Izgradnja solarne elektrane Ubli 1 korak naprijed ka zelenijoj i samoodrživoj energetskoj budućnosti

Izgradnja solarne elektrane "Ubli 1", čija je vrijednost blizu pet miliona eura, predstavlja više od tehničkog dostignuća, simbolizuje korak naprijed ka zelenijoj, samoodrživoj energetskoj budućnosti Crne Gore i potvrđuje da je moguće graditi balans između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine

To je poručeno na svečanom otvaranju solarne elektrane „Ubli 1, u naselju Ubli, koje je organizovala Kompanija Energo Finanzza d.o.o.

Ministar energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore Admir Šahmanović, istakao je da energetska tranzicija nije vizija daleke budućnosti, navodeći da se ona dešava ovdje i sada.

„I ova solarna elektrana najbolji je dokaz da Crna Gora ne kaska već sigurnim i odlučnim koracima ide naprijed. Ovaj projekat je plod vizije, saradnje i povjerenja. Vizije da energetska politika može biti održiva, ekonomski isplativa i prijateljska prema prirodi, saradnje između države i odgovornih investitora i povjerenja koje gradimo sa građanima jer znamo samo zajedno možemo postići energetsu suverenost i ekološku ravnotežu“, rekao je Šahmanović.

Kazao je da solarna energija nije samo izvor električne energije.

„Ona je izvor razvoja, otvara nova radna mjesta, donosi tehnološki napredak i jača regionalne veze i doprinosi privrednoj stabilnosti“, naveo je Šahmanović.

Poručio je da danas šaljemo jasnu poruku – „da imamo znanje, kapacitete i političku volju da odgovorimo na izazove 21. vijeka“.

„Mi ne čekamo promjene, mi ih stvaramo. Uvjeren sam da je ovo tek prvi korak i da će ovakvih dana, dana ponosa i napretka biti sve više. Dana kada Crna Gora ne koristi samo resurse, već izvozi znanje, iskustvo i dobre prakse. Neka ovaj projekat bude više od simbola onoga što smo postigli, neka bude posticaj za sve što nas još čeka“, istakao je Šahmanović.

Finansijski savjetnik i koordinator Vezuv konzorcijuma, Danijela Jović, poručila je da projekti poput nove solarne elektrane zaslužuju posebnu podršku jer predstavljaju nadu da Crna Gora može i više i bolje na putu ka energetskoj održivosti, borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju emisije štetnih gasova.

„Projekat je rezultat partnerstva između domaće kompanije System MNE, koja ima višedecenijsko iskustvo u projektovanju elektrana, i njihovog inostranog partnera, kompanije Finanzza, koja je ne samo finansijski podržala ovaj poduhvat, već i aktivno učestvovala kroz angažovanje stručnog tima. Važno je istaći da je ova kompanija dio renomiranog Vezuv konzorcijuma i da ulaže isključivo u zelenu energiju“, navela je Jović.

Kazala je da je u postojeći solarni projekat uloženo blizu pet miliona eura, navodeći da se nada da je ovo samo početak budućih zelenih inicijativa.

„Naša vjera je da ulaganjem u zelene izvore energije Crna Gora može otvoriti vrata velikim, globalno priznati investitorima. Zato je važno da u periodu koji slijedi nastavimo sa razumijevanjem i povjerenjem. Ovaj projekat je dokaz da to možemo. I iskreno se nadam da ćemo prirodu koju danas imamo sačuvati za buduće generacije, jer ova zemlja je puna mogućnosti, ali samo sa ekološkom sviješću i u dosluhu sa prirodom i principima održivog razvoja možemo da budemo dostojni neimari i sluge njene ljepote i snage“, poručila je Jović.

Ukazala je da ovaj projekat ne bi bio moguć bez pune podrške resornog Ministarstva energetike, kao i državnih energetskih kompanija, a posebnu zahvalnost uputila je stručnom timu.

Predstavnica partnerske kompanije Sistem MNE, Natalija Radonjić kazala je da izgradnja solarne elektrane "Ubli 1" predstavlja više od tehničkog dostignuća ona simbolizuje korak naprijed ka zelenijoj, samoodrživoj energetskoj budućnosti Crne Gore, a posebno teritorije glavnog grada, Podgorice.

„Ovaj projekat potvrđuje da je moguće graditi balans između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine“, istakla je Radonjić.

Prema njenim riječima, partnerstvo koje su ostvarili sa kompanijom Finanzza Holdings Limited sa Kipra od izuzetnog je značaja.

„Riječ je o respektabilnoj firmi sa jasnom vizijom i visokim standardima, čije povjerenje i saradnju duboko cijenimo. Naš zajednički cilj nije bio samo da završimo još jedan infrastrukturni projekat, već da ostavimo trajni doprinos održivom razvoju i energetskoj tranziciji našeg regiona“, navela je Radonjić.

Pojasnila je da je od prvih analiza terena, preko detaljnog projektovanja, pa sve do precizne i odgovorne realizacije, svaki korak ovog procesa pratila posvećenost, stručnost i međusobno povjerenje.

„Navešću neke brojeke koje su pratile ovaj projekat: 9288 solarnih panela, 17 invertera, 17 AC ormara kablovskih trasa u kojima je postavljeno 68 jenožilnih 0.8 kV kablova, 51 km DC kablova, 4.5 km ethernet kablova, trafostanica snage 2 x 2,5 MVA i ugaono-zatezni stub 35kV, što kao proizvod daje 5 MW jednovremene snage na izlazu, odnosno 8 GWh električne energije na godišnjem nivou proizvedenih iz zelenih izvora, tj ušteda emisije CO2 na godišnjem nivou od 5561.65 tona ugljen dioksida“, rekla je Radonjić.

Dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Radoje Vujadinović kazao je da emocije koje osjeća univerzitetski profesor kada vidi kako se teorija koju godinama prenosi studentima pretače u praksu, za njega predstavljaju vrhunac profesionalnog ostvarenja.

„Kroz konkretne projekte, poput ovog, dobijamo potvrdu da smo ispunili svoju misiju i da obrazovanje ima direktnu vezu sa razvojem društva. Univerzitet Crne Gore i ubuduće će težiti da bude velika laboratorija na otvorenom, gdje će studenti, ne samo Mašinskog, već svih tehničkih fakulteta, imati priliku da kroz stručnu praksu i nastavni proces stiču praktična znanja. To je pravac u kojem idemo i na kojem insistiramo“, istakao je Vujadinović.

Prema njegovim riječima, ova solarna elektrana je važan iskorak ne samo u energetskom smislu.

„Iako se radi o najvećoj solarnoj elektrani na zemlji u Crnoj Gori spremnoj za puštanje u rad, njena vrijednost prevazilazi energetske okvire. Ovaj projekat daje snažan impuls održivom razvoju države i uliva povjerenje investitorimaVjerujem da ovim projektom otvaramo novu etapu razvoja Crne Gore“, naveo je Vujadinović.

Kazao je da se nada da će budući energetski projekti u državi biti realizovani bržom dinamikom, širom Crne Gore, uz punu saradnju svih aktera – od lokalnih zajednica i nevladinog sektora, preko lokalnih samouprava, do državnih institucija i energetskih kompanija koje su svjesne svoje uloge.

„Energetika je razvojna šansa koju Crna Gora ne smije propustiti“, poručio je Vujadinović.

Kazao je da je imao priliku da bude u Ublima kad je sve bilo na nivou ideje.

„Ovdje se nalazimo na tipičnom crnogorskom kršu, prostoru koji do sada nije imao funkciju niti je donosio benefite vlasnicima. Danas je to potpuno drugačije. Ovaj lokalitet je postao energetski objekat, „fabrika“ za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koji može da snabdijeva više od 1.500 domaćinstava i godišnje smanji emisiju CO₂ za 5.500 tona“, rekao je Vujadinović.

On vjeruje da ovaj koncept treba da zaživi širom Crne Gore, „da neiskorišćene prostore pametno valorizujemo i pretvorimo u korisne izvore energije“.

„Raduje me i što investitori već razmišljaju u pravcu iskorišćavanja vjetropotencijala. Želim im da postanu lideri energetske tranzicije i procesa dekarbonizacije u Crnoj Gori. Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore će, kao i do sada, biti iskreni partneri na tom putu“, naveo je Vujadinović.