radulović je dodao da je EK već radi na svom pregovaračkom dokumentu što, kako je rekao, ohrabruje da se pregovaračka pozicija Crne Gore uskoro može naći pred Savjetom EU.
„Ohrabruje nas što je EK pozdravila uložen napor i ukazala na napredak koji je crnogorska strana uložila. Ohrabruje i to što je obostrano zaključeno da je potrebno iskoristi pozitivan momenat u pregovorma o proširenju, a koji će dodatno bizi osnažen strategijom EK za Zapadni Balkan koja će biti objavljena ovog mjeseca.
Radulović je istakao da će, prema sadašnjim informacijama, poglavlje 27 biti otvoreno u prvoj polovini ove godine.
Poslije otvaranja poglavlja, kako je naveo, Crna Gora se nalazi pred kompleksnim izazovom – zatvaranjem poglavlja.
"Na tom poslu ne očekuje se samo angažovanje državne administarcije. Taj proces se može uspješno okončati samo kroz zajedničko sadejstvo javnog i privatnog sektora, medija i građana“, ocijenio je Radulović.
On je poručio da je Crna Gora spremna da otvori pregovore sa EK i nastavi da ubrzano rješava probleme u oblasti životna sredine i klimatskih promjena.
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović kazala je da je poglavlje 27 najteže, najskuplje i najizazovnije.
Ona je rekla da nije iznenađujuće što će to poglavlje biti otvoreno među posljednjim, jer obiluje sa više stotina kompleksnih pravnih akata, ali i zbog činjenice da se pravna tekovina u oblasti životne sredine konstantno mijenja.
Prema riječima Vojinović, cifra do 1,4 milijardi EUR nije trošak za Crnu Goru, već investicija za poboljašnje uslova javnog zdravlja građana i uslova konkuretnosti privrednih subjekata.
Ona je kazala da je ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27 dugoročan proces koji prelazi projektovani datum ulaska u EU.
Kako je navela, Rumunija, Bugarska i Hrvatska još realizuju obaveze iz tog poglavlja u dodijeljenim tranzicionim rokovima.
„To znači da ni ove države nijesu de facto i formalno zatvorile ovo poglavlje, odnosno zaokružile ga na način koji podrazumijeva potpuno poštovanje i ispunjavanje principa i standarda“, objasnila je Vojinović.
Vojinović je kazala da će Crnoj Gori biti potrebno 17 godina da u potpunosti uskladi čitav sistem životne sredine i klimatskih promjena sa evropskim standardima.
„Nećemo moći da do projektivanog datuma ulaska Crne Gore u EU izradimo svu neophodnu infrastrukturu i obezbijedimo finansijska sredstva, već ćemo tražiti tranzicione periode“, saopštila je Vojinović.
Ona je rekla da nijesu u mogućnosti da detalje iz pregovaračke pozicije podijele sa javnošću, jer je i dalje dokument internog karaktera, i dodala da je prilikom pisanja teksta najveći izazov bila oblast upravljanja otpadom i vodama.
Šef Sektora za saradnju u Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Herman Špic, kazao je da u pripremi za pristupanje EU nema privilegija za male zemlje kao što je Crna Gora.
On je rekao da Crna Gora ima istu količinu zadatka ko bilo koja druga država kandidat, ali da mora to da postigne sa ograničenim kapacitetima.
Šic je naveo da je prilagođavanje sa pravnom tekovinom EU jedan je od najvećih izazova, i da je održivi razvoj glavni cilj EU u zaštiti životne sredine.
„Ovo znači da kratkoročne ekonomske dobrobiti koji se postižu na uštrb životne sredine moraju se zanemariti i zaustaviti, a umjesto toga se moraju sprovoditi aktivnosti zasnovane na održivoj ekonomiji“, poručio je Špic.
On je istakao da investiranje u životnu sredinu nije gubitak novca već pametno investiranje koje štedi novac dugoročno.
Prema riječima Špica, pregovori u poglavlju 27 su uvijek bili među najizazovnijim, jer je neophodna tehnička i pravna ekspertiza, finansijska sredstva i vrijeme za sprovođenje reformi.
U poglavlju 27, smatra on, glavni zadatak je da se pripremi dobra pregovaračka pozicija.
„Vlada mora da ima jasan plan šta i na koji način treba uraditi i koji će se administrativni i finansijski resursi koristiti u tom cilju“, naglasio je Špic.
On je kazao da Crna Gora, kada je u pitanju pravna tekovina se EU, najviše zaostaje u tretmanu otpadnih voda i zaštiti životne sredine.
Za pripreme ovog poglavlja i uklanjanje šteta u životnoj sredini, kako je istakao Špic, nije zadatak samo Vlade, već izazov za cjelokupno društvo.
Špic je kazao da je EU spremna da pomogne da Crna Gora sprovede zadatke preko instrumenata za pristupanje, ali da Vlada mora da isplanira dovoljan broj sredstava.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović kazao je da će poslanici naredne sedmice na odboru raspravljati o pregovaračkoj poziciji za poglavlje 27.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR