Radulović: Zatočeni smo u sivoj zoni, za taj novac smo mogli cijelu Crnu Goru "pokriti" autoputem

Suvlasnik hotelske grupe "Montenegro stars" i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je u intervjuu za Antenu M da je 2018. bila veoma uspješna.

No ipak 2018. je, kaže, pokazala i da smo "zatočeni u sivoj zoni", jer tamo su stotine miliona eura.

Siva zona je tolika, smatra on, da smo na primjer, da je to otišlo u budžet, od 2007. mogli cijelu Crnu Goru “pokriti“ autoputem. Pojašnjava i zašto je rekao da inspekcije “bezočno” kontrolišu legalne, a zaobilaze nelegalne turističke objekte!

ANTENA M: Godina 2018. je i kalendarski završena. Imamo li podvučenu turističku crtu ispod nje? I brojčanu i opisnu? I za Crnu Goru i za Montenegrostars?

Izvjesno je da je ovo najbolja godina od kada posluje Montenegrostars hotelska grupa iako već godinama bilježimo rekorde. Sve planirano je ostvareno. Preciznije, budžet smo premašili milion eura. Bolje ne može.

ANTENA M: Prihod je, napokon i formalno, preskočio milijardu. Vi stalno tvrdite da je ta “psihološka granica” probijena i ranije, samo se nije viđela u oficijelnoj statistici. I da je i ove godine 300 miliona eura ostalo u “sivoj” zoni! Otkud Vam tako precizan podatak?

Svjetska banka je svojevremeno upozorila Vladu Igora Lukšića na procjenu da se milion i 750 hiljada eura prometuje van kontrole dnevno, dakle u sivoj zoni. Po toj računici, to je preko 500 miliona mjesečno. Sjetićete se da je tada, u turizmu špic prometa ostvarivan od maja do septembra. Samo u budvanskoj Opštini tada je bilo preko hiljadu objekata, a duž obale najmanje 3 ili 4 puta više i svi su bili oporezovani paušalno. Bili su prijavljivani kao objekti koji u tom intervalu prometuju do 18 hiljada eura. Odlučili smo da provjerimo da li je to uopšte održivo. Zato smo uradili analizu uzevši kao primjer najmanji i najednostavniji objekat.

Dakle, 4 metra kvadratna u kojem se prodaje sladoled na točenje. Pod pretpostavkom da zapošljava 3 radnika sa svim troškovima materijala, struje, vode, da bi takav biznis mogao da bude na nuli, trebalo mu je da prometuje mjesečno 23 hiljade eura. Idemo dalje, prodavci kukuruza sa kojima sam razgovarao su mi govorili da za sezonu zarade do sto hiljada. Kiosci za sendvič na prometnim mjestima imali su od 15 do 20 hiljada.

Dakle, matematika je jasna da se u sivoj zoni prometuje 300 do 350 miliona, a da nijedan cent ne ode u budžet te da cijela ta suma ostaje kao čista zarada. Svih ovih godina do unazad dvije godine. Tada je bilo nekih pomaka, ali 2018. kao da je doživjela preporod i vratila se na stare cifre, ako ne i više.

ANTENA M: Zašto je to tako?

Nekoliko je razloga za to. Sezona je produžena od 28. marta do kraja novembra. Kontrole počinju otprilike tek u junu ili julu. Znači sve do tada i kasnije od 1.  septembra do novembra mogu da rade šta hoće.

Uz to imamo nelojalnu konkurenciju. Prometuju istu robu kao i mi. Budući da djeluju u sivoj zoni spuštaju cijene , manevrišu kako žele. Za razliku od legalnih preivrednika, minimum ili ni toliko plaćaju državi tj. građanima ove države. Idemo prostom logikom, a i institucije su došle do gotovo istih podataka o 300-350 miliona i tu smo konsenzus postigli.

Računajte od 2007. kad je nastupio investicioni bum, sve da je bilo “samo” po 300 miliona godišnje to je 3 milijarde i 600 miliona. Mogli smo cijelu Crnu Goru “pokriti“ autoputem. Moguće da nijesam dovoljno precizan, ali mislim da je dovoljno jasno koliko je ovo veliki problem i gdje leži ogroman novac.

Da se sve to naplati, onda bi i doprinosi na plate mogli bezbolno da se snize sa 67 odsto na 40 odsto pa bi plate mogle da se povećaju 27 odsto linearno svima i da ne narbajam. Ovo je samo jedan primjer, ali je jasno da smo na ovaj način zatočeni u sivoj zoni.

ANTENA M: U intervjuu “Pobjedi” ostro ste optužili inspekcije da “bezočno” kontrolišu legalne, a zaobilaze nelegalne turističke objekte! Ko im to dopušta?

Ostajem pri toj tvrdnji da inspektori jesu “bezočno“ kontrolisali. Ništa novo ja neću reći ili nešto što oni ne znaju, a to je da im se posao svodi na to da kontrolišu legalne objekte koji uredno plaćaju svoje obaveze, ali i dalje u jeku posla kontrolišu tražeči “iglu u plastu sijena “. Dešava se da nam i kažu “nešto moram da te kaznim “. E zato sam upotrijebio taj pridjev. Oni su glavni generator renesanse sive ekonomije.

Istovremeno, ne sporim da je inspektora malo, ali i da im treba i kadrovsko osvježenje.

“Smjena generacija“ bi bila poželjna. Pokušavam često da se stavim u njihovu poziciju i ne treba mnogo da shvatite koliko psihički morate biti jaki da biste to radili. Uvijek pođem i od pretpostavke da su se za taj posao prijavili iz najčasnijih pobuda. Ipak, ne mogu da shvatim kako raditi posao gdje predano i do detalja kontrolišete i kažnjavate legalne objekte, ali ne možete objekat koji u neposrednoj blizini prometuje istu robu i uslugu, jer vam to zakon brani. Zato što nelegalni objekti nijesu u registru. I ja kao inspektor nemam zakonsko pravo da ga kontrolišem?! Pa javna je tajna da na budvanskom šetališu na desetine objekata nema u registru i na papiru ne postoje, ali u praksi uredno rade. Nema preventive nema ništa. To je teorija besmisla! Pitate me ko im to dopušta? Niko isto kao što niko neće da sjedne i ispravi zakonske nelogičnosti, da da više ovlašćenja inspektorima i pruži bolji sistem kontrole, a ne da se godinama konstatuje kako je to jedan veliki problem. 

ANTENA M: Koliko su puta, lani, kontrolisali Montenegrostars?

Ne brojim. Da se razumijemo, ja podržavam inspekciju. Ne zato što ih volim, već ih podržavam, ali da to ne rade bahato već profesionalno pravično, jer i kazna se može izreći na fini način. Nikada se bunio nijesam, jer poštujem zakon, ma koliko me kažnjavali.

ANTENA M: Očekujete li, nakon najava da će famozno budvansko šetalište u istoriju, da će komplet ambijent u prijestonici turizma biti s više rafinmana, a s manje buke i bofla?

Očekujem i ne samo na budvanskom šetalištu (to je jedan manji dio Crne Gore ), već da se u državi urede te kontakt zone sa turistima, jer i na osnovu njih formiraju svoju percepciju o destinaciji, a gdje ćemo istovremeno i dalje prihodovati na civilizovaniji način.

ANTENA M: Godinama je “Splendid” proglašavan za najbolji hotel, a Vi govorili kako ćete biti srećni kad neki drugi objekat preuzme titulu. Desilo se, jeste li zaista srećni?

A da li se desilo?! Zar se desilo?! …Ne znam da se desilo.

ANTENA M: Nosite li se još mišlju da napravite veći i bolji hotel od “Splendida”?

Ne odustajem od te ideje. Ja sam čovjek koji voli izazove i ne može s mirom da sjedi. Radimo na tome i biće nešto sigurno i žao mi je što to neko prije mene uspio da uradi, moguće da ću to ipak biti ja.

ANTENA M: Planirate li da proširite poslovanje na Sjever? Ili, sjeverno od Bioča, ostajete turista?

Apsolutno da. Ko ozbiljno želi da širi svoj posao i osigura njegovu održivost, neminovno mora razmišljati o Sjeveru. Ne mogu da govorim ništa unaprijed, ali u doglednoj budućnosti eto naših objekata na Sjeveru.

ANTENA M: Kao predsjednik CTU, imate li podatke, da li su i ostali zadovoljni početkom sezone, poput vas u Montenegrostarsu?

Uglavnom su zadovoljni oni koji rade samo ovaj posao i posvećeni su isključivo turizmu. Nasuprot njima nezadovoljni mogu biti oni koji su naprečac utrčali na teren. Nažalost i “iskusniji igrači” koji nikako da shvate da turizam 80-tih-90-tih i 2019. nijesu nikako isti, jer su biznis instrumenti potpuno drugačiji. Oni kojima je sezona ove godine trajala 45 dana, dobronamjerno da poručim da na vrijeme mijenjaju posao, jer će im svaka sljedeća biti kraća. Ova je trajala preko 6 mjeseci i svaka sljedeća će biti duža. Tako smo ostvarili jedan dio cilja, ali dugoročni ostaje da sezona traje godinu.

ANTENA M: Zbog niskih temperatrura nekoliko avioprevoznika nedavno je otkazalo ili preusmjerilo letove, jer, navodno, najveći crnogorski aerodrom nema sistem za odleđivanje zakrilaca.
Iz Aerodroma Crne Gore negirali su te tvrdnje navodeći da imaju uređaj i tečnost koji se koriste u procesu odleđivanja, ali i da ta oprema, kako su istakli “ima ograničenu upotrebljivost, pogotovo u lošim vremenskim uslovima”. Kako to komentarišete?

Time su upravo demantovali sami sebe. To potvrđuje činjenica da su četiri ugledne inostrane aviokompanije otkazale letove za Podgoricu. Avio prevoz je ozbiljan biznis koji počiva na profitu, a ne ljubavi ili mržnji. Zato ne mogu da povjerujem u nekakve “teorije zavjere “ da ozbiljne aviokompanije zaobilaze Crnu Goru, jer imaju nešto protiv Aerodroma.

Njihov jedini zadatak je da zaštite sebe i svoje putnike. Naša jedina šansa je da bude lako dostupna i jeftina avio destinacija, Aerodromi su naša glavna recepcija, preko koje dolazi najveći broj putnika i zato smo razočarani što je propuštena tako važna stvar. Otkazivanje letova je loš i upozoravajući signal na početku sezone 2019. Zamislite samo hotel sa 5 zvjezdica bez sistema protiv požarne zaštite?! U takve sisteme se ulažu milioni iako vam možda nikada neće zatrebati, ali ako ga nemate tog dana kada vam zatreba –šteta je neprocjenjiva, jer se mjeri ljudskim životima.

Moraju da obezbijede tu opremu pa im ne zatrebala nikad više, jer dok god je nemaju aerodrom nije bezbjedan. Ubjeđivati putnike da je aerodrom siguran, a i laik zna da nema te garancije da će na niskim temeraturama avion da poleti i da neće zalediti krila, je nevješt pokušaj opravdanja, zamjene teza i prikrivanja stvarnog problema. Pitam ih da li bi sjeli u takav avion na -1 sa zaleđenim zakrilcima sa svojom porodicom-ja sigurno ne bih.

Znam da je nadavno promijenjen Statut kompanije po kojem ključjne odluke donosi Upravni Odbori, koji vodi poslovnu politiku, a sprovodi Izvršni direktor. Nijesam siguran da tamo sjede isljučivo profesionalci, ali kad već , kako tvrde, imaju milione na računu neka ulože u najsavremeniju opremu za bezbjednost, jer samo tako se možemo dokazati kao pouzdan partner sa kojim treba sarađivati.

ANTENA M: Jeste li zadovoljni kako je održavan put do Žabljaka, pa i Kolašina? Naročito oko Božića?

Moglo bi biti bolje. Tačno je da priroda ne samo nama već i nekim razvijenijim državama poput Austrije, Švajcarske zadaje udarac i čak odnosi žrtve. Što se nas tiče iskreno se nadam da makar ostane ovako da ne bude gore, ako ništa, da se više ne iznenađujemo snijegom u decembru.

ANTENA M: Ako se sezona “opasno” produži i primakne cjelogodišnjem punom pogonu ljudi i objekata, hoće li se pojaviti problem “zamora materijala”?

Taj zamor je bio vidljiv već ove godine. Već u avgustu se to osjetilo najviše kod šefova, jer su i pod najvećim pritiskom bili. To će iz godine u godinu biti veći problem. Mi iz Crne Gore nikada nećemo obezbijediti dovoljan broj nekih radnika ( konobari, kuvari….) I to je praksa i u svijetu. Proste poslove ljudi neće da rade u svojoj državi već prepuštaju strancima. I tako to cirkuliše među državama na tržištu rada. Međutim, mimo toga suludim zakonskim rješenjem, Zakonom o strancima, napravljena je velika šteta državi i građanima. Nerezidenti su u međuvremenu našli posao u drugim državama i teško će se vratiti Crnoj Gori. Zato očekujem Filipince, Tajlanđane.

ANTENA M: Znaju li oni gdje je Crna Gora?

Ne moraju uopšte da znaju gdje je, već da znaju da će uz platu imati plaćenu avio kartu u oba pravca, smještaj i hranu. Po meni to je jedina realna budućnost. Šteta je već napravljena, mada ne bi me iznenadilo da kreator zakona još dobije i Trinaestojulsku nagradu (šalim se naravno). Školstvo je još jedan problem.

Moramo da, kako je nedavno izjavila studentkinja iz Crne Gore na Oxfordu, ispunimo te ljude znanjem i vještinom, a ne samo pasivno da ih zasipamo teorijskim znanjem. Ako dobijemo vrsne menadžere koji mogu da vode sektore Hrane i Pića, Hous Keeping-a , Prodaje, to će biti uspjeh. Prije ili kasnije pitanje konobara će se riješiti na način kako to i druge zemlje rješavaju.

ANTENA M: Kad očekujete da se priliv turista iz Kine osjeti na statistici?

Ove godine.

ANTENA M: Kakve trendove očekujete sa tržišta Rusije?

Pad. Ne zato što neće da dolaze već zato što je trenutno njihova ekonomska moć takva da je za njih Crna Gora preskupa.

ANTENA M: Koliko procenata hrane sto je “Splendid” ima na meniju, potiče iz Crne Gore?

Meso- 100 odsto, jer sve što nam treba možemo da nađemo kod crnogorskih proizvođača, tako bi bilo za sve ostalo kad bi proizvodnja bila zaokružena kao u mesnoj industriji. 

Voda- Iz svojih hotela sam iz ponude izbacio možda na planeti najpopularnije bezalkoholno piće, i zamijenio ga drugim da bih mogao da prodajem vodu crnogorskih proizvođača, jer su me uslovili da prodajem samo tu njihovu vodu i ničiju drugo.

Izbacio sam njih, a tu vodu imam u ponudi kao i sve vrste vode svih proizvođača na svijetu. Međutim, konobarima je data instrukcija da služe vodu iz Crne Gore, osim ako gost izričito ne traži drugačije. Ali na stranu i moj ekonomski patriotizam,čude me i domaći proizvođači.

Bolje uslove daje njihova direktna konkurencija iz regiona i zaista mi nije jasno zašto se ne pokrenu i ne daju bolje uslove i datako dovedu u isti rang svoj proizvod, ne samo u hotelima Montenegro stars grupe nego i u svim ostalim hotelima.