30 °

max 40 ° / min 25 °

Srijeda

28.07.

40° / 25°

Četvrtak

29.07.

40° / 26°

Petak

30.07.

39° / 25°

Subota

31.07.

39° / 23°

Nedjelja

01.08.

40° / 24°

Ponedjeljak

02.08.

36° / 23°

Utorak

03.08.

36° / 21°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Kostić: U dugom roku ne bi trebalo očekivati stabilizaciju rasta cijena goriva

Ekonomija

Comments 0

Kostić: U dugom roku ne bi trebalo očekivati stabilizaciju rasta cijena goriva

Autor: Jelena Grbović

  • Viber

Cijene goriva poskupile su deseti put u ovoj godini. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže za Antenu M da nije iznenađenje to što se u prethodnih pola godine desio rast cijena goriva.

Kako objašnjava naš sagovornik, odkad je korona kriza stavljena pod kontrolu i kad je krenuo ekonomski oporavak, sa ekonomskim oporavkom povećana je nagla tražnja, a, kako dodaje, proizvodnja nije pratila toliku tražnju i to je bio osnovni razlog zašto su cijene rasle.

“Da li će se taj trend nastaviti, to ćemo vidjeti. Mislim da taj trend ima kapaciteta da se nastavi, zato što su zbog potreba oporavka ekonomije, monetarne vlasti u svim zemljama upumpale u monetarne kanale ogromne količine novca i to je jedan od osnovnih generatora buduće inflacije. Vjerujem da ovaj trend može da se nastavi, ne u ekspazivnoj formi, ali u puzajućoj da, što nije dobra okolnost", naveo je Kostić.

Smatra da u dugom roku ne bi trebalo očekivati stabilizaciju rasta cijena goriva jer se korona ponovo u pojedinim zemljama vraća u nepoženjnom intenzitetu, što, kako dalje navodi, ozbiljno utiče na ekonomske dešavanja.

"Vrlo je teško predvidjeti šta će se desiti i to je pitanje od milion dolara", kaže naš sagovornik.

Objašnjava da se cijena goriva formira u odnosu na cijenu nafte na svjetskim berzama, u odnosu valute eura i dolara i akcizni dio koji spada na ono što država zahvata iz cijene energenata.

"Ako bi smanjili akcize - cijena bi se smanjila, ali onda bi država ubirala mnogo manje poreskih prihoda pa bi nastao manjak na prihodnoj strani budžeta, a to znači da bi se taj nedostajući dio morao alimentirati iz nekih drugih poreza pa bi se vjerovatno oporezovala potrošnja nekih drugih poreza. Tako smanjenje akciza može biti prividno rješenje, ali ne i suštinsko", zaključio je Kostić.

Podsjetimo, cijena benzina porasla je za čak 24 centa po litru od početka januara, dok je istovremeno eurodizel poskupio 18 centi.

Ukoliko se nastavi trend koji je zastupljen u ovoj godini, vrlo lako se može dogoditi da se dostignu rekordne cijene naftnih derivata iz 2012. godine. Tada je litar eurodizela koštao 1,38 eura, eurosupera 95 euro i no, a eurosupera 98 čak 1,54 eura.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija su prije dvije sedmice kazali da je u pripremi zakon koji se odnosi na tu problematiku, te da očekuju, kada budu imali strateške rezerve naftnih derivata, da će biti mnogo povoljnija situacija, odnosno da će u tom slučaju cijene goriva biti stabilnije u dužem vremenskom periodu. Takođe su naveli da ne mogu uticati na cijene nafte na svjetskim tržištima koje rastu poslednjih mjeseci.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR