Crnogorski proizvođači koji izvoze robu u Sjedinjene Američke Države suočavaju se s izazovima nove carinske politike, iako su u boljoj poziciji od evropskih konkurenata zahvaljujući nižoj stopi, međutim, transportni troškovi i ograničen obim izvoza i dalje predstavljaju ključne prepreke za značajnije povećanje prisustva crnogorskih proizvoda na tom tržištu.
Nove carine Sjedinjenih Američkih Država na uvoz robe iz zemalja Evropske unije u iznosu od 20 odsto posebno zabrinjavaju evropske proizvođače vina, o čemu je posebno bilo riječi tokom sajma Vinitaly koji se ovih dana održava u Veroni. Dok se vodeći evropski proizvođači suočavaju s ozbiljnim izazovima usljed nove carinske politike administracije Donalda Trampa, crnogorske kompanije koje svoja proizvode izvoze na tržište SAD pokazuju uzdržani optimizam i stratešku opreznost.
Najavljena carina od 20% na proizvode iz zemalja članica Evropske unije već je uzdrmala tokove uvoza i potražnje u SAD, a proizvođači i distributeri upozoravaju na moguće fatalne posljedice po prihod i prisustvo njihovih brendova na tom ključnom tržištu.
U isto vrijeme, Crna Gora, na čije proizvode se primjenjuje znatno niža carinska stopa od 10%, nalazi se u potencijalno povoljnijoj tržišnoj poziciji. Ovo je jasno prepoznato i u Privrednoj komori Crne Gore, koja naglašava da nova carinska politika, iako nosi određene izazove, može da stvori uslove za jače pozicioniranje domaćih proizvoda na američkom tržištu.
„Nova carinska politika će poskupiti uvozne proizvode na tržištu SAD, ali imajući u vidu da će carinske stope za robu iz drugih zemalja, kako regiona tako i svijeta, biti znatno veće, to će učiniti naše proizvode cjenovno konkurentnijim“, saopšteno je Anteni M u PKCG.
Ipak, u Komori podsjećaju na objektivne prepreke koje i dalje sputavaju snažniji prodor na američko tržište.
„Ovo predstavlja šansu, ali se moraju imati u vidu i ograničavajući faktori, poput strukture i obima crnogorskog izvoza u SAD i viših troškova transporta i logistike iz Crne Gore u odnosu na EU, ali i zemlje regiona“, dodaje se u odgovoru.
Tokom 2024. godine, izvoz iz Crne Gore u SAD iznosio je svega pet miliona eura, što je manje od 1% ukupnog crnogorskog izvoza. Najzastupljeniji proizvodi bili su vodka (2,1 milion eura), mašine za obradu i prijem glasa (jedan milion eura) te ostala bijela vina (0,2 miliona eura).
Međutim, iako podaci govore o skromnom obimu, signalizuju i to da postoji potencijal za širenje izvozne strukture.
Posebnu pažnju u ovom smislu privlači strategija najvećeg crnogorskog proizvođača vina i rakije – kompanije „Plantaže – 13. jul“. Njihovo prisustvo na američkom tržištu nije novo, ali bi se u aktuelnom trgovinskom okruženju moglo redefinisati.
„Vina i rakije Plantaža prisutni su na američkom tržištu godinama unazad, gdje su prepoznati po svojoj autentičnosti i vrhunskom kvalitetu – kako među crnogorskom dijasporom, tako i kod šireg kruga ljubitelja mediteranske enogastro kulture. Godišnja vrijednost izvoza kreće se do 400.000 eura“, ističu u Plantažama.
Naglašavajući da pažljivo prate nova kretanja, poručuju i da će aktuelne analize koristiti za prilagođavanje izvozne i prodajne strategije.
„Činjenica da je za Crnu Goru određena najniža carinska stopa, u poređenju sa znatno višim koje su uvedene državama iz regiona, kao i nekim od najvećih evropskih proizvođača vina (Italiji, Francuskoj, Španiji), može predstavljati potencijalnu konkurentsku prednost“, ocjenjuju u Plantažama.
U konkretnim brojkama, pomenuta carinska politika stavlja Crnu Goru u bolju poziciju od Srbije (carina 37%), Bosne i Hercegovine (34%) i Sjeverne Makedonije (33%) – zemalja čija vina dijele slične klimatske i enološke karakteristike, kao i ciljnu potrošačku grupu.
„Ovakav trgovinski okvir može otvoriti nove mogućnosti za snažnije pozicioniranje naših proizvoda na američkom tržištu. Kao i do sada, sve aktivnosti realizovaćemo planski, pažljivo i u interesu dugoročnog rasta izvoza Plantaža na međunarodnim tržištima, uz podsjećanje da posljednjih godina bilježimo kontinuirani rast izvoza na skoro svim tržištima“, zaključuje se u odgovoru Plantaža.
Karina
@jovan j. Krivi su oni medju nama kojima sve promjene i ideje moraju doc iz Beograda. Korak naprijed,nazad dva, kad moramo tako.I uz svaki korak poneko napuni svoje dzepove,zaduzi zemlju,privatizuje drzavno..sve logicni slijed poslijedica (min 47 na videu: https://youtu.be/aFUSrieYc84?si=Ge0xEH
jovan j.
Ko nam je kriv što smo neorga nizovani, nezainteresovani, jadni.