16 °

max 16 ° / min 8 °

Srijeda

24.04.

16° / 8°

Četvrtak

25.04.

14° / 8°

Petak

26.04.

15° / 7°

Subota

27.04.

18° / 9°

Nedjelja

28.04.

22° / 12°

Ponedjeljak

29.04.

24° / 14°

Utorak

30.04.

24° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
II Argumenti za produžetak Programa ekonomskog državljanstva

Ekonomija

Comments 0

II Argumenti za produžetak Programa ekonomskog državljanstva

Izvor: SPONZORISANO

Autor: Antena M

  • Viber

U ovom trenutku nema boljeg i efikasnijeg rješenja za Crnu Goru od produžetka Programa ekonomskog državljanstva na prvobitno planiranih 2,000 odobrenih aplikacija.

U daljem tekstu, možete pročitati nastavak teksta: Argumenti za produžetak Programa ekonomskog državljanstva.

Zaključak

Investicione migracije su danas široko prepoznate kao dugotrajni oblik državnog generisanja potražnje za investicijama i katalizator ekonomskog rasta i diversifikacije. One čine milijarde eura svjetskog kapitala. U svijetu sada postoji preko 100 programa investicionih migracija, i to je legitiman put migracije koji su prihvatile Sjedinjene Američke Države, Australija, Austrija, Španija, Italija, Portugal i mnoge druge suverene države. Investicione migracije su postale standardna i priznata poluga politike za podsticanje stranih direktnih investicija, a zemlje članice EU poput Austrije, Malte, Španije, Grčke, Italije, Portugala i mnogih drugih koje nude ove programe, stvorile su vitalnu prednost za sebe i svoje građane u globalnom nadmetanju za kapital i znanje.

Nema nikakve sumnje da dobro vođeni i regulisani programi investicionih migracija stvaraju značajnu društvenu vrijednost. Kako je napomenuo MMF, takvi programi pomažu u stimulisanju otvaranja radnih mjesta, ekonomskog rasta i nacionalnog prosperiteta. Baš kao što velike ekonomije u Sjevernoj Americi i Evropi koriste migraciju investicija da privuku ekspertska znanja i strane direktne investicije, manje ekonomije kao što je Crna Gora mogu na sličan način da iskoriste potencijal i prednosti ovih programa kako bi razvile svoje ekonomije i kako bi im ovi programi pomogli da se takmiče na svjetskoj sceni.

Crna Gora može biti izuzetno ponosna na svoj program za sticanje državljanstva putem ulaganja. On se vrlo brzo etablirao kao izuzetno uspješna i vodeća svjetska platforma za finansiranje države i ekonomske inovacije, sposobna da svake godine prikupi milione eura kapitala bez zaduženja za svoje građane i privuče neke od najboljih svjetskih talenata i investitora sa dragocjenim međunarodnim mrežama i znanjima koja će obogatiti našu naciju. Direktno ubrizgavanje likvidnosti bez zaduženja u našu zemlju, umjesto povećanja duga koji bi opterećivao buduće generacije, omogućava Crnoj Gori da bude autonomnija u svojoj monetarnoj i fiskalnoj politici nego što bi to inače bio slučaj.

Time je takođe stvorena sigurnosna mreža protiv trenutne nestabilnosti i krize troškova života sa kojom su zemlje širom svijeta prisiljene da se bore, a koja može biti posebno teška za manje ekonomije koje se oslanjaju na globalnu trgovinu, kao što je Crna Gora. Ovaj progam je opstao i fukcioniše kroz potpuno različite administracije, sa idejom i prvim konkursom objavljenim tokom 40. Vlade Crne Gore, aktuelna Odluka o ekonomskom državljanstvu donijeta je i počela implementaciju u toku 41. Vlade, a realizacija traje tokom 42. i aktuelne 43. Vlade.

Funkcioniše, prvenstveno, jer je proces postavljen ispravno, nezavisno, profesionalno, uz korekcije koje su rađene u hodu, koje je iziskivalo doba pandemije. Nažalost, često se koraci u procesu odobrenja aplikacija nepotrebno usporavaju, te danas umjesto odluke za tri do četiri mjeseca, sistem donosi odluke često i preko godinu dana. Posledica toga jeste veliki broj neriješenih aplikacija i ogromna sredstva na escrow računima. Ipak, proces se odvija. Javna administracija je tokom ovih procesa naučila mnogo, od toga kako funkcionišu finansijski sistemi u svjetskim bankama, pa do toga na koji način se legalizuju dokumenta širom svijeta.

Imajući u vidu trenutno stanje u javnim finansijama, program, koji bi se morao dodatno profesionalizovati, uz dodatne resurse državne administracije, može biti od neprocjenjivog značaja za sprovođenje pravovremene konsolidacije i stabilizacije javnih finansija. Procjenjuje se da ukupni efekat programa može generisati preko 1 milijarde eura investicija i prihoda za državu u jednom kratkom periodu trajanja, što bi imalo snažan uticaj na investicioni ciklus i ekonomske tokove u zemlji, kao i na rast bruto domaćeg proizvoda i svih drugih povezanih makroekonomskih fiskalnih parametara.

Licencirani agenti su uspjeli da Crnu Goru stave na mapu investicionih migracija, što nije bio lako u konkurenciji Malte, Austrije, Portugala, Grčke, Tajlanda i brojnih drugih država-brendova. A cijeli sistem u Crnoj Gori koji nije bilo lako postaviti, a sada ga imamo, dakle: državna administracija, prvenstveno MUP i Agencija za investicije, zatim licencirani agenti, agenti za dubinsku provjeru podataka, razvojni projekti, banke, notari, pravni savjetnici, prevodioci, stručne asocijacije itd. uspjeli su da program ostane aktivan. Kao i obično, kad uspijete da nekoga dovedete u Crnu Goru, da on zna da postojimo, da nas vidi, taj mora da se zaljubi u našu državu. I tada mi igramo utakmicu ravnopravno. A tu, itekako, imamo šanse.

U ovom trenutku nema boljeg i efikasnijeg rješenja za Crnu Goru od produžetka Programa ekonomskog državljanstva na prvobitno planiranih 2,000 odobrenih aplikacija.

Rekli su o Programu ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori

Dr Juerg Steffen, CEO „Henley & Partners Group“

Ostvareni porast poslovnih aktivnosti i nove mogućnosti zapošljavanja stvorene rastućim sektorom turizma, tj. gradnjom novih hotela, biće od koristi građanima. Migracije investicija omogućavaju suverenim državama poput Crne Gore da pristupe novom izvoru održivog prihoda bez ulaska u prezaduženost. Pažljivo vođeni programi državljanstva u okviru kojih se sprovode stroge dubinske provjere kandidata i koji imaju transparentne strukture mogu da podstaknu investicije, a da se pri tom ne povećava opterećenost dugom. Čvrsto sam uvjeren da u postojećim uslovima pandemije, kao i uoči ranijih poremećaja, poput finansijske krize 2008. godine, programi za sticanje prebivališta i državljanstva donose značajne vrijednosti i za investitore i za suverene države kojima su potrebni stabilni izvori prihoda.

Aplikanti po Posebnom programu ulaganja od posebnog interesa za Crnu Goru dužni su da uplate definisani ekonomski doprinos u korist države. Nakon prolaska kroz strogi postupak odobravanja i međunarodne provjere, koja uključuje temeljnu pozadinsku provjeru, aplikanti i njihove porodice dobijaju crnogorsko državljanstvo. Ovo privlači mnoge svjetske investitore visoke neto vrijednosti, jer Crna Gora ima mnogo toga da ponudi. Crna Gora je možda jedna od najmanjih evropskih zemalja, ali ima brojne prednosti. Učešćem u crnogorskom programu, investitori realizuju kvalitetnu investiciju, a pored toga stiču državljanstvo države koja je zvanični kandidat za EU, sa multinacionalnom, višejezičnom zajednicom, blagom mediteranskom klimom, i prekrasnim pejzažima.

Rade Ljumović, direktor i partner „Henley & Partners Montenegro”

Kvalitet aplikanata je najbolja ilustracija uspjeha programa Crne Gore. Aplikanti koji dolaze u Crnu Goru preko programa su ljudi iz raznih industrija, kao što su preduzetnici, bankari, specijalisti poput doktora medicine, a tu imamo zbilja sjajne pojedince i ugledna imena iz oblasti svjetske IT industrije. Takve aplikante bi svaka država svijeta željela za svoje državljane i sugrađane i u tome i jeste suština ovakvih programa, da to ne bude jedna transakcija, iako je, naravno, i ona veoma značajna, nego da se efekti ovog programa multiplikuju. Zadovoljstvo je uopšte upoznati takve ljude, ali mogućnost koju imamo da im predstavimo Crnu Goru, zadržimo njihov interes, i pomognemo im u procesu apliciranja, a sve sa ciljem da se zaista izuzetni pojedinci priključe crnogorskom društvu, veoma je vrijedno iskustvo.

Takođe, iz perspektive razvojnih projekata, vidimo da se radovi na izgradnji hotela odvijaju intenzivno i brzim tempom zahvaljujući progamu. Novim hotelima će upravljati respektabilni hotelski operatori, uključujući InterContinental, Swissotel, SIRO by Kerzner i Splendid. Vidimo i razvoj velikih infrastrukturnih projekata, kao što su sada autoput i skijališta, čiji je cilj razvoj sjevera Crne Gore. Ovakvi projekti ne bi bili realizovani bez postojanja programa, a sigurno ne ovakvom dinamikom i brzinom. Ako se program nastavi, otvoriće se nove prilike za dalji razvoj, a Crna Gora će se dodatno pozicionirati na mapi turističkih centara.

Tomislav Čelebić, predsjednik kompanije „Čelebić“

Razvojni projekti koji se danas realizuju u Crnoj Gori će našu državu svrstati u red ekskluzivnih i najpoželjnijih destinacija u ovom dijelu Mediterana. Program ekonomskog državljanstva se u Crnoj Gori razlikuje znatno u odnosu na druge u Evropi i šire. Investicije su ograničene na razvojne projekte koji su održivi na dugi rok. Kontrola investitora je jako stroga što potencijalni rizik za nelegalnim radnjama svodi na minimum. Ovakvim i sličnim investicijama možemo unaprijediti standard građana, infrastrukturu, školstvo, zdravstvo i konačno vladavinu prava. Sve su ovo bitni preduslovi da postanemo dio razvijenih zemalja EU. Smatram da bi bilo ekonomski opravdano da program, koji je već postavljen i funkcioniše, treba produžiti na originalno planiranih 2,000 aplikacija.

Blagota Radović, vlasnik kompanije „Zetagradnja“

Mišljenja sam da je Program ekonomskog državljanstva značajno doprinio razvoju Crne Gore, prvenstveno na sjeveru, što je omogućilo i da država svoje kapacitete usmjeri i otpočne sa realizacijom planirane izgradnje ski centara na sjeveru, koji imaju sve predispozicije da budu jedni od najboljih u regionu, a što je svakako od izuzetnog značaja za razvoj ponude, kako zimskog, tako i ljetnjeg turizma. Upravo iz ovog razloga smatram da program treba produžiti, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je isti generisao začajan interes aplikanata iz čitavog svijeta. Imajući u vidu neizvjesnu ekonomsku situciju u našoj državi, ali i u svijetu, smatram da država u ovom momentu ne bi trebala zanemariti prihode koje ostvaruje od ovog programa, i od aplikanata i od investitora, koji uredno izmiruju svoje obaveze. Produžetak programa bi sigurno bio korak u dobrom smjeru.

David Margason, izvršni direktor kompanije „Porto Montenegro (Adriatic Marinas d.o.o)“

Naša kompanija odmjereno je i odgovorno primijenila, u to vrijeme novu inicijativu Vlade Crne Gore, kojom se kroz Program ekonomskog državljanstva podstiču investicije, na naš projekat mješovite namjene, pod nazivom Boka Place. To je ulilo znatno povjerenje našim investitorima da implementiramo ovaj značajan projekat za otvaranje novih radnih mjesta, u veoma kompleksnim vremenima na tržištu, kada je pandemija kovida zaustavila mnoge druge projekte. Naše iskustvo vezano za ovaj program, i konkretan odaziv zainteresovanih aplikanata u odnosu na naš proizvod, je vrlo pozitivan. Pripremili smo još jednu inicijativu, naime inovativan, diversifikovan, i vrlo značajan novi projekat Synchro, po mješovitom modelu poslovanja, koji bi sigurno zabilježio velik uspjeh kada bi benefitovao od trenutnog, ili novog, dobro zamišljenog i funkcionalnog programa. Ovo bi dalo investitorima potrebnu sigurnost za pokretanje ovakvog projekta, koji bi materijalno doprinio daljem razvoju Crne Gore.

Rade Vuković, vlasnik kompanije „Golden Group“

Prije pokretanja programa ekonomskog državljanstva, više od petnaest godina na sjeveru Crne Gore nije izgrađen ni jedan veći hotel visoke kategorije. Ovaj podatak najbolje svjedoči o značaju programa za razvoj sjevernog dijela naše zemlje. Upravo je program ekonomskog državljanstva pružio istorijsku šansu za ubrzan ekonomski razvoj sjevera Crne Gore i mogućnost da se konačno diversifikuje turistička ponuda naše zemlje. Rezultat je izgradnja više hotela na sjeveru ukupnog kapaciteta preko hiljadu soba, otvaranje preko hiljadu novih radnih mjesta i generisana značajna sredstva za unapređenje infrastrukture nerazvijenih opština na sjeveru. Želio bih da naglasim da nezavisne britanske i kanadske agencije detaljno provjeravaju svakog aplikanta, tako da samo besprekorni kandidati mogu da se kvalifikuju za crnogorsko državljanstvo.

Međutim, odmah na samom startu oni se suočavaju sa brojnim barijerama. Naime, odgovore na aplikacije čekaju jako dugo, više od dvanaest mjeseci. Ukoliko bi ažurnost bila veća, poslali bismo im pozitivan signal i ohrabrenje. U najvećem broju slučajeva, u pitanju su uspješni poslovni ljudi, iz različitih oblasti biznisa, koji su u velikoj mjeri zainteresovani za dalje investiranje u našu zemlju. Program je transparentan i donosi značajne finansijske benefite za ekonomiju i državni buđžet Crne Gore u ovim neizvjesnim vremenima. Sasvim je očekivano da se program produži, nema razloga da bude drugačije, kako bi se postojeće investicije privele kraju, a takođe pokrenule i nove.

Milić Peković, izvršni direktor kompanije „CG Resort“

S obzirom na strateški pravac razvoja sjevera Crne Gore, koji se primarno ogleda u razvitku turizma i ugostiteljstva, te očigledno nedostajuće kvalitetne hotelske kapacitete i prateće sadržaje, smatrali smo da kandidovanje projekta, kao što je hotel Breza, može imati značajne benefite kako za lokalnu zajednicu na nivou Kolašina, tako i za kompletnu turističku ponudu Crne Gore, te da izgradnja hotela koji bi poslovao po kondo modelu i sa primarno stranom klijentelom, kao vlasnicima apartmanskih jedinica hotela, osim obogaćivanja turističkog potencijala sjevera Crne Gore, može dovesti do dalje promocije Crne Gore kao luksuzne turističke destinacije i daljeg privlačenja stranih investicija.

Od 1997. godine na sjeveru Crne Gore nije izgrađen novi hotel visoke kategorije da bi nakon početka programa ekonomskog državljanstva počelo sa gradnjom preko 15 novih hotela, što samo po sebi govori o uspješnosti ovog programa. Ukidanje programa ekonomskog državljanstva neće donijeti dobit nikom od učesnika u procesu, a samo može uzrokovati štetu, tako da cijenimo da je situacija sazrela da se preduzmu konkretni koraci ka produženju programa, kako bi se privukle nove investicije i priliv svježih novčanih sredstava koja su prijeko potrebna za dalje finansiranje razvoja, kako turizma, tako i drugih strateških grana privrede, a ujedno bi njegovo produženje doprinijelo da se svi projekti iz ovog programa realizuju što prije i tako stave u funkciju turističke privrede Crne Gore.

Milica Šćepanović, izvršna direktorica kompanije „Ski resort – Kolašin 1450“

Uz neosporan pozitivan finansijski uticaj programa ekonomskog državljanstva na državni budžet, program predstavlja jednu od najnaprednijih investicionih koncepata sa kojim smo se mi kao investitori susreli. Odluka da investiramo u projekte rezorta Kolašin 1450 i Kolašin 1600, sa konceptom razvoja kakav je prisutan u alpskim skijalištima, se u potpunosti oslanjala na činjenicu da će program ekonomskog državljanstva služiti kao zamajac razvoja elitnog turizma, a naročito u oblastima koje su se tradicionalno smatrale nerazvijenim u Crnoj Gori. Program ekonomskog državljanstva je pomogao Kolašinu da prevaziđe dosadašnje prepreke, prvobitno time što je glavni pokretač razvoja najmodernije infrastrukture na lokaciji, a onda i time što je Kolašinu otvorio nova tržišta i izazvao interesovanje velikih brendova. Naime, u naselju Kolašin 1600 razvijamo hotel sa renomiranim brendom iz Accor grupe - Swissotel koji će staviti Kolašin u sami vrh evropske zimske turističke ponude.

Naš projekat sada razvija i segmente koji se ne oslanjaju na program ekonomskog državljanstva, a doživljavaju jednak uspjeh, upravo zbog dosadašnjih efekata programa. Nadalje, ovaj pravac razvoja doprinosi primarno lokalnoj zajednici, a onda i Crnoj Gori kao investicionoj i turističkoj destinaciji, prilivima u budžetu, otvaranjem novih radnih mjesta, ali i otkrivanjem novih tržišta. Mi kao investitor sa dosadašnjom vizijom nismo omašili, pa stoga sa sigurnošću možemo da kažemo da program ekonomskog državljanstva, pored svih jasnih benefita koje je dao do sada, ima još mnogo da pruži u budućnosti kako građanima i državi, tako naravno i investicionom ambijentu i turizmu Crne Gore.

Kieran Kelleher, vlasnik i izvršni direktor kompanije „Savills Croatia & Montenegro (Dream Estates)“

Pored očiglednih ekonomskih efekata prekidanja programa, jednaka briga jeste negativan uticaj na tržište nekretnina, pogotovo na sjeveru i lokalitetima van Bokokotorskog zaliva. Proizvod koji se nudi u sklopu programa je specijalno dizajniran, procijenjen, i kreiran za aplikante programa, i sada može ostati neprodat. Kvalitet proizvoda i njegova cijena nisu dizajnirani za tržište nevezano za program. Ako se program ukine, postoji značajan rizik od tržišne korekcije, s obzirom na to da je trenutni proizvod cijenjen kao premium proizvod i po toj cijeni neće biti privlačan kupcima van programa. Prodaja bi se odvijala jako sporo. Pod takvim okolnostima, doći će do proporcionalne korekcije u cijeni kako bi se proizvod doveo u sklad sa zahtjevima kupcima van programa. Pad cijene proizvoda mogao bi biti značajan što bi loše uticalo na investitore i neprodate jedinice, kao i sekundarno tržište. Ovo bi bila ogromna šteta, pogotovo na sjeveru koji bi mogao biti zauvijek pozitivno transformisan usljed efekata programa, ako bi se ispunila inicijalna kvota od 2,000 aplikacija. Najbliža opasnost je da će očekivani benefiti za sjever nestati pod težinom neprodatih jedinica, što će oštetiti ekonomiju umjesto da je poboljša, a sjever će ponovo postati neinteresantan, nakon pada cijena nekretnina dovoljno značajnog da izazove pad tržišta.

Niko Laković, izvršni direktor i partner u kompaniji „Montenegro Sotheby's International Realty“

Mišljenja smo da je program ekonomskog državljanstva, koncipiran na ovim principima, gdje klijent kupuje nepokretnost u novim hotelima od 5* i 4*, a gdje due diligence rade prvoklasne svjetske kompanije i gdje je na minumum smanjena mogućnost da pasoš dobije bilo ko sa kriminalnom pozadinom, donosi sjajne benefite, posebno za sjeverni dio države, gdje se ti hoteli vjerovatno ne bi izgradili za narednih 50 godina, i postavlja sjever na mapu ski destinacija regiona, što bez ozbiljnih hotelskih kapaciteta ne bi mogli biti. Ne pominjemo ovdje značajne finansijske efekte za budžet, kao ni biznise koje će određeni broj tih ljudi ovdje donijeti, već samo otvaranje novih hotela i privlačenje novih hotelskih brendova čemu kao turistička destinacija vrlo težimo. Program svakako treba nastaviti kako bi dovršili postojeće, a i razvili nove projekte.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR