Drakić: Turizam je ogledalo našeg identiteta, naš prozor u svijet i najjači motivator investicija

Ne smijemo zaboraviti da je turizam, uprkos svim izazovima, i dalje jedan od najčvršćih stubova našeg ekonomskog razvoja, saopštila je predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.

Prva konferencija pod sloganom „Novi dani boljeg turizma“, koju je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa turističkom privredom, održava se 16. i 17. decembra u hotelu „Splendid“ u Budvi.

Kako je saopšteno iz PKCG, predstavnici Vlade, eksperti i turistički poslenici iz Crne Gore, Albanije, Hrvatske, Srbije i Španije tokom širokog dijaloga razmatraju teme destinacijskog menadžmenta, avio-saobraćaja, poreske politike, infrastrukture, valorizacije plaža i premium turizma, a u cilju otvaranja puta prema turizmu kakvom Crna Gora teži i kakav zaslužuje.

„Okupljanje ovako raznovrsne i stručne publike šalje snažnu poruku: sve ono o čemu ćemo govoriti tokom naredna dva dana nije samo tema struke, već pitanje nacionalnog interesa. Pred nama je prilika da spojimo znanje, iskustvo i viziju, kako bismo zajednički odgovorili na pitanje koje je jednostavno u formi, a složeno u suštini: kako do boljeg turizma u Crnoj Gori“, kazala je Drakić.

Drakić se osvrnula na rezultate u turizmu i naglasila da su brojke podsjetnik da je za dugoročni uspjeh potrebno mudro planiranje i odgovorno upravljanje.

„Ne smijemo zaboraviti da je turizam, uprkos svim izazovima, i dalje jedan od najčvršćih stubova našeg ekonomskog razvoja. Sa značajnim učešćem u BDP-u i hiljadama radnih mjesta koje stvara, turizam je više od djelatnosti — ogledalo je našeg identiteta, naš prozor u svijet i najjači motivator investicija“, rekla je Drakić.

Prema njenim riječima, cilj nije puko produženje sezone.

„Mnogo je ambiciozniji od toga: Crna Gora kao cjelogodišnja, održiva, konkurentna i prepoznatljiva turistička destinacija, zemlja koja goste oduševljava, a svoje stanovnike čini ponosnim“, zaključila je ona.

Olivera Blagojević, generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u Ministarstvu turizma, istakla je da je evidentno da turizam, uprkos brojnim izazovima, oličenim u najraznovrsnijim kriznim situacijama i sa njima uzrokovanim zastojima, opstaje i razvija se.

„Osnovni parametri rasta turizma ogledaju se u povećanju prihoda od ino-turizma za prva tri kvartala 2025. godine, tokom kojih je, shodno podacima Centralne banke, prihodovano 1.32 mlrd. eura što je za 1,25 odsto više u odnosu na prošlogodišnji uporedni period ili za 30,66 odsto više nego u istom periodu 2019. godine. Evidentan je stabilan rast prometa sa ciljnih tržišta Zapadne i Centralne Evrope – Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Poljske, kao i Kine te SAD, Azerbejdžana, Izraela“, rekla je Blagojević.

Vlada se, prema njenim riječima, opredijelila za kontinuirani održivi razvoj turizma sa fokusom na efikasno korišćenje resursa i razvijanje Crne Gore kao održive, zelene i pametne turističke destinacije.

Diverzifikacijom turističkog proizvoda prevazilaze granice ponude „sunca i mora“, što treba da rezultira produženjem turističke sezone, izbalansiranim regionalnim razvojem i smanjenjem pritiska na obalu, uz poštovanje principa održivog razvoja destinacije, ali i generisanju dodatnih prihoda.

Tematski dio konferencije otvorio je razgovor o važnosti avio dostupnosti, koji je novinarka Aleksandra Mudreša vodila sa Rokom Tolićem, izvršnim direktorom Aerodroma Crne Gore i Ridgersom Memom, izvršnim direktorom aerodroma Tirana.

Tolić se osvrnuo na uspjehe koje su ostvarili u 2025. godini, ali i izazove sa kojima se već duže vrijeme suočavaju.

„Ovo je najbolja godina za Aerodrome Crne Gore u njihovoj istoriji sa preko tri miliona putnika, skoro 49 miliona ukupnih prihoda i 17 miliona operativne dobiti. Imamo svoje adute, vrlo smo zadovoljni. Naši aduti su ljepota i unikatnost Crne Gore. Ipak, aerodromi bi trebali da budu funkcionalniji nego danas. Prijeko nam je potrebna bolja infrastruktura. Mi smo probudili interes, ovo su novi dani boljeg turizma, što je vidljivo. Da bi turizam bio uspješan, aerodromi kao ulazna tačka moraju biti puno funkcionalniji nego što su danas. Prijeko su potrebne investicije za dalji rast“, istakao je Tolić.

Ukazao je i na svoja očekivanja od toga da li će biti koncesije za aerodrome.

„Dobra je ona koncesija koja će napraviti investiciju u što kraćem roku. Kada je u pitanju koncesija, postoji bojazan od gubitak kontrole. Ipak, Crna Gora ima step in right u bilo kojem trenutku koncesije“, istakao je Tolić.

Ridgers Mema je istakao da uspjeh Aerodroma Tirana počiva na povjerenju u potencijal zemlje i aerodroma, te ulaganju u dugoročnu stabilnost, a ne kratkoročne profite.

Podsjetio je da su značajna ulaganja, smanjenje aerodromskih taksi za 25 odsto i povoljni aranžmani za aviokompanije brzo donijeli rezultate.

„Aerodrom Tirana bilježi snažan rast – sa 3,3 miliona putnika iz rekordne 2019. godine na čak 11,65 miliona putnika u tekućoj godini“, kazao je on.

Istakao je da putnici koji dolaze u Tiranu ne predstavljaju prijetnju aerodromima u Crnoj Gori, već da jačanje regionalne infrastrukture doprinosi razvoju svih aerodroma.

Kako je naglasio, riječ je o poslu koji povezuje ljude, a svaki infrastrukturni razvoj podstiče dugoročni rast.

Velibor Zolak, vlasnik AMC Communications, moderirao je panel o modelima upravljanja destinacijom, a sagovornici su bili Rade Ratković sa Fakulteta za turizam i biznis u Budvi, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, te Ilija Moric sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore i vlasnik gazdinstva „Moric Olive Farm“ na Luštici.

Zolak je kazao da koordinisani integrisani menadžment kojeg čine atrakcije i eventi, turistički objekti, transport, infrastruktura, kvalitet usluge, gostoprimstvo, zahtjeva strateški pristup zasnovan na viziji destinacije i turističkom planiranju.

Ratković je istakao da je Crnoj Gori neophodna politika razvoja turizma, zaustavljenog 1990-ih usljed međunarodnih sankcija, kada se kao supstitut nametnuo razvoj sekundarnog što je, tvrdi Ratković, pravac koji je u centru biznisa i vlasti do danas.

„Retrogradni razvoj se širi još jače i podržava se projekat rušenja najboljeg turističkog objekta po ekonomskim performansama, a to je „Slovenska plaža“, čime će se dodatno smanjiti broj kreveta u hotelskom smještaju. Moramo da donesemo krovni zakon o turizmu sa imperativnim normama poštovanja kapaciteta destinacije, početi da valjano upravljamo turizmom i spasimo ga“, ocijenio je Ratković.

Ostojić je poručio da je Crnoj Gori neophodna jasna i sveobuhvatna turistička politika, zasnovana na preciznoj strategiji i mjerljivim alatima za njenu realizaciju.

„Turizam se ne može razvijati bez jasnih pravila, mjerljivih ciljeva i odgovornosti svih aktera uključenih u proces“, naglasio je Ostojić.

Istakao je da su nove investicije neophodne kako bi se unaprijedio kvalitet ponude, a kao jedan od modela naveo je etažiranje hotelskih jedinica, uz jasno zakonsko ograničenje da najmanje 70 odsto kapaciteta ostane u funkciji hotela, a do 30 odsto u real-estate segmentu.

Potrebne su hitne i konkretne mjere za upravljanje rastom smještajnih kapaciteta i jasna regulacija na nacionalnom nivou.

Moric je skrenuo pažnju na važnost investicija u znanje i iskustvo.

„Nema dileme da nam treba strateško planiranje i turistička politika. Za to nam trebaju ljudi koji mogu da iznesu te strateške zaokrete. Moramo ponoviti lekcije gostoprimstva, jer trendovi pokazuju da je sada važna hiperpersonalizacija u turističkim doživljajima. Toga nema bez autentičnog gostoprimstva i školovanih ljudi.

Prošlo je vrijeme da se turizam uči ad hoc. Za turističku politiku ad hoc pristupi nisu dobri. Bolji turizam traži bolje upravljanje, a bolje upravljanje traži bolje kadrove. Mi upravo radimo na stvaranju boljih kadrova”, kazao je Moric.