Rizik da svjetska ekonomija ove godine klizne u recesiju naglo je porastao, pokayuje najnovija ankleta Reutersa sprovedena među ekonomistima, koji gotovo jednoglasno ukazuju na carinsku politiku predsjednika SAD Donalda Trampa kao glavni uzrok pada poslovnog povjerenja.
Još prije tri mjeseca, ekonomisti koji prate skoro 50 ekonomija predviđali su snažan i stabilan globalni rast, a sada je taj optimizam izblijedio. Trampovo agresivno nastojanje da preoblikuje globalnu trgovinu, naročito uvođenjem carina na gotovo sav američki uvoz, uzdrmalo je finansijska tržišta, izbrisalo bilione dolara vrijednosti sa berzi i narušilo povjerenje u tradicionalna američka „sigurna utočišta“ poput dolara.
Iako je Tramp nedavno suspendovao najteže carine na nekoliko mjeseci, i dalje je na snazi opšta carinska stopa od 10%, kao i kaznena carina od 145% na kinesku robu, usmjerena na najvećeg američkog trgovinskog partnera.
„Već je dovoljno teško za kompanije da planiraju za jul kad ne znaju koje će kontramjere biti uvedene“, kazao je Džejms Rositer, šef globalne makro strategije u TD Securities. „Pokušajte da planirate godinu unaprijed – niko ne zna kako će to izgledati, a kamoli za pet godina“.
Suočene sa ogromnim neizvjesnostima i carinama koje su na rekordno visokom nivou, mnoge globalne kompanije su smanjile ili povukle svoje projekcije prihoda. U upečatljivom saglasju, nijedan među više od 300 ekonomista anketiranih između 1. i 28. aprila nije ocijenio da carine imaju pozitivan uticaj na poslovno povjerenje. Čak 92% ih je označilo uticaj negativnim, dok je samo 8% reklo da je neutralan — uglavnom ekonomisti iz Indije i drugih tržišta u razvoju.
Tri četvrtine ispitanika smanjilo je prognoze rasta globalne ekonomije za 2025. godinu, pri čemu je srednja procjena pala na 2,7% sa 3% koliko je iznosila u januaru. Međunarodni monetarni fond dao je nešto optimističniju prognozu, predviđajući rast od 2,8%.
Pojedinačne prognoze za zemlje takođe su odražavale pesimizam. Predviđanja su smanjena za 28 od 48 anketiranih ekonomija. U deset ekonomija prognoze su ostale nepromijenjene, dok je u deset drugih, uključujući Argentinu i Španiju, došlo do blagog poboljšanja zahvaljujući unutrašnjim faktorima.
Očekuje se da će Kina i Rusija nadmašiti Sjedinjene Američke Države, uz prognoze rasta od 4,5% i 1,7% respektivno, koje su ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni kvartal. Nasuprot tome, prognoze za Meksiko i Kanadu su značajno smanjene na svega 0,2% i 1,2%, pri čemu je većina tih smanjenja uslijedila tokom proteklog mjeseca.
Sumorna perspektiva proteže se i na 2026. godinu, što sugeriše da bi šteta izazvana carinama mogla biti duboka i teško popravljiva.
Na pitanje o vjerovatnoći globalne recesije ove godine, 60% — odnosno 101 od 167 anketiranih ekonomista — ocijenilo je rizik kao visok ili veoma visok. Samo 66 ispitanika smatralo je da su šanse male.
„Veoma je teško biti optimističan u pogledu rasta u ovakvom okruženju“, poručio je Timoti Graf, šef makro strategije za Evropu, Bliski Istok i Afriku u State Streetu. „Čak i kada bi carine bile uklonjene danas, mnogo štete je već načinjeno — naročito kada je riječ o percepciji SAD kao pouzdanog partnera u trgovinskim i odbrambenim sporazumima“.
Ekonomisti su, dodatno, istakli zabrinutost da bi carine mogle usporiti napredak koji su centralne banke postigle u borbi protiv inflacije. Tokom proteklog dvogodišnjeg perioda agresivna povećanja kamatnih stopa pomogla su da se obuzda najgori talas inflacije u posljednjim decenijama, ali bi protekcionističke trgovinske politike mogle poništiti te rezultate.
„Prekid trgovine sa najvećim partnerom neminovno će izazvati divlje — i ne baš poželjne — poremećaje u cijenama“, upozorio je Graf. „To će narušiti realne prihode i na kraju usporiti tražnju“.
On je upozorio na to da je sada veća mogućnost ulaska u stagflaciono okruženje koje karakterišu stagnacija rasta, visoka inflacija i rastuća nezaposlenost nego ranije.
Prema anketi, više od 65% glavnih centralnih banaka, odnosno 19 od 29, vjerovatno neće uspjeti da ostvari svoje ciljeve u pogledu inflacije ove godine. Iako se očekuje blago poboljšanje naredne godine, zabrinutost zbog uporne inflacije ostaje izražena.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR