Lideri regiona u Budvi: "Ne možemo jedni bez drugih jer ćemo biti čardak ni na nebu ni na zemlji"

Sedma regionalna Konferencija o ekonomiji – Montenegro 2017, počela je u Budvi, a trajaće danas i sjutra.

Tema skupa koji organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom nauke, a koji će okupiti oko 500 predstavnika vlada, poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti sa Balkana i šire je „Izazovi na putu ka Evropskoj uniji“.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković otvarajući skup saopštio je da je pravi trenutak da se region pozabavi pogledom Brisela na Balkan.

''Gdje se mi to nalazimo nakon četiri godine berlinskog procesa? Crnna Gora nije sebe sama proglasila liderom, nego smo taj status dobili iz Brisela. Iako dobijamo uveravanja sa svih adresa, ja nijesam siguran da EU ostaje posvećena proširenju''- kazao je Mijušković i dodao da se ne može oteti utisku da je EU formirala okvir u predvorju u kojem će nas zadržati dugo.

''Idući putem ka EU koji ce po svemu sudeći još dugo trajati treba raditi prije svega na sebi, zato treba raditi na inovacijama nauke i privrede''- kazao je Mijušković.

''Mala i srednja preduzeća predstavljaju najvitalniju prednost, tu je lakoća upravljanja, ali i u sposobnosti rilagođavanja promjenama''- dodao je on.

Marković: Moramo slati jasne signale da ispunjavamo sve zadatke

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je iz Budve sa međunarodne konferencije na temu „Izazovi na putu ka Evropskoj uniji“ da u regionu Zapadnog Balkana više nema dilema – da sve države žele članstvo u Evropskoj uniji, ali da iz našeg regiona moraju Briseli biti upućivani nedvosmisleni signali da smo spremni i odlučni da ispunimo ključni zahtjev Evropske unije: bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan.

„Neću reći ništa novo ako kažem da u regionu više nemamo dilema oko ključnog cilja za sve naše države: članstvo u Evropskoj uniji.

I neću obrazlagati zašto je to najbolje rješenje:svima nama ovdje, a ubijeđen sam i ogromnoj većini naših građana, to je više nego jasno; već toliko puta smo ponovili poznate argumente. U zonu nekada manje, a nekada i više uočljivih razlika ulazimo kada se dotaknemo pitanja: kojim putem, kojom brzinom i sa kakvom odlučnošću želimo da ostvarimo taj cilj.

Moramo naravno imati u vidu da odgovori na ta pitanja ne zavise isključivo od nas samih. Naš partner u ovom poduhvatu su zemlje članice Evropske unije, koje imaju svoje prioritete, a zašto ne reći i interese – kada se otvori tema daljeg proširenja EU. Vodeći dakle računa i o tim aspektima, jasno je da iz Regiona moramo slati snažne, nedvosmislene i pouzdane signale o našoj spremnosti i odlučnosti da ispunimo ključni zahtjev Brisela, formulisan u poruci: u našem društvu želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan“ – rekao je predsjednik Vlade.

On je u uvodnom obraćanju ocijenio da je region pokazao partnerima iz EU da je spreman na dijalog i da je novouspostavljena praksa čestih neposrednih susreta premijera bez sumnje ojačala i razumijevanje i povjerenje među njima.

„Mudro je takođe da koristimo, da ih tako nazovem – pomoćne mehanizme koje nam je Evropska unija stavila na raspolaganje kroz Berlinski proces u prethodne četiri godine. Neke smo iskoristili, neke čini mi se i nijesmo u dovoljnoj mjeri. Kao važna nadogradnja politike Evropske unije prema našem regionu, Berlinski proces je ojačao nadu za brže unapređenje životnog standarda naših građana.

Da bismo to ostvarili, moramo realizovati krupne infrastrukturne projekte koji će nas bolje i efikasnije povezati, a za to nam je neophodan novac iz evropskih fondova. Ozbiljan novac, rekao bih. Tu vjerujem postoji dosta prostora za bržu realizaciju, za bolju pripremu tih projekata kao i za konkretniju i osjetniju finansijsku pomoć EU. U susret narednom Samitu u Londonu, tome bi smatram trebalo da posvetimo punu pažnju“ – rekao je Marković.

Ponovio je da će Crna Gora ove godine imati privredni rast iznad četiri odsto i da je tome doprinijelo i članstvo naše zemlje u NATO-u.

Naglasio je takođe da region mora da realizuje krupne infrastrukturne projekte koji će nas povezati.

''A za to nam je potreban novac iz EU fondova. Strani kapital je neophodan za sve naše ekonomije, ali jednako moramo biti pažljivi i prema domaćim poslodavcima i investitorima''- kazao je premijer.

Izazovi na putu ka EU i narednih godina, kaže Marković, biće važna tema.

''Vjerujem da Crna Gora neće čekati 2025. da uđe u EU. Vjerujem da će to biti i ranije''- uvjeren je premijer.

Nakon svečanog otvaranja, počeo je panel na temu „Region nakon četiri godine Berlinskog procesa“ na kojem govore čelnici izvršne vlasti sa Zapadnog Balkana: predsjednici vlada Crne Gore i Makedonije Duško Marković i Zoran Zaev, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić.

Makedonski premijer Zoran Zaev je između ostalog kazao da nije  u redu što EU izdvaja kao lidere regiona Crnu Goru i Srbiju.

''Treba poslati jasnu poruku da cijeli region ide ka EU''- kazao je on.

Rasim Ljajić je kazao da jedni bez drugih ne možemo.

''Ne možemo jedni bez drugih jer ćemo ostati kao čardak ni na nebu ni na zemlji. Berlinski proces je izuzetno dobar koncept, volio bih da vidim rezultate, ali realizacije nema. Ukoliko nema rezultata onda ovi sastanci gube smisao''- kazao je potpredsjednik srpske Vlade.

Panel možete pratiti uživo u videu.