Rodna analiza je ključni alat za pravedniju i efikasniju raspodjelu javnog novca na lokalnom nivou, poručeno je na radionici o rodno odgovornom budžetiranju održanoj juče u Plavu, u organizaciji Centra za ekonomske i evropske studije (CEES) i partnera, u okviru projekta kojeg finansiraju ADA, GBWN i Sida. Radionica je okupila predstavnike lokalne samouprave, NVO sektora i eksperte, s ciljem jačanja kapaciteta opština na sjeveru Crne Gore, posebno u oblastima poput poljoprivrede i turizma koje su podložne klimatskim promjenama.
Prilikom planiranja i trošenja novca iz budžeta, važno je uzeti u obzir da žene i muškarci često imaju različite uloge i potrebe. Zato je ključno da se budžet analizira i usmjerava tako da obezbijedi jednake šanse i podršku za sve građane i građanke, u svakoj fazi budžetskog procesa.
To je saopšteno na juče održanoj radionici u Plavu, posvećenoj rodno odgovornom budžetiranju sa fokusom na strateške razvojne djelatnosti većine opština Sjevernog regiona Crne Gore, poput poljoprivrede i turizma, koji su izloženi uticaju klimatskih promjena.
Na radionici je naglašeno da opštine u Crnoj Gori treba da razviju načine planiranja budžeta koji uzimaju u obzir potrebe i žena i muškaraca, kako bi novac iz budžeta bio pravedno raspoređen i usmjeren tamo gdje je najpotrebnije.
Ekspertica Tamara Pešić je navela da rodno odgovorno budžetiranje, zasnovano na prethodnoj rodnoj analizi, jasno povezuje potrošnju sa ciljevima razvoja opštine i njenih građana i građanki, te povećava transparentnost.
Takođe, na radionici je naglašeno da rodno odgovorno budžetiranje omogućava da se novac raspodjeljuje efikasnije i pravednije u cilju postizanja maksimalnih rezultata. Dodatno, rodno odgovornu analizu treba sprovoditi u djelatnostima koje su najpodložnije nepovoljnom uticaju klimatskih promjena, a to su na sjeveru poljoprivreda i turizam.
Ukoliko takva analiza prepozna potrebu veće budžetske podrške ženama ili muškarcima zaposlenim u ovim strateškim razvojnim granama onda će i raspodjela sredstava u lokalnim budžetima, kojom bi se prevazišli izazovi prepoznati u rodnoj analizi, na srednji rok dati konkretne i mjerljive rezultate u skladu sa razvojnim ciljevima opštine.
Preduslov rodno odgovornog budžetiranja je uvođenje programskog budžeta na lokalnom nivou, jer programska klasifikacija budžeta daje jasan pregled raspodjele sredstava na prioritetne programe koje je opština prepoznala, kao i njihove ciljeve i indikatore.
Pešić je dodala da popunjavanje rodno odgovorne budžetske izjave u programskom budžetiranju omogućava da se sagleda da li konkretne programe i potprograme treba dalje orodnjavati: “Zato jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za uvođenje programskog i rodno odgovornog budžetiranja treba biti jedan od prioriteta u narednom periodu”.
Radionici su prisustvovali predstavnici i predstavnice opštine Plav, lokalnih preduzeća, NVO sektora i eksperti/ce. Radionica je realizovana u okviru projekta „Rodno odgovorno finansiranje otpornosti na klimatske promjene u opštinama sjevera Crne Gore“, koju implementira Centar za ekonomske i evropske studije – CEES u saradnji sa NVO „Ženska akcija“, uz finansijsku podršku Austrijske razvojne agencije (ADA), Gender Budget Watchdog Network (GBWN), i Švedske agencije za međunarosni razvoj i saradnju (Sida).
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR