Priredio: V.J.
Blagoje Pantelić, srpski teolog, izjavio je da se „Ruska pravoslavna crkva stavila u službu imperijalizma, otvoreno i vulgarno”.
Gostujući u emisiji „Crveni karton” kod književnika Svetislava Basare, Pantelić je rekao da se Moskovska patrijaršija ponaša kao „imperijalna crkva, a ne odvojena od države, po onoj novozavjetnoj: caru carevo, a Bogu božije”.
„Moskva je sebe brendirala kao ‘Treći Rim’”, kazao je. „Ono što se tamo dešava, a i kod nas u Srbiji, to je otuđenje onih koji čine vrh Crkve od baze”.
„To otuđenje je ‘neprimjetno’, jer je naoko sve tu: liturgija, post, molitva, monaštvo… to zaista nije ukinuto, ali klir, vrh crkvenoga establišmenta se ponaša potpuno u skladu sa interesima državnog vrha: u Moskvi sa ruskim, tj. u Srbiji sa srpskim vrhom”.
Pantelić je naveo da u SPC, kao i drugim crkvama, sada isključivo episkopi, između sebe, biraju nove episkope, ali i poglavare, što je suprotno praksi prvih stoljeća Hristove Crkve, kada je o novim episkopima odlučivao — vjerni narod, doslovnim izjašnjavanjem na javnim skupovima (crkveno-narodnim saborima).
On je kazao da je, iz razloga što jedino monasi mogu postati episkopi, „često motiv odlaska u monaštvo — karijerni”.
„To je otuđenje ‘nove crkvene klase’ od baze. Ta ‘nova crkvena klasa’ akumulira moć i novac”.
Komentarišući činjenicu da su u novija vremena obični sveštenici i vjernici potpuno isključeni iz svih bitnijih aspekata odlučivanja u crkvenome životu, Pantelić je potvrdio da u SPC postoji „kult episkopa”, nazvao ih je: „mini-pape”.
Napominjemo: eklisiologija (ἐκκλησία), dio hrišćanske dogmatike o prirodi, svojstvima i ustrojstvu Crkve, kao bogočovječanskog tijela uključuje — i vjernike (vjerni narod).
Na primjer, u Crnoj Gori, sve do obnove knjaževine 1852, arhijereji autokefalne Crkve su se i birali i potvrđivali na Crnogrskom zboru. Nakon toga, a identično ostalim ondašnjim pravoslavnim monarhijama (Rusija, Grčka, Srbija, Bugarska, Rumunija) izbor poglavara Mitropolije crnogorske - Crnogorske pravoslavne crkve, ali i eparhijskih episkopa u Ostrogu, docnije i Peći, određivali su knjaževi-kralj-gospodari, Danilo i Nikola Petrovići-Njegoši.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR