Jedinstveni u Simbolu vjere – Patrijarh i Papa u Nikeji

Priredio: V.J. 

Poglavari istočnoga i zapadnoga hrišćanstva su zajednički obilježili 1700. godišnjicu Prvoga vaseljenskog sabora.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej I i rimski papa Lav XIV održali su ceremoniju na arheološkome lokalitetu na obali Nikejskoga jezera, u Nikeji — savremeni Iznik, na zapadu Republike Turske. Tu su turski arheolozi prije deceniju otkrili ostatke impresivne bazilike iz 4. vijeka. Naučnici se uglavnom slažu da je ova ili bazilika Neofita ili „crkva Svetih Otaca” u kojoj je sazvan Prvi vaseljenski sabor.

Sazvan 325. godine nove ere u prisustvu cara Konstantina Velikoga, ovaj istorijski sabor je zapečatio ispovijedanje hrišćanstva, kroz poznati Nikejski Simbol vjere (grč. Σύμβολον τῆς Νικαίας, lat. Symbolum Nicaeum).

Zajednički nastup Vartolomeja i Lava u Nikeji potvrđuje kako odluke donijete prije 1.700 godina čine zajednički temelj i iskustvo skoro svih modernih hrišćana.

Vartolomej je danas u Nikeji izrazio zahvalnost Papi, te poglavarima drugih hrišćanskih denominacija aktivnih u Turskoj — uključujući: crkve Sirijaca, Kopta i Jermena, kao i protestantske i Anglikanske crkve — što zajednički obilježavaju jubilej. Ovo ceremoniji daje izrazito međuhrišćanski karakter.

 „Duboko smo dirnuti što ste svi pozitivno odgovorili na naš skromni poziv da ovim zajedničkim hodočašćem poštujete śećanje i naslijeđe Prvoga Vaseljenskog sabora održanog ovđe, u Nikeji”, rekao je Njegova Svesvetost i naglasio kako je ovo okupljanje i potvrda žive i neslomljene vjere: „Ovđe smo da bismo bili živi svjedoci iste vjere koju su izrazili Oci Nikeje. Vrćemo se ovome izvoru hrišćanske vjere kako bismo krenuli naprijed”.

Razmišljajući o teološkom značaju Nikeje i Nikejskom Simbolu vjere, izjavio je: „Moć ovoga mjesta ne leži u onome što prolazi, već u onome što traje zauvijek. U Nikeji je istorija svjedočila o vječnosti, o činjenici da je naš Gospod i Spasitelj Isus Hristos istiniti Bog istinitog Boga, jednosuštan sa Ocem”.

Naziv „Nikeja” potiče od grčke riječi „Νίκη” što znači pobjeda (takođe, istoimena boginja iz paganske grčke mitologije).

Vartolomej je danas kazao: „Kada pali svijet misli o pobjedi, misli o sili i dominaciji. Ali, kao hrišćanima, nama je naređeno da mislimo drugačije. Naš paradoksalni znak pobjede je nepobjedivi znak Krsta... Mi zaista slavimo pobjedu na ovome mjestu, no to je pobjeda ne ovoga svijeta, i 'ne kao što svijet daje'”.

Istinska hrišćanska pobjeda, nastavio je, ostaje ukorijenjena u apostolskoj vjeri: „Sveti Duh je prikladno izabrao ovo mjesto da Crkvi podari nebesku i duhovnu pobjedu... 'Ovo je pobjeda koja je pobjedila svijet — vjera naša' (1. Jovan 5:4). Apostolska vjera koja je izražena u Nikeji je naša pobjeda”, kazao je Vartolomej.

Patrijarh je opisao Nikejski Simbol vjere ovim riječima: „Śeme za cjelokupno naše hrišćansko postojanje. To je simbol ne minimuma; to je simbol cjeline”. Zaključio je pozivom na hrišćansko jedinstvo.

„Ovo pitanje je posebno važno za hrišćane”, rekao je Lav, „koji rizikuju da svedu Isusa Hrista na neku vrstu harizmatičnog vođe ili supermena, pogrešno predstavljanje koje na kraju vodi do tuge i konfuzije”.

Nikejski sabor je održan kao odgovor na tvrdnju aleksandrijskoga sveštenika Arija da je Isus samo posrednik između Boga i čovječanstva, rekavši da nije potpuno božanski i ignorišući stvarnost Ovaploćenja.

„Ali, ako Bog nije postao čovjek, kako smrtna stvorenja mogu učestvovati u Njegovom besmrtnom životu?” — upitao je papa Lav.

„Ono što je bilo na kocki u Nikeji, i što je na kocki danas, jeste naša vjera u Boga koji je, u Isusu Hristu, postao sličan nama da bi nas učinio 'učesnicima božanske prirode'”.

Nikejski sabor, nastavio je Lav, složio se oko hristološkoga ispovijedanja koje sada nazivamo Nikejskim simbolom vjere, a koji ispovijedaju sve hrišćanske crkve i zajednice. Simbol vjere, kako je poznat, bio je od „fundamentalnoga značaja na putu koji hrišćani prelaze ka punome zajedništvu”.

„Vjera 'u jednog Gospoda Isusa Hrista, Jedinorodnog Sina Božjeg, rođenog od Oca prije svih vijekova... jednosušnog sa Ocem' (Nikejski simbol vjere)”, rekao je Papa, „jeste duboka veza koja već ujedinjuje sve hrišćane”.

On je pozvao hrišćane da prihvate tu postojeću vezu jedinstva i putuju sve dublje u „pridržavanju Riječi Božjoj otkrivenoj u Isusu Hristu, pod vođstvom Svetoga Duha, u međusobnoj ljubavi i dijalogu”.

Prevazilaženjem podjela i pomirenjem jedni s drugima, hrišcani mogu dati vjerodostojnije svjedočenje o Isusu Hristu i Njegovoj objavi nade za sve, rekao je Lav i dodao kako je hrišcansko jedinstvo veoma potrebno u svijetu ispunjenom nasiljem i sukobima.

„Želja za punim zajedništvom među svim vjernicima u Isusa Hrista vazda je praćena potragom za bratstvom među svim ljudskim bićima”, rekao je i pozivao na priznavanje prava i dostojanstva svih ljudi, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, nacionalnost, religiju ili lične perspektive.

Podržao je ulogu religija u služenju istini i podsticanju pojedinaca da traže dijalog i poštovanje. „Moramo snažno odbačiti upotrebu religije za opravdanje rata, nasilja ili bilo kog oblika fundamentalizma ili fanatizma”, kazao je Papa. „Umjesto toga, putevi kojima treba slijediti su putevi bratskoga susreta, dijaloga i saradnje”. Lav se pomolio da Bog Otac pomogne da obilježavanje 1700. godišnjice Nikejskoga sabora donese „obilne plodove pomirenja, jedinstva i mira”.

* * *

Sabor iz 325. godine u Nikeji — prvi od njih ukupno sedam vaseljenskih čiji su kanoni (crkvena pravila) do danas opšteprihvaćeni i u Pravoslavnoj i u Rimokatoličkoj crkvi — održan je uz učešće episkopâ jedinstvene Crkve iz tadašnje Rimske carevine.

Na saboru su usvojeni: - Nikejski Simbol vjere; - osuda arijanske jeresi; - vrijeme kada Crkva treba da proslavlja Uskrs; - i prvih 20 kanona.

Na Istoku tada imaše približno 1.000 episkopskih śedišta i 800 na Zapadu, prvenstveno u Africi. Koliko je tadašnjih episkopa učestvovalo u radu Nikejskoga sabora? Izvori navode različite procjene: trenutno prihvaćeni broj je 318.

Počasni predśednik sabora bio je car (imperator) rimski Konstantin Veliki, tada još nekršten.

Nikeja se nalazila blizu Nikomedije, prijestonice istočnoga dijela Rimske carevine. U Nikeji bijaše carska palata, dostupna za sastanke i smještaj učesnikâ sabora.

* * *

Papa Lav XIV — kako smo ranije objavili — slećeo je juče u Ankaru, započevši prvu etapu svoga prvog apostolskog putovanja u inostranstvo.

Obraćajući se predśedniku Turske, Redžepu Tajipu Erdoganu, Lav je izrazio zahvalnost na toplom dočeku. Govorio je o Turskoj kao zemlji „neraskidivo povezanoj sa porijeklom hrišćanstva”, ali i onoj koja okuplja svu Avramovu đecu — muslimane, hrišćane i Jevreje — da prepoznaju različitost ne kao podjelu, već kao put ka bratstvu.

Śutra, u subotu 29. novembra, papa Lav će sa svojom pratnjom otputovati na Fanar. Dočekaće ga patrijarh Vartolomej.

Dva prvosveštenika će potom otići u patrijaršijsku crkvu sv. Đorđija đe će služiti doksologiju. Prisustvovaće patrijarh Teodor aleksandrijski; jerarsi Vaseljenske i Rimske crkve; i predstavnici diplomatskih misija.

Ceremonija potpisivanja Zajedničke deklaracije je zatim zakazana u sali Patrijaršijskoga dvora. Nakon toga će se u patrijaršijskoj kancelariji održati privatni sastanak između Pape i Vaseljenskoga Patrijarha.

Program prvoga dana u Patrijaršiji završiće se službom kojom će načalstvovati patrijarh Teodor Aleksandrijski.

Ranije śutra ujutro, Papa će pośetiti istorijsku džamiju Sultanahmet, a zatim će se sastati sa vođama lokalnih hrišćanskih zajednica u crkvi Mor Efrem Sirijske istočno-pravoslavne crkve (Suryoyto Triŝath Šuḇḥo, drevna jurisdikcija koja priznaje svega tri prva Vaseljenska sabora).

U 17 sati, Lav načalstvovaće velikom misom u zatvorenoj „Volkswagen Arena” u Istanbulu.

Iźutra u neđelju, 30. novembra — na praznik sv. Andreja — biće odslužena patrijarška i sinodalna Božanska liturgija. Načalstvovaće vaseljenski patrijarh Vartolomej, a saslužiće patrijarh Teodor Aleksandrijski. Prisustvovaće Papa, predstavnik grčke vlade, diplomate i drugi zvaničnici.

Nakon liturgije, Vaseljenski Patrijarh i Papa će razmijeniti zvanična obraćanja. Zatim će dva prvosveštenika blagosloviti vjernike sa balkona Patrijaršijskoga doma.

U neđelju popodne, nakon ručka sa Vaseljenskim Patrijarhom, papa Lav XIV će odlećeti iz Carigrada u Bejrut (Liban) na drugi dio svoje turneje.