Patrijarh i Papa u śedištu Vaseljenske patrijaršije

Priredio: V.J.

 Odbačujemo svaku upotrebu religije i imena Boga za opravdanje nasilja — poručuju vaseljenski patrijarh Vartolomej I i papa Lav XIV u njihovoj danas potpisanoj Zajedničkoj deklaraciji (Joint Declaration).

„Cilj hrišćanskoga jedinstva”, navode, „uključuje doprinose na fundamentalan i životvorni način miru među svim narodima. Zajedno vatreno podižemo svoje glasove prizivajući Božji dar mira našem svijetu”.

Današnji susret poglavara Vaseljenske patrijaršije i poglavara Rimokatoličke crkve održan je na Fanaru (Istanbul) uoči praznika sv. Andreja Prvozvanog Apostola, zaštitnika Vaseljenske patrijaršije.

Poglavari istočnoga i zapadnoga hrišćanstva su juče zajednički obilježili 1700. godišnjicu Prvoga vaseljenskog sabora.

{389985}}

Papu Lava danas na ulazu u patrijaršijsku crkvu sv. Đorđija, uz zvuke crkvenih zvona, dočekao je patrijarh Vartolomej. Nakon što su zajedno zapalili svijeću i poklonili se sv. ikoni, ušli su u hram. Tu je otpjevana doksologija.

Kako navodi portal „Φως Φαναρίου”, među prisutnima su bili: - poglavar Aleksandrijske patrijaršije patrijarh Teodor; - jerarsi Vaseljenske i Rimske crkve; - državni podsekretar SAD Majkl Rigas; - šef vjerske diplomatije u Evropskoj uniji, Konstantinos Aleksandris...

Tokom doksologije, odslužena je molitva na raznim jezicima za mir.

Vartolomej i Lav su zajedno pročitali „Oče naš” na latinskome jeziku…

Pogledajte na linku

U potpisanoj Zajedničkoj deklaraciji, Vaseljenski Patrijarh i Papa potvrđuju posvećenost putu ka obnovljenom punom zajedništvu i jedinstvu.

Napominjući kako „tragično, u mnogim regionima našega svijeta, sukobi i nasilje nastavljaju da uništavaju živote toliko ljudi”, upućuju apel „onima koji imaju građanske i političke odgovornosti da učine sve što je moguće kako bi se osiguralo da tragedija rata odmah prestane; i molimo sve ljude dobre volje da podrže našu molbu”.

Otvarajući svoju Deklaraciju riječima Psalmiste: „Zahvalite Gospodu, jer je dobar, jer je ljubav njegova dovijeka” — Patrijarh i Papa izražavaju zahvalnost za blagodat bratskoga susreta koji je utemeljen u crkvenoj ljubavi i vjernosti Hristovoj volji. Podśećaju da potraga za punim zajedništvom nije zasnovana na ljudskoj diplomatiji, već na poslušnosti Gospodnjoj molitvi u Jevanđelju po Jovanu: „da svi budu jedno... da svijet veruje”.

Dalje, potvrđuju svoju odlučnost da nastave zajedno „u ljubavi i istini”, pozivajući sve vjernike — sveštenstvo, monahe, posvećene osobe i laike — da se mole i rade na ispunjenju ove božanske molbe.

Deklaracija se osvrće na 1700. godišnjicu Prvoga vaseljenskog sabora u Nikeji, obilježenog dan ranije.

Pogledajte na linku

Vartolomej i Lav opisuju Nikeju kao „promisao događaja jedinstva”, napominjući da značaj prvoga od vaseljenskih sabora ne leži samo u istorijskome śećanju već i u stalnoj otvorenosti prema Svetome Duhu koji je vodio sabor. Oni navode da su hrišćani povezani vjerom ispovijedanom u Nikejskom Simbolu vjere: ispovijedanju Isusa Hrista, „istinitog Boga od istinitog Boga, jednog sa Ocem”, koji se ovaplotio radi našega spasenja, umro i vaskrsao, vaznio se na nebo — i doći će u slavi da sudi živima i mrtvima.

„Obdareni ovim zajedničkim ispovijedanjem, možemo se suočiti sa našim zajedničkim izazovima u svjedočenju vjere izražene u Nikeji sa međusobnim poštovanjem i zajedno raditi na konkretnim rješenjima sa istinskom nadom”.

U Deklaraciji — čiji sadržaj objavljuje i „Vatican News” — izražava se zahvalnost što su ove godine svi hrišćani proslavili Uskrs istoga dana, kao dar božanske promisli. Vartolomej i Lav obnavljaju svoju spremnost da nastave već tekuće razlikovanje „radi zajedničkog proslavljanja Praznika nad praznicima svake godine” i mole se da svi hrišćani budu vođeni „u svakoj mudrosti i duhovnom razumijevanju“.

Šest decenija nakon (djelimičnog) iscjeljenja velikoga raskola Crkve na Istočnu i Zapadnu iz 1054. godine — ističe se da je deklaracijom pape Pavla VI i vaseljenskoga patrijarha Atinagore iz 1965. ukinuta razmjena ekskomunikacija iz 1054. godine.

Vartolomej i Lav sada u svojoj Deklaraciji zahvaljuju na tom odlučnom gestu, koji je otvorio put dijalogu utemeljenom u „povjerenju, poštovanju i uzajamnoj ljubavi”. Oni podstiču sve one koji još oklijevaju oko dijaloga da pažljivo slušaju Svetoga Duha, koji poziva hrišćane da svijetu ponude obnovljeno svjedočanstvo pomirenja.

Potvrđujući svoju podršku Zajedničkoj međunarodnoj komisiji za teološki dijalog između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve, napominju da njezina trenutna faza ispituje pitanja koja su istorijski smatrana spornim.

Vaseljenski Patrijarh i Papa pohvaljuju bogoslovski dijalog, bratske kontakte, zajedničku molitvu i saradnju u oblastima u kojima su zajedničke inicijative već moguće, ohrabrujući sve vjernike da pozdrave dosadašnji napredak i da „rade na njegovom kontinuiranom povećanju”. Insistiraju da autentični međureligijski dijalog nije izvor zabune već „neophodan za suživot ljudi različitih tradicija i kultura”.

Centralna tema Zajedničke deklaracije Vartolomeja i Lava je etički i duhovni imperativ da se odbači zloupotreba religije.

Osvrnuli su se i na Nostra Aetate (u prijevodu s latinskoga: U našem vremenu), tj. Deklaraciju o odnosu Crkve sa nehrišćanskim religijama, nedogmatski akt koji je 28. oktobra 1965. papa Pavle VI proglasio nakon što je usvojen na Drugome vatikanskom saboru (koncilu) Rimokatoličke crkve.

Podśećajući na 60. godišnjicu Nostra Aetate, Vartolomej i Lav pozivaju sve ljude da sarađuju u izgradnji pravednog i održivog svijeta i u brizi o stvaranju odupru se „ravnodušnosti, želji za dominacijom, pohlepi za profitom i ksenofobiji”.

Uprkos ozbiljnosti svjetskih događaja, Vaseljenski Patrijarh i Papa u Deklaraciji izražavaju nepokolebljivu hrišćansku nadu: „Bog neće napuštiti čovječanstvo... Svetim Duhom znamo i doživljavamo da je Bog sa nama”. Povjeravajući svaku osobu — posebno one koji pate od gladi, usamljenosti ili bolesti — Božjoj milosti, oni prizivaju blagodat da „njihova srca budu ohrabrena, jer su povezana u ljubavi”.

* * *

Papa Lav XIV, započevši prekjuče, 27. novembra, prvu etapu svoga prvog apostolskog putovanja u inostranstvo — kako smo ranije objavili — slećeo je u Ankaru. Obraćajući se predśedniku Turske, Redžepu Tajipu Erdoganu, Lav je govorio o Turskoj kao zemlji „neraskidivo povezanoj sa porijeklom hrišćanstva”, ali i onoj koja okuplja svu Avramovu đecu — muslimane, hrišćane i Jevreje — da prepoznaju različitost ne kao podjelu, već kao put ka bratstvu.

Ranije danas, prema protokolu, Papa je pośetio istorijsku džamiju Sultanahmet, a zatim se sastao sa vođama lokalnih hrišćanskih zajednica u crkvi Mor Efrem Sirijske istočno-pravoslavne crkve (drevna jurisdikcija koja priznaje svega tri prva Vaseljenska sabora).

Danas u 17 sati Lav je načalstvovao velikom misom u zatvorenoj areni „Volkswagen” u Istanbulu.

Iźutra, u neđelju 30. novembra — na praznik sv. Andreja — biće na Fanaru odslužena patrijarška i sinodalna Božanska liturgija. Načalstvovaće vaseljenski patrijarh Vartolomej, a saslužiće patrijarh Teodor Aleksandrijski. Prisustvovaće Papa.

Potom, patrijarh Vartolomej i papa Lav će razmijeniti zvanična obraćanja. Zatim će dva prvosveštenika blagosloviti vjernike sa balkona Patrijaršijskoga dvora na Fanaru.

Nakon ručka sa patrijarhom Vartolomejem I, papa Lav XIV će odlećeti u Bejrut (Liban) na drugi dio svoje turneje.