6 °

max 15 ° / min 6 °

Petak

19.04.

15° / 6°

Subota

20.04.

15° / 6°

Nedjelja

21.04.

9° / 5°

Ponedjeljak

22.04.

14° / 8°

Utorak

23.04.

10° / 9°

Srijeda

24.04.

13° / 8°

Četvrtak

25.04.

10° / 6°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Do kad ćemo moći ovako: Dug neprestano raste, a uslovi pod kojima se zadužujemo sve su gori

Ekonomija

Comments 0

Do kad ćemo moći ovako: Dug neprestano raste, a uslovi pod kojima se zadužujemo sve su gori

Izvor: Analitika

Autor: Antena M

  • Viber

Ono što je ranije najavljeno, juče se i dogodilo – Vlada je kod Dojče banke uzela kredit od 100 miliona eura, što je samo korak u pravcu finansiranja tekuće budžetske potrošnje.

Biće to, po svemu sudeći, i samo jedno od ovogodišnjih zaduženja. Jer, još je u drugoj polovini prošle godine najavljeno kako će država u 2023. godini moći da se zaduži do 600 miliona, pri čemu je već izvjesno da u drugoj polovini godine slijedi kreditno zaduženje kod Svjetske banke u iznosu od 80 miliona eura.

Krajem prošle godine kamata 7,5 odsto, ove 9,25

Nije bilo tako davno kada je sa različitih strana upozoravano na činjenicu da je ovom godinom predviđena veća tekuća budžetska potrošnja u odnosu na prihode.

A kako će dalje izgledati uslovi pod kojima ćemo se kreditno zaduživati, bilo je jasno krajem 2022. godine, kada smo saznali da je sa CKB dogovorena pozajmica od 50 miliona eura, uz godišnju kamatnu stopu od 7,5 odsto.

Ovog puta, uslovi pod kojima se država zadužila još su nepovoljniji. Naime, kamatnu stopu čini EURIBOR uvećan za iznos margine od 5,9 odsto, što će reći da ukupna kamatna stopa iznosi 9,25 odsto.

No, dok traje gres period, kamatna stopa bi mogla i dodatno porasti, a to zavisi od samog EURIBOR-a. Da pojednostavimo – ukoliko su vam tokom minula dva mjeseca uvećani iznosi mjesečnih rata za kredit, a mnogima jesu, to se dogodilo upravo zbog rasta EURIBOR-a.

Za Vladu dokaz odgovornosti, za ostale pokazatelj propasti

Dok su iz Ministarstva finansija saopštili kako je novi kredit “dokaz odgovornog vođenja ekonomske politike”, njihovi su oponenti juče bili prilično zatečeni podacima.

Jedni krive ovu i prošlu Vladu, a drugi će samo podsjetiti kako su se oni zaduživali pod povoljnijim kamatnim stopama.

“Sve je veći rizik od bankrota, pa tako i raste kamatna stopa po kojoj se država zadužuje. To je rezultat rada Evrope sad, Socijalističke narodne partije i URE”, poručio je Andrija Klikovac iz Demokratske partije socijalista.

Milojko Spajić (Evropa sad) istakao je kako je riječ o najskupljem kreditu u istoriji Crne Gore.

“Ministarstvo finansija “ispregovaralo je najbolji dil za državu” sa skoro dvocifrenim procentom kamatne stope”, ocijenio je on.

Raško Konjević (SDP) podsjetio je na to da država ove godine može da se zaduži još pola milijarde.

“Istorijski uspjeh. U decembru smo uzeli 50 miliona po stopi od 7,5 odsto, a u martu 100 miliona po stopi od 9,2”, konstatovao je Konjević.

Jučerašnje zaduženje, prema mišljenju Damira Šehovića (SD), alarmantan je signal za ekonomiju koja je opterećena dugoročnim problemima.

“Ujedno, to je i dokaz da je ona na staklenim nogama i da ubrzo možda neće biti u prilici da uredno servisira obaveze”, smatra on.

Šta nam je poručeno iz MMF-a: Ne možete više ovako da se zadužujete

Na kraju, postavlja se opravdano pitanje – da li ćemo doći do situacije kada će banke prestati da nam daju kredite, a država ostati bez novca.

U decembru je na mogućnost takvog scenarija jasno upozorio šef MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadri, koji je apelovao da prestanemo da se zadužujemo po visokim kamatnim stopama.

Zadužili smo se još 100 miliona, ovog puta u pitanju…

“Zemlja jednostavno sebi ne može da priušti više da nastavi ovako da se zadužuje, posebno po postojećim kamatnim stopama koje su skoro duplo više nego što su bile prije tri godine. Ne možete stalno da se zadužujete po kamatnim stopama koje stalno rastu”, rekao je on.

Svako ko to radi, kako je tada naglasio Seshadri, “ubrzo će shvatiti da će povjerioci prestati da vam daju kredite i nećete imati više novca”.

“Da bi se to izbjeglo, hitno tražimo od Vlade da promisli trenutni smjer kojim se kreće, a to se odnosi i na građane”, zaključio je on.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR