Temperatura u Crnoj Gori narednih dana biće iznad prosječnih, kazao je za Antenu M direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović.
"Za period od 9. do 12. aprila očekuju se stabilne vremenske prilike i relativno toplo vrijeme. Temperatura će biti iznad prosječne za ovo doba godine - u najtoplijim predjelima ona će biti u opasegu 20~25 stepeni.
U periodu od 13. do 15. aprila očekuje se promjena vremenske situacije. Biće umjereno do pretežno oblačno, povremeno sa kišom, kratkotrajno pad temperature i sa jačanjem sjevernog vjetra. Oko 15. aprila, u planinama na sjeveru kratkotrajno susnježica i snijeg.
Nakon toga, negdje do 20. aprila djelimično oblačno sa sunčanim periodima, temperatura relativno visoka za ovo doba godine, na sjeveru nešto više oblačnog vremena i uglavnom bez padavina", kazao je Mitrović.
Komentarišući zimu iza nas, Mitrović kaže da se klima značajno izmijenila u odnosu na period klimatske normale 1961-1990.
"Krajem marta, odnosno 23. marta, zatim ponovo 31. marta i 1. aprila, došlo je da dva odvojena slučaja naglog prodora veoma hladne vazdušne mase sa sjevera Evrope. U ovim meteorološkim situacijama došlo je do pojave sniježnih padavina na sjeveru i provijavanja snijega u nižim centralnim i južnim predjelima. Na sjeveru, na području Žabljaka, visina sniježnog pokrivača 1. aprila iznosila je oko 29cm, u ostalim mjestima na sjeveru takođe formirao se sniježni pokrivač i temperature vazduha su bile negativne.
Ovo su tipične situacije kada se vrši intenzivna razmjena toplih i hladnih vazdušnih masa sa juga i hladnih sa sjevera preko naših krajeva. U brzom prodoru hladnih vazdušnih masa dolazi do naglog pada temperature i do 20 stepeni i sa pojavom sniježnih padavina kratkotrajno. Dakle, znamo da se klima značajno izmijenila u odnosu na period klimatske normale 1961-1990. Temperature su sve veće, padavina je sve manje, toplotni talasi su sve češći i dugotrajnji, sušni periodi su postali stalna karakteristitka i ljetnjeg i zimskog dijela godine, padavine su sve intenzivnije, udari vjetra su sve jači itd.", navodi on.
Odstupanja temperature vazduha u odnosu na referentnu klimatsku normalu su ove zime bila pozitivna, dodaje on.
"Karakteristike zime: temperatura vazduha se prema raspodjeli percentila kretala u kategoriji vrlo toplo i ekstremno toplo; količina padavina se prema raspodjeli percentila kretala u kategoriji vrlo sušno, sušno i normalno. Srednja temperatura vazduha se kretala od 0 oC na Žabljaku do 12 oC u Budvi, u Podgorici je bilo 9,0 oC što je za 2,5 oC toplije od prosječne zimske temperature.
Odstupanja temperature vazduha u odnosu na referentnu klimatsku normalu su bila pozitivna i kretala su se od 1,5 oC u Herceg Novom do 4,3 oC u Rožajama. Na skali najvećih vrijednosti zima 2020.god. je na drugom mjestu u Baru sa srednjom temperaturom vazduha od 11,6 oC (dosadašnji maksimum je izmjeren 2014.god. od 12 oC), u Budvi sa 12 oC (2014, 12,1 oC) , Nikšiću 5 oC (2014, 5,5 oC) i na Cetinju 4,7 oC (2014, 5 oC), treća po redu u Kolašinu, Beranama i u Rožajama Ukupna količina padavina se kretala od 107 lit/m2 u Bijelom Polju do 940 lit/m2 na Cetinju, u Podgorici je palo 421 lit/m2 kiše što čini 73 % prosječne zimske količine padavina. Ostvarenost količine padavina u odnosu na klimatsku normalu se kretala od 46 % u Bijelom Polju do 94 % u Budvi.
Maksimalna visina sniježnog pokrivača od 34 cm izmjerana je na Žabljaku 29. februara", naveo je on.
Stanje meteoroloških uslova tokom zime, sa naučnog aspekta, nema nikakvog značaja za determinisanje meteoroloških uslova koji će nastupiti u ljetnjem periodu, odnosno ne postoji nikakva poveznost izmedju vremenskih prilika u zimskom i ljetnjem periodu te prema tome iz toga kakva je bila zima ne mogu se izvlačiti nikakve zaključke o predstojećem ljetu, bar ne na stučno-naučnoj osnovi, kazao je Mitrović.
"Što se tiče ljeta, zaista prerano je davati bilo kakve predikcije. Ni naučna dostignuća nijesu u stanju da u ovom trentuku nama daju mogućnost da “vidimo” samim tim i da prezentiramo šta nas očekuje u ljetnjem periodu.
Ono što je važno a što je činjenica, jeste da će tokom ljeta biti toplih tropskih talasa sa veoma visokim temperaturama i to nije nikakva prognoza već stanje meteoroloških procesa jer će sigurno dolaziti do prodora toplih tropkih talasa u sklopu “baroklinih talasa” i meridionalne razmjene toplih masa koje će u pojedinim danima “pogoditi” naše područje donoseći seriju dana sa viskim tropskim temerpaturama i velikom opasnošću od požara. Takođe će biti i odrednih prodora hladnih vazdušnih masa sa sjevera koji će donosti kratkotrajna osvježenja sa kišom-pljuskovi sa grmljavinom uz mogućnost za kratkotrajne vremenske nepogode", zaključuje on.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR