Turistička sezona počinje dolaskom prvih gostiju, koji su ove godine stigli još krajem marta, ali sektor turizma, sudeći po svemu, i dalje luta bez pravca – nespreman, zapušten i bez jasne vizije. Umjesto strateškog pristupa, ponovo svjedočimo gomilanju starih problema, sada dodatno produbljenih padom turističkog prometa u prva tri mjeseca i potpunim izostankom osnovnih priprema. Ministarstvo turizma, predvođeno Simonidom Kordić, ostaje nijemo – ne reaguje ni na pad prihoda, ni na početak sezone, ni na jasna upozorenja struke.
– Sezona je počela – i to je jasno svima osim nadležnima – upozorava u izjavi za Pobjedu Dragan Purko Ivančević član Odbora za turizam Privredne komore, ukazujući da su gosti već krajem marta pristigli, dok se problemi sa tenderima, deponijama, neuređenim kupalištima i lošim putevima nastavljaju, kao da se ništa nije naučilo iz prethodne godine.
Upozorenja zanemarena
On ističe da kašnjenja u sprovođenju tenderskih procedura za zakup djelova morskog dobra i neizvjesnost oko spremnosti kupališta mogu ozbiljno ugroziti početak sezone.
– Prvo, ono na što smo mjesecima upozoravali u Odboru za prirodu Privredne komore – i dalje je potpuno zanemareno. Upozoravali smo da se svi problemi iz prethodne sezone moraju riješiti do početka nove. Međutim, i dalje se manipuliše terminima: oni koji nijesu završili svoj posao pravdaju se da će to biti gotovo „do početka sezone“, ali nikada ne preciziraju kada je taj početak. Za nas je to vrlo jasno – početak sezone je kada dođu prvi gosti. A oni su počeli da dolaze još krajem marta. Dakle, sezona je počela – i to je jasno svima osim nadležnima – poručio je Ivančević.
Naglašava da je kupališna sezona u punom jeku, ali da su brojni problemi iz prošle godine ostali neriješeni. U Odboru za turizam su ih jasno identifikovali: neuređena turistička mjesta, nedostatak opreme na kupalištima, deponije uz puteve, zapuštena izletišta, nečistoća, radovi na glavnim saobraćajnicama.
– Sve to ostavlja utisak potpunog haosa. I sve to, izgleda, ne dotiče našu resornu ministarku Simonidu Kordić. Svi se oglašavaju – građani, mediji, lokalne samouprave – svi govore da nije prihvatljivo da se ovako devastiraju lokacije poput Jaza, Buljarice, Ulcinjske plaže. Svi osim Ministarstva turizma. Problem saobraćajnih gužvi – između aerodroma i destinacija gdje gosti borave, kao i između smještaja i izletišta – takođe ostaje izvan fokusa nadležnih – tvrdi Ivančević koji dodaje da su se godinama borili da dobiju posebno ministarstvo za turizam, misleći da će to biti dobro za ovaj sektor.
– Sada kada ga konačno imamo, ono ne učestvuje ni u rješavanju problema koji su jasno definisani još prošle godine. Ništa nije riješeno. Pored nepripremljenosti, dodatni udarac zadala je katastrofalna odluka Vlade da poveća PDV na smještaj. Time je naša hotelska industrija postala nekonkurentna. Hoteli su prinuđeni da ispunjavaju ugovore po starim cijenama, trpe gubitke i istovremeno planiraju povećanja cijena za narednu sezonu – što dodatno smanjuje konkurentnost naše ponude – objasnio je Ivančević.
Po njegovim riječima imamo ozbiljnu konkurenciju u regionu – bolje uređene destinacije, kvalitetniji smještaj, niže cijene.
Kupalištima trebaju dokazani zakupci
– To je velika opasnost za opstanak i budućnost crnogorskog turizma. I dok svi to osjećaju, čini se da jedino oni koji kreiraju turističku i ekonomsku politiku – ne osjećaju ništa. Takođe, ono što smo jasno konstatovali – sagledavajući poziciju naše turističke ponude i njenu konkurentnost – jeste da smo upozoravali Ministarstvo prostornog planiranja i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom da za crnogorsku turističku privredu nije najvažnije da se podižu basnoslovne cijene zakupa i rente. Jednokratna zarada države ne može da nadomjesti ono što je za nas suštinsko – da kupališta budu kvalitetna, standardizovana i da njima upravljaju dokazani korisnici koji su tu ponudu doveli do najvišeg nivoa u skladu sa mediteranskim standardima. U tom segmentu crnogorska ponuda bila je najbliža evropskom nivou kvaliteta na Mediteranu – poručio je Ivančević.
Dakle, kako naglašava, nije poenta da država jednokratno uzme visoku rentu i time omogući ogromne cijene koje će destimulisati dolazak gostiju.
– Za sedmomjesečnu kupališnu sezonu ključno je da imamo uređena, kvalitetna i profesionalno vođena kupališta, jer smo upravo po tome bili prepoznati. Taj segment ponude bio je naša najjača tačka – i sada se i to dovodi u pitanje – kazao je Ivančević.
Ovaj haos koji imamo u turizmu je, kako ističe, rezultat potpunog izostanka bilo kakve strategije.
– Nema upravljanja turističkom ponudom, nema destinacijskog menadžmenta. Sve se svodi na stihiju. Ova godina je trebalo da bude prilika za novi iskorak, da se kandidujemo na evropskom tržištu kao destinacija sa organizovanom sezonom od sedam mjeseci. Umjesto toga, suočavamo se s izostankom osnovnih aktivnosti nadležnih organa, i na državnom i na lokalnom nivou. Turistička ponuda – i na obali i u zaleđu – izgleda loše i zapušteno. Posebno zabrinjava zapostavljanje izletničkog programa, po kojem smo godinama bili prepoznatljivi. Mislili smo da ne može gore nego lani, ali ove godine izgleda da će promet biti još manji – mišljenja je Ivančević.
Prošlogodišnji pad prometa, kako ističe, nije bio dovoljan alarm za nadležne.
– Umjesto da sačuvamo ono malo prostora za održivi turizam, prostor se i dalje devastira. Direktni učesnici u turizmu – hotelijeri, turističke agencije, ugostitelji – potpuno su isključeni iz procesa odlučivanja. Čak nijesu bili uključeni ni u izradu novog Zakona o turizmu. Ignorisanje struke od strane aktuelne vlasti i Ministarstva turizma dovelo je do stanja u kojem se turizmom ne upravlja, u kojem vlada potpuna stihija, a ključni ljudi iz prakse nisu uključeni ni u jedno važno pitanje – poručuje Ivančević.
Podaci Monstata potvrđuju riječi njihovog sagovornika time što je u februaru i martu ove godine zabilježen pad broja noćenja turista u kolektivnom smještaju.
Kako je objavljeno, u Crnoj Gori je su februaru ove godine ostvarena 87.842 noćenja turista. Od ukupnog broja, 77 odsto ostvarili su strani, a 23 odsto domaći turisti.
Uporedna statistika pokazuje da podaci predstavljaju pad broja noćenja u odnosu na februar 2024. godine. Osim toga, primjetan je i trend pada među brojkama koje se tiču udjela stranih turista u ukupnom bilansu.
Pad prometa
Kada je u pitanju mart, statistika kaže da je, takođe, zabilježen pad u ukupnom broju noćenja, ali i među stranim turistima.
– U Crnoj Gori je u martu u kolektivnom smještaju ostvareno 54.965 dolazaka i 127.677 noćenja turista. Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 76,8 odsto ostvarili su strani, a 23,2 odsto noćenja ostvarili su domaći turisti. U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u martu 2025. najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 72,5 odsto, glavnom gradu 18,2 odsto, ostalim mjestima 6,3 odsto i planinskim mjestima 2,9 procenata – naveli su iz Monstata.
Kada su u pitanju podaci o broju noćenja u odnosu na opštine u kojima su ostvarena, po brojkama prednjači Budva, gdje su ostvarena 52.824 noćenja u martu.
Sa druge strane, svega 33 noćenja zabilježeno je u Mojkovcu.
Podgorica se nalazi na drugom mjestu, sa ukupno 23.297 noćenja, a skoro 3.000 manje zabilježeno je u Herceg Novom.
Januarski podaci o zemlji pripadnosti turista koji su ostvarili noćenja u kolektivnom smještaju pokazuju da je najveći udio državljana Srbije – 10,595.
Brojka svih gostiju iz vanevropskih zemalja je 11,102 od čega se najveći broj odnosi na Kinu.
U februaru su ponovo dominirali gosti iz regiona – Srbija i Bosna i Hercegovina, a izdvajaju se i državljani Turske.
Kada je u pitanju mart, primjetan je veći broj turista iz Njemačke – 10,026, dok su na prvom mjestu ponovo bili državljani Srbije sa 11.998 ostvarenih noćenja.
Dok se brojni problemi u vezi sa uređenjem i održavanjem crnogorske obale gomilaju, iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom poručuju da je sve pod kontrolom. Uz zvanične tvrdnje da je 95 odsto tendera za zakup plaža završeno i da se očekuje prihod od čak 35 miliona eura, stiče se utisak da sistem funkcioniše besprekorno. Međutim, izostaje odgovor na ključno pitanje: da li finansijski rezultati zaista znače i bolji kvalitet upravljanja obalom?
Milan Kovačević iz pi-ar službe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom istakao je da nijedna plaža ove godine nije data u zakup po početnoj cijeni i da se na godišnjem nivou očekuje priliv od blizu 35 miliona eura. Odnos starih i novih zakupaca je 60 prema 40 u korist dosadašnjih.
Kovačević je precizirao da su u Budvanskoj rivijeri tenderom ponuđene 122 plaže, a da je do juče potpisano 90 odsto ugovora.
– Mi smo negdje otprilike na procentu od 95 odsto realizacije obrađenih ponuda, odnosno, naše komisije su vrednovale, rangirale i donijele odluke po kojima će se dalje postupati i biti potpisani ugovori. Kada je u pitanju onaj procenat od nekih možda pet odsto još donesenih odluka, odnosno neizdatih plaža, za njih su javni pozivi već raspisani – kazao je Kovačević za RTV Budva.
Govoreći o kriterijumima za dodjelu zakupa, Kovačević je objasnio da je najviša finansijska ponuda nosila 75 bodova, dok je 25 bodova bilo predviđeno za prethodne reference, odnosno dosadašnje vlasnike.
– Kada su u pitanju kriterijumi prema kojima su ponude donošene, vrednovanja su vršena tako što su 75 bodova dobijali ponuđači koji su imali najvišu finansijsku ponudu, a 25 bodova je bilo opredijeljeno za ponuđače koji su bili dosadašnji zakupci tih plaža – precizirao je on.
Ovakvi kriterijumi su doveli do toga da je 60 odsto zakupaca ostalo isto, što ukazuje na značaj referenci, ali je i značajan procenat novih zakupaca (40 odsto) dao dobre finansijske ponude. Kovačević je naglasio da se tenderskim postupkom željela postići maksimalizacija prihoda za državu, a sa krajnjim ciljem da se ti prihodi vrate lokalnim samoupravama primorskih opština.
– Po osnovu korišćenja kupališta u morskom dobru mi ćemo ove godine imati priliv od preko 30, možda i nekih 35 miliona eura na godišnjem nivou. Mogu vam reći da je broj procentualno na neki odnos 60-40 u korist starih zakupaca što znači da su reference, odnosno bodovi koji su se dobijali po osnovu referenci, bili značajni i da su određenu prednost imali u ovom tenderskom postupku – zaključio je Kovačević.
Podsjećamo da se prema procjeni Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će crnogorska ekonomija zabilježiti rast od 3,6 odsto u ovoj godini.
Međutim, EBRD upozorava na potencijalne rizike, uključujući slabiju spoljnu potražnju iz evrozone i moguće poremećaje u globalnoj trgovini, koji bi mogli negativno uticati na turistički sektor.
Stručnjaci upozoravaju da na turističku sezonu negativno može uticati nastavak pada dolaska ruskih turista, koji su donosili značajne prihode Crnoj Gori, jer su poznati i kao veoma veliki potrošači u vanpansionskom segmentu.
S obzirom na to da je turizam ključna grana crnogorske ekonomije, sa učešćem od gotovo 30 odsto BDP-a, pad prihoda od turizma u 2024. godini za 3,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu izazvao je zabrinutost među privrednicima. Oni ističu potrebu za hitnim mjerama kako bi se spriječio nastavak negativnih trendova u 2025. godini.
Put od aerodroma do hotela traje duže nego let iz neke evropske destinacije
Ivančević posebno naglašava problem puta od aerodroma do Budve koji ni ove godine neće biti završen.
– Iako možemo biti zadovoljni novim menadžmentom Aerodroma Crne Gore koji je povećao broj avio-linija i unaprijedio dostupnost destinacije, bojimo se da ćemo izgubiti partnere – avio-kompanije i tur-operatore. Jer kada put od aerodroma do hotela traje duže nego sami let iz neke evropske destinacije – to je signal za uzbunu – istakao je Ivančević.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR